SANKCIJE, OD PODSMIJEHA DO HISTERIJE: Da li Republiku Srpsku očekuje finansijski kolaps?

Foto: sankcionisani - RS

Nevjerovatno da je Republika Srpska, koja godinama izdašno finansira svoje Predstavništvo u SAD, došla u situaciju da od svojih takozvanih advokatskih kancelarija u Kaliforniji, koje lobiraju za nju, nije dobila informaciju ili sugestiju šta se može očekivati i kako da djeluje u odnosu na sankcije koje je uvela američka administracija.

“Vjerujem da nisam prolupao, ali ponosan sam što imam sramne američke sankcije i što ne moram sa njima (Amerikancima) da komuniciram“, rekao je Milorad Dodik dan nakon što je javno pozvao sve da „prestanu komentarisati“ bilo šta što ima veze sa sankcijama koje su SAD uvele pojedincima i kompanijama u RS, zato što svojim djelovanjem podrivaju Dejtonski sporazum, mir, stabilnost i teritorijalni integritet BiH.

Dodik i grupa njegovih političkih sljedbenika iz vladajuće koalicije u RS kažu da je, što se njih tiče, „stavljena tačka na priču o sankcijama“ i da imaju preča posla. Međutim, tu je nemoguće staviti tačku, jer slijede nastavci. Posebno jer je upravo ta politička grupacija svojim djelovanjem dovela do situacije da sankcije mogu, za početak, ugoziti osnovne prihode za više desetina hiljada ljudi u ovom bh. entitetu, a u konačnici, dovesti do potpunog finansijskog kolapsa RS, kada više neće biti novca da se isplaćuju penzije niti plate iz budžeta.

POČELO JE PODSMIJEHOM PREMA SANKCIJAMA

Zapravo, malo je koji građanin RS zabrinut da li će i kako Dodik, Višković, Stevandić i ini sa „crne liste“ primiti platu ili ne. Odavno je jasno da vlastodršci ne žive od plate, ali se zato građani plaše da li će za nekoliko mjeseci entitetska vlast, koja je svakim danom, zbog antidržavne politike koju vodi, sve više politički, ekonomski i finansijski izolovana, biti u stanju da isplaćuje plate i penzije, što su jedini izvori prihoda najvećem broju ljudi u ovom bh. entitetu. A sve je počelo podsmijehom prema američkim sankcijama, isforsiranom ležernošću dobro uštimanog hora Dodikovih poltrona i pjesmom „Ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine…“.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da američka administracija nije u početku u cjelosti sprovodila sankcije prema osobama koje su se našle na listi Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija. Kada se prije par godina na američkoj „crnoj listi“ našao Milorad Dodik, sankcije prema njemu nisu bile sprovedene u cjelosti, odnosno nisu mu bili blokirani bankovni računi.

„Svi koji su posle toga došli na tu listu su to doživjeli tek kao zabranu putovanja u SAD i blokiranje imovine i novca koji imaju u Americi. Pošto su oni lokalni ljudi, to ih nije puno uzbudilo, pa su nastavili da žive normalno. Štaviše, vlast u Banjaluci je postala još ekstremnija u svojim zahtjevima, koji su prethodno doveli do situacije da se veliki broj zvaničnika RS nađe na američkoj ’crnoj listi’“, ocijenio je Pavlović u za Žurnal.

Poslednjih mjeseci desile su se dvije jako bitne stvari, koje su uslovile jak odgovor američke administracije prema vlastima RS. Prva je ta što je u BiH, zbog puta u EU, usvojen Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih organizacija. Prema tom zakonu, banke u BiH su dužne da provode mjere za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Osim toga, dužne su da procjenjuju koliko su klijenti rizični, da prate njihove poslovne odnose i transakcije. Ako to nisu u stanju, moraju da prekinu ugovor sa rizičnim klijentima, što osobe sa američke „crne liste“ jesu.

Nekoliko dana prije uvođenja posljednjih sankcija, Bosnu i Hercegovinu je posjetila vršilac dužnosti pomoćnika državnog sekretara Anna Morris, jasno upozorivši banke koje posluju sa licima ili kompanijama sa „crne liste“ da se i same izlažu riziku sankcija. Banke, u želji da očuvaju svoj poslovni ambijent i integritet, tražile su putem Udruženja banaka BiH tumačenje oblika i načina ponašanja u odnosu na zvaničnu OFAC-ovu listu.

Građevinska firma “Integral inženjering“ iz Laktaša pod sankcijama je od oktobra 2022. godine, zajedno sa dugogodišnjim vlasnikom Slobodanom Stankovićem, koji je u međuvremenu preminuo. Iz te kompanije potvrdili su da su im pojedine banke ugasile račune, a da su druge najavile tu mogućnost. Ova kompanija u Bosni i Hercegovini je imala 40 otvorenih računa. Procjenjuje se da je, zajedno sa firmama sa kojima sarađuje Integral u RS, sada doveden u pitanju posao za oko dvadeset hiljada radnika.

„Onemogućavanje poslovanja Integralu i firmama sa kojima sarađuje će biti veoma ozbiljan udar na ekonomiju RS. Iznenađuje me da Vlada RS nije tražila sastanak sa ambasadom SAD u BiH da pokuša riješiti problem tih velikih kompanija. To može da bude domino efekat, koji će zatvoriti mnogo firmi, kooperanata Integral inženjeringa , ocijenio je Pavlović.

Dodik i njegovi politički sljedbenici sasjekli su svaku kakvu mogućnost razgovora sa američkim zvaničnicima, kojima su u prethodnom periodu uputili veliki broj uvreda, a sve zapečatili usvojenim zaključcima u entitetskom parlamentu, kojima su američkog ambasadora nazvali „državnim neprijateljem“, a sankcije funkcionerima RS „aktom terorizma“.

SANKCIJE NISU OKONČANE

U banjalučkim kuloarima se spekuliše da bi se na udaru američkih sankcija zbog koruptivnih radnji, sprovedenih u saradnji sa vlastima RS, mogli naći još neki privrednici, vlasnici velikih kompanija, što bi dodatno urušilo ekonomiju u ovom bh. entitetu i ugrozilo njegove finansije.

Nevjerovatno da je Republika Srpska, koja godinama izdašno finansira svoje Predstavništvo u SAD, došla u situaciju da od svojih takozvanih advokatskih kancelarija u Kaliforniji, koje lobiraju za nju, nije dobila informaciju ili sugestiju šta se može očekivati i kako da djeluje u odnosu na sankcija koje je uvela američka administracija. Milorad Dodik ponaša se kao da je ravnopravan SAD-u, a doveden je u situaciju da u RS, koju svojata i sa kojom se izjednačava, više ne može imati račun u banci.

„Šta ima veze, ja ću primati platu predsjednika preko pošte, neće valjda zatvoriti poštu. A mogu i na blagajni uzeti svoju platu. Šta će drugi, pa nek se i oni riktaju na taj način i oni imaju poštu, svaka firma ima svoju blagajnu”, rekao je nedavno Dodik, potvrdivši da mu poštovanje zakona nije jača strana.

Dodiku ne može biti isplaćena plata u kešu na blagajni, jer su zakonom jasno definisane namjene gotovinskih isplata na blagajni, a isplata plata nije na tom spisku. Ništa manje neozbiljan od Dodika je premijer Radovan Višković, koji ponovo najavljuje rehabilitaciju „Banke Srpske“, koju će navodno Vlada RS dići na noge i putem nje obavljati sve finansijske transakcije, doskočiti neprijateljima na finansijskom tržištu, dok će entitetski zvaničnici sa američke „crne liste“ u njoj otvoriti  bankovne račune na koje će im se uplaćivati plate.

Višković očito misli da je javnost zaboravila da je RS već jednom osnovala „Banku Srpske“, koja je 2017. godine otišla u stečaj, progutavši 30 miliona maraka, koliko je 2013. godine uloženo u dokapitalizaciju propale Balkan Investment Banke, u vlasništvu litvanske UKIO grupacije. U Banci Srpske ostalo je blokirano 150 miliona maraka depozita, od kojih milionski depoziti javnih preduzeća i institucija nisu bili osigurani.

Izvor: zurnal.info

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas