ŠTA ĆE SE DOGODITI 4. NOVEMBRA: Da li će Dodik tog dana proglasiti nezavisnost RS?

Foto: Ilustracija /EPA

Dva savjetnika bezbjedonosnih struktura Srbije trenutno rade u Ministrstvu sigurnosti BiH, na čijem čelu je Nenad Nešić

U petak su se drugi put održali protesti u RS-u na međuentitetskoj liniji, kao znak podrške predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku. Tim povodom austrijski list der Standard je objavio analizu trenutne sigurnosne situacvije u BiH, uz moguće scenarije u bliskoj budućnosti, koji nisu nimalo obećavajući.

Dodik, šef najveće stranke bosanskih Srba SNSD i predsjednik Republike Srpske, blizak je saveznik lidera Kremlja Vladimira Putina. Svakih nekoliko dana Dodik pravi krizu u državi kako bi potkopao i dugoročno uništio državu Bosnu i Hercegovinu. Ovaj pristup podržava i Kremlj za stvaranje nestabilnosti na Balkanu.

U ratu protiv Bosne i Hercegovine (1992–1995) etnički nacionalisti su pokušali okupirati i otcijepiti dio tada nezavisne i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine kako bi je potom pripojili takozvanoj velikoj Srbiji. Ovi zločinački nacionalisti su stoga izvršili takozvano “etničko čišćenje” – većina nesrba je protjerana, poslana u koncentracione logore, a mnogi su ubijeni. Ti narodni nacionalisti do danas žele da otcijepe „etnički očišćeno“ područje i povežu ga sa takozvanom velikom Srbijom.

NEŠIĆEVI SAVJETNICI

Posljednjih sedmica i mjeseci sve je veći broj napada na muslimanske povratničke porodice koje žive u RS. Bošnjački poslanik Ramiz Salkić kritikovao je da policija u RS ne štiti Bošnjake. „Kada bi policija, državno tužilaštvo i sudovi uradili svoj dio posla i počinioci bili kažnjeni, to bi bilo demotivišuće ​​za svakog budućeg napadača“, kaže Salkić. Ali kako politički predstavnici Republike Srpske nisu slali pomirljive poruke da Srbi treba da žive zajedno sa Bošnjacima, grade zajedničku državu i razvijaju dobre odnose, počinioci su bili ohrabreni da napadnu Bošnjake.

Prema pisanju Der Standarda, u napetoj situaciji Dodikove prijetnje i takozvani “protesti” na entitetskoj liniji izazivaju strah kod stanovništva. Ono što je posebno zabrinjavajuće za građane jeste da bezbjednosnu situaciju teško mogu kontrolisati institucije. Ministarstvo sigurnosti BiH sada je podložno interesima susjedne države Srbije zbog nove koalicije na državnom nivou.

Dva savjetnika iz bezbjednosnog aparata Srbije sada rade za Ministarstvo bezbjednosti BiH, na čijem čelu je srpski nacionalista Nenad Nešić. Stručnjaci za sigurnost sumnjaju da je svrha podrivanja bh. Ministarstva sigurnosti da se osigura da u hitnim slučajevima bh. snage sigurnosti koje bi trebale štititi državu, to ne učine. Policija Republike Srpske, s druge strane, ne smatra se lojalnom ustavu i mogla bi podržati Dodika u kriznoj situaciji.

Proteklih dana Dodik je također prijetio da će uhapsiti visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta ukoliko dođe u RS. Prema mišljenju stručnjaka za bezbjednost, u takvom slučaju bi vojna misija EUFOR-a pod vodstvom EU mogla osloboditi Schmidta iz pritvora u RS-u. Međutim, EUFOR ne može pratiti Schmidta na njegovom putovanju u RS.

Mandat EUFOR-a je također ozbiljno ograničen kada je riječ o potpunom zaustavljanju policije RS-a. Jedan od najvećih sigurnosnih problema je taj što EUFOR ima izuzetno malo vojnika. Trenutno ima 1.350 vojnika. Sa ovim brojem mogl bi samo u hitnim slučajevima zauzeti sarajevski aerodrom, ali ne i zaštititi stanovništvo.

Aktuelne proteste organizuju Dodikove pristalice jer je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv njega zbog nesprovođenja odluka visokog predstavnika. Dodikove pristalice tvrde da je Republika Srpska ugrožena. Pa okreću ploču i prikazuju se kao žrtve. Prije nekoliko sedmica na ulazima u Sarajevo su postavljene velike table da su Srbi protjerani iz Sarajeva.

Ali broj Srba u Bosni i Hercegovini koji se pridružuju aktuelnom “protestnom pokretu” za Dodika nije veliki. Došlo je svega nekoliko stotina ljudi. Jer mnogi Srbi u BiH žele da žive zajedno sa svim ostalim ljudima u državi, ne žele eskalaciju i ne podržavaju Dodikovu politiku. Zato je pogrešno nazivati ​​Dodika “srpskim liderom” jer ga ne slijede svi Srbi. Ima Srba koji imaju potpuno drugačije mišljenje. Razumljivo je da se ovi ljudi osjećaju nepravedno tretirani ako su svi klasifikovani na osnovu pripadnosti etničkoj grupi, a ne na osnovu političkih pozicija koje zauzimaju.

PRIZNANJE KREMLJA

Stručnjaci za sigurnost prije svega strahuju da bi takozvani “protesti” Dodikovih pristalica mogli dovesti do sukoba sa kontrademonstrantima. EUFOR je nedavno radio u pozadini na sprečavanju ovakvih sukoba. Tokom svoje posljednje posjete BIH prije nekoliko dana, Thomas Goffus, jedan od zamjenika generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, navodno je bio “šokiran” sigurnosnom situacijom u BiH.

Nije mislio da je situacija toliko ozbiljna, kažu stručnjaci za bezbjednost iz Goffusove procjene. Navodi se da je pozvao na hitno povećanje EUFRO-ovih trupa za najmanje 1.000 ljudi. Zbog toga bi trebalo da se održi i sastanak između Vijeća NATO-a i Političkog i bezbjednosnog komiteta (PSC) EU. Međutim, u EU postoje mnoge snage koje pokušavaju umanjiti ozbiljnost situacije.

U sigurnosnim krugovima trenutno se razmišlja o mogućim scenarijima za naredne sedmice. U svakom slučaju, Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi da glasa o produženju misije EUFOR-u 4. novembra. Rusija može staviti veto. Ako EUFOR bude tada morao napustiti zemlju, mogao bi nastati sigurnosni vakuum, jer iako je već jasno da će u ovom slučaju u BiH biti stacionirana NATO misija, moglo bi proći neko vrijeme dok NATO trupe zapravo ne stignu u zemlju.

Postoji zabrinutost da bi Dodik u tom periodu mogao proglasiti nezavisnost RS-a i da bi Kremlj mogao priznati tu nezavisnost. Republika Srpska sa svoje strane podržava proglašenje nezavisnosti Luganske i Donjecke narodne republike, čime se također krši međunarodno pravo. Neki stručnjaci za bezbjednost pretpostavljaju da će odluka o Dodikovim budućim koracima biti donesena u Kremlju.

Takozvani “protesti” Dodikovih pristalica očigledno se također smatraju “probama” za takav dan, na primjer da se sazna koliko se ljudi može mobilizirati za akcije putem mobilnog telefona. Dodikovo proglašenje nezavisnosti, uz podršku Rusije, značilo bi da bi se EU suočila sa ozbiljnom krizom, a NATO bi također bio veoma zauzet. To bi prije svega moglo biti u interesu Kremlja jer bi moglo odvratiti pažnju od rata protiv Ukrajine i svezati snage na drugom mjestu. U svakom slučaju, jasno je da Zapad ne želi da se povinuje željama Kremlja kada je u pitanju pristanak na EUFOR samo ako se odrekne izvršnog mandata.

Izvor: oslobodjenje.ba

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas

Valter Portal

Mi istražujemo za Vas