Federalna Vlada završila je Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, koji će prema najavi premijera FBiH ovog mjeseca biti u parlamentarnoj proceduri
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ima spreman Prijedlog zakona o Južnoj interkonekciji, saznaje Oslobođenje u federalnom Ministarstvu energije, rudarstva i industrije.
PRIJEDLOG SDA
No, taj zakon nije bio na dnevnom redu jučerašnje sjednice, ali se očekuje da ga Vlada razmatra u ovom mjesecu i uputi u parlamentarnu proceduru, kako je ranije najavio federalni premijer Nermin Nikšić.
Podsjećamo da je Nikšić uputio dopis predsjedavajućoj Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u ostavci Mirjani Marinković-Lepić da na dnevni red sjednice Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, koja je bila zakazana za 4. mart, ne stavlja prijedlog zakona iz SDA, budući da Vlada priprema svoj prijedlog. Sjednica je na kraju prekinuta i prije utvrđivanja dnevnog reda.
Projekat Južne interkonekcije je, što je jasno odavno, od izuzetnog značaja za BiH i podrazumijeva izgradnju novog cvjevovoda i povezivanje sa Hrvatskom, čime bi se naša država oslobodila ovisnosti o ruskom plinu. Na realizaciji projekta radila bi kompanija BH-Gas, sa čim se nikako ne slaže Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH. On insistira na osnivanju nove kompanije čije bi sjedište bilo u Mostaru.
– Ne bih želio da danas-sutra zbog političke krize netko zatvori plinovod iz Sarajeva u Posušju. Nadležnosti u BiH su takve da moramo uvažavati entitetsku i županijsku nadležnost, rekao je ne tako davno Čović.
Čović je o projektu Južna interkonekcija razgovarao i sa izraelskom ambasadoricom Galit Peleg 29. februara u Mostaru. Kako je saopćeno, ukazao je na važnost energetske diverzifikacije i istakao značaj plinovoda za energetsku nezavisnost BiH, dok je Peleg iskazala izraelsku podršku, kako su saopćili iz Ambasade Izraela, naporima Čovića za poboljšanje energetske nezavisnosti BiH te iščekivanje nastavka ekonomske saradnje i odličnih odnosa između dviju prijateljskih država.
Zbog Čovićevih opstrukcija u realizaciji projekta, uslijedila je reakcija SAD-a. Naime, američki državni sekretar Antony Blinken je u pismu šefovima diplomatije Hrvatske i BiH Gordanu Grliću Radmanu i Elmedinu Konakoviću zatražio da izvrše pritisak na čelnika HDZ-a BiH, kako bi prestao s opstrukcijama plinskog povezivanje Hrvatske i BiH.
Dr. Edin Delić, redovni profesor na Univerzitetu u Tuzli i načelnik Općine Lukavac, kaže za Oslobođenje da ga raduje “najsnažniji argument u onome što se zagovara, a to je stav američke administracije, koja odlično razumije ovu problematiku i nije se libila jasno nazvati stvari pravim imenom”.
– Mislim da će na kraju biti vrlo značajan element pri donošenju odluke i taj segment. Evidentno je da je sa tehničkog, izvedbenog ili bilo kojeg drugog aspekta jedino pravo rješenje ovo koje se nudi kroz sadašnje preduzeće. Šta su razlozi zbog kojih Čović to želi da ima kroz novo preduzeće, ne znam, ali ono što je objektivno, treba razumjeti. Mi, ipak, na lokalu često razumijemo da ljudi koji vode državnu politiku ne vide baš neke lokalne probleme i ne treba na njegove stavove reagovati s potpunim odbijanjem, jer će nas to udaljiti i ono što je realno treba usvojiti. Vidim da je njemu važno ovo pitanje. I indikativno je da je mnogo više uporan na nekim pitanjima te vrste, nego na nekim drugim gdje smo možda očekivali više akcije. Tamo gdje postoji interes kapitala, očigledno je da se teže mijenjaju stavovi. Ovdje je očito ta vrsta interesa u prvom planu. Ovdje je u pitanju tok novca, više nego tok gasa. Kuda će i kako će novac ulaziti, naglasio je dr. Delić.
– Ono što je najznačajiniji element jeste da je to praktično spajanje na plin koji nije pod direktnim uticajem Rusije. Mi danas sa sjevera imamo RS preko kojeg ne može do FBiH dolaziti plin bez uticaja RS-a. Imamo preko Zvornika ovu konekciju sa kojom vidimo šta se dešava kad ovisite o nekome u smislu cijena, količina koje vam dostavlja i slično. Dakle, ovdje je riječ o svim plinovodima koji su na raspolaganju Hrvatskoj, a ne samo o jednom izvoru, ističe Delić.
Pojedini hrvatski zvaničnici u BiH smatraju da je rješenje u kompromisu, koji bi značio reorganizaciju preduzeća BH-Gas.
Poslanik HRS-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Slaven Raguž kaže za Oslobođenje da bi u tom smislu njegov prijedlog bio da se BH-Gas organizira kao Elektroprenos BiH, koji ima više operativnih jedinica.
– U tom slučaju bi trebalo napraviti razliku između plinske infrastrukture i one koja će plin distribuirati. Postoje načini kako uključiti jedinice lokalne samouprave i hrvatske županije preko kojih to prolazi. Sve je stvar kompromisa, dijaloga i volje da se to riješi. Ovdje volja ne postoji, jer našim političkim vođama nisu interesi jedinice lokalne samouprave, nego su im interes javne nabavke, tenderi i novac koji će se potrošiti u tom projektu. Tu leži glavni problem. Oni su to namirisali, a nikakav nacionalni interes ili nešto treće, jasan je Raguž.
Pri tome naglašava da se, kad je riječ o Južnoj interkonekciji, prvo treba vidjeti odgovornost poslovanja BH-Gasa.
MINIMALNO ZNANJE
– Neminovno je da BH-Gas mora biti subjekt koji će koordinirati tim projektom zato što je priznat od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i kreditora koji će finansirati dobrim dijelom taj projekt. Ono na čemu insistira Čović, da se formira neki novi subjekt, nerealno je i to vidi svatko tko uopće ima minimalno znanje o tome kako funkcioniraju kreditne linije EBRD-a i kako to mora imati političku podršku ne samo EU nego i State Departmenta. Bez te podrške ne može ići, naglasio je naš sagovornik.
Na kraju kaže da nije optimista da će se zakon u martu, kako je najavio premijer FBiH, naći u Parlamentu, a potom i usvojiti.
– Pa, vidite kako funkcionira Parlament. Mi u drugom mjesecu nismo imali sjednica. Mislite da će Vlada, Parlament, odnosno vladajuća većina u tako kratkom roku donijeti zakon Južne interkonekcije? Od 2021. se to vrti po procedurama i sad da to riješe u roku od petnaest dana, nema teorije. Mi smo usvojili tri zakona u ovom sazivu. Poznajući rad ove većine, utopija je razmišljati da će to ići tako brzo, zaključio je Raguž.
Izvor: oslobodjenje.ba
