Semberija nije zadovoljna kako se prema njoj odnose nadležne institucije. Ratari iz najveće žitnice u Bosni i Hercegovini dali su vremenski rok od sedam dana za formiranje realne otkupne cijene pšenice, jer se u suprotnom spremaju na radikalne mjere koje podrazumijevaju i blokadu carinskih terminala.
Semberski poljoprivrednici se nalaze na pragu žetve pšenice koja se očekuje krajem juna, a pretpostavke su da će ovogodišnji prinos iznositi okvirno 500 kilograma po dulumu.
Međutim, problem predstavlja adekvatna otkupna cijena koja još uvijek nije formirana, što ratare dovodi do velikih finansijskih rizika.
“To je problem koji se mora rješavati. Ako je naša proizvodnja 25 posto potreba Republike Srpske, najrealnije je da u svakoj vrećici brašna bude upravo taj postotak domaće pšenice. Mislim da se time rješavaju svi mogući problemi”, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Sela Semberije Boško Radić.
Ratari navode da se nadležne institucije moraju izjasniti o cijeni te strateške kulture, a od mlinara traže da u narednih sedam dana izađu sa svojim prijedlogom.
“Ukoliko se ovo pitanje ne riješi, stava smo da trebamo izaći i blokirati carinske terminale i spriječiti uvoz pšenice. Ako se odlučimo za blokadu, jedan dio poljoprivrednih proizvođača će ići da blokira i Gradsku upravu Bijeljine”, upozorava Radić.
I dok poljoprivrednici pozivaju nadležne da utvrde otkupnu cijenu pšenice, mlinari kažu da je za to još rano.
“Više neću pristati na to da se cijena pšenice formira nakon otkupa, kao što je to dosad bio slučaj. Realna cijena pšenice mogla bi zadovoljiti potrebe svih strana. Ukoliko do toga ne dođe, mi moramo ići u radikalne korake. Poljoprivredni proizvođač više ne treba čekati sadaku i razmišljati o tome da li će neko da ga zbrine”, ističe poljoprivredni proizvođač iz Ragajevca Pejica Spasojević.
Repromaterijali za proizvodnju pšenice su za 30 posto skuplji u Bosni i Hercegovini u odnosu na zemlje regije, posebno Srbije, dok bi otkupna cijena mogla biti niža. Proizvođači navode da bi u realnom okviru ona treba iznositi od 40 do 42 feninga po kilogramu jer bi ih sve ispod toga vodilo u čisti gubitak.
“Naprimjer, u Srbiji imaju veće površine te je proizvodnja jeftinija u odnosu na našu. Neka realna cijena za manje kvalitetnu pšenicu treba biti 40, a a onu bolju 42 feninga”, naglašava Radić.
Ratari su na kraju upozorili da bi produbljenje krize moglo dodatno ugroziti ionako krhku poljoprivredu u Bosni i Hercegovini, posebno u selima Semberije koja slovi za najveću žitnicu u našoj zemlji.
Izvor: Klix
