Postoji li i dalje simbioza, ili gledamo istinski okršaj Stanivukovic Vs Dodik, pokazace nekoliko narednih mjeseci
—————————————————————————————————————————————
Neće radnici u Gradskoj upravi Banjaluka i njenim javnim službama dobiti trinaestu platu ove godine. Neće tu platu dobiti ni oni u javnom sektoru bh. entiteta Republika Srpska.
Neće biti ni u Banjaluci ni u RS radnicima javnog sektora i penzionerima u januaru – jer se RS deklariše kao isključivo pravoslavni entitet – podijeljene božićnice.
STANIVUKOVIĆ U ULOZI „NARODNOG TRIBUNA“
Novca nema ni u entitetskoj ni gradskoj kasi za bilo šta osim podmirivanja osnovnih potreba. Neće ga ni biti, jer se budžet RS za 2025. godinu, planiran u iznosu od 6,070 milijardi KM, „skrpio“ najavljenim kreditom od 100 miliona eura.
Prihodi od PDV-a, koji u najvećoj mjeri pune kasu Vlade RS, evidentno nisu dovoljni da nahrane brojnu entitetsku administraciju, penzionere, zdravstvo, policiju…
Oni nisu dovoljni ni da poboljšaju finansijsko stanje nerazvijenih lokalnih zajednica. Pa je najavljenim izmjenama Zakona o budžetskom sistemu RS, prema kojem je Vlada odlučila da će gradovima koji imaju više od 100.000 stanovnika biti smanjiti prihodi od raspodjele PDV za sedam posto u korist nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština.
Na udaru će biti Banjaluka i Bijeljina, koje će godišnje izgubiti šest, odnosno četiri miliona maraka.
Čim je najavljeno donošenje ovog zakona planuo je novi sukob na relaciji gradska i entitetska vlast. U znak protesta zbog mogućeg uskraćivanja šest miliona maraka gradonačelnik Draško Stanivuković odlučio je ugasiti rasvjetu entitetskim institucijama i uže gradsko jezgro ostaviti u mraku, ali i ostaviti ih bez grijanja jer ne izmiruju svoje obaveze. I na tome se nije stalo, pa je uslijedila blokada parkingaispred sjedišta Vlade RS i zabrana saobraćaja u tom dijelu grada…
Sve je kulminiralo ne samo verbalnim nego, za gledati mučnim gotovo fizičkim sukobom Stanivukovića i policije koja je došla ukloniti barijere postavljene pred ovim parkingom.
Javno iskazivanje nezadovoljstva nastavljeno je potom protestnim okupljanjima građana i zaposlenih u Gradskoj upravi, prvo pred sjedištem predsjednika RS, potom Narodne skupštine u vrijeme sjednice na kojoj se, uz ostalo, raspravljalo i o budžetskom sistemu, da bi se u srijedu okupljanje nastavilo i ispred Vlade.
Sa identičnom scenografijom Stanivukovića u liku „narodnog tribuna“. I uz neizostavne izljeve srpskog patriotizma kao oprobanog i uvijek uspješnog modusa mobilizacije naroda. Ovoga puta priča o uskraćivanju šest miliona gradu prerasla je, po ko zna koji put, u patriotsku retoriku o tome ko to više voli RS, a ko je veći Srbin – Stanivuković ili Dodik, Stanivuković ili Vlada i skupštinska većina.
DA LI JE TIKVA PUKLA
Otuda i pitanja da li je ovo pravi sukob (a ne fiktivni, jer postoje i takva mišljenja), a što bi značilo zahlađivanje odnosa između Stanivukovića i lidera SNSD-a i predsjednika RS Milorada Dodika, koji su unazad dvije godine mnogo vremena provodili zajedno i provodili gotovo identične politike.
Ili je Dodik promijenio taktiku i „suptilnijim„ metodama odlučio kazniti Banjalučane zbog još jednog poraza njegovog kandidata za poziciju gradonačelnika?
Miljan Kovač, novinar i građanski aktivista, smatra da je nezahvalno sa sigurnošću tvrditi da je postojala ili da postoji simbioza između Stanivukovića i Dodika jer ne postoji nijedan dokument koji to potvrđuje.
Ali istovremeno i podsjeća na niz pogodovanja gradonačelnika Banjaluke tajkunima bliskim entitetskoj vlasti tokom proteklog perioda, pogotovo u sferi procvata gradnje i dodjele atraktivnih građevinskih parcela, slučaja Korićanac…
Također ne treba zaboraviti i da je Dodik kao protukandidata za gradonačelnika Banjaluke imenovao potpunog političkog anonimusa i da je kampanja koju je vodio bila krajnje neinventivna i davala male šanse za pobjedu.
Naš sugovornik ističe da odluka Vlade da Banjaluci i Bijeljini skreše sredstva nije ničim opravdana, ali da je Stanivuković populistički koristi da se nameće kao lider opozicije.
Vrijedi podsjetiti da je ideja o smanjenju sredstava od prikupljenog PDV-a Banjaluci i Bijeljiniformalno potekla iz Saveza opština i gradova RS na čijem je čelu Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva i provjereni kadar SNSD-a.
Sjednica Saveza održana je 10. decembra u Banjaluci te je vidljivo da je restriktivni usmjeren isključivo prema dva najmnogoljudnija grada u RS čiji su gradonačelnici iz opozicionih stranaka.
Na kraju su zahtjevi gradonačelnika Banjaluke, kojem se na protestima u najvećem gradu RS-a najprije (utorak, 10. decembrs) pridružio gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, a dan kasnije i njegovi sugrađani, ostali bezuspješni.
Stanivuković je pokazao i da je spreman na ustupke izjavom da se zakon u Narodnoj skupštini razmatra u redovnoj proceduri, a ne po hitnom postupku.
DOBROTVOR MILORAD – NARODNIM PARAMA
No i Vlada i skupštinska većina ostali su nepokolebljivi, zakon će biti usvojen po hitnoj proceduri, a zahtjevi gradonačelnika Banjaluke i Bijeljine da se obrate poslanicima odbijeni su. Umjesto toga skupštinska govornica ustupljena je Ljubiši Ćosiću koji je drugi dan za redom, u nedostatku argumenata kojima bi mogao braniti raspodjelu PDV-a na uštrb Banjaluke i Bijeljine, na najgrublji način vrijeđao Bijeljince, nazivajući ih ratnim švercerima.
Što je, očekivano, prošlo bez opomene predsjednika NSRS Nenada Stevandića, koji je umjesto toga „skupštinski red“ održavao izbacujući sa sjednice ili oduzimajući riječ opozicionim poslanicima koji su diskutovali o spornom zakonu.
Da bi se shvatilo nezadovoljstvo Stanivukovića i Petrovića nužno je vratiti se na budžet RS za 2025., kojim je predviđeno da se budžet predsjednika RS poveća za 21 milion u odnosu na ovu godinu, odnosno da iznosi 77 miliona KM.
Ministrica finansija Zora Vidović ovo pravda činjenicom da „predsjednik ima namjeru da gradi vrtiće, obnavlja škole, podržava sportaše, provodi humanitarne akcije, potiče talentirane mlade ljude“.
No, postavlja se pitanje čemu onda služe ina ministarstva u Vladi ako će njihove ingerencije preuzeti Milorad Dodik i shodno svom nahođenju dijeiti javni novac?
Iz PDP-a su podsjetili (poslanik Igor Crnadak) da je budžet Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, za ovu godinu iznosio 3,7 miliona KM, „iako je on predsjednik države od devet miliona stanovnika s neuporedivo jačom ekonomijom nego što je ima RS“.
Iz PDP-a su saopštili da je Dodikov budžet ne samo veći od ukupno svih budžeta predsjednika u regionu, već i od ukupnog budžeta Bijeljine, Banjaluke i Prijedora i veći od budžeta svih osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova u emtitetu Republika Srpska.
Međutim za predsjednika se, kako to navodi poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Srđan Mazalica, mora izdvojiti novac „jer je imao najbolji izborni rezultat u RS na prošlim opštim izborima“. A za male i nerazvijene opštine neka se brinu građani Banjaluke i Bijeljine.
———————————————————————————————————————————————————————————————————————-
Pročitajte još:
ARHITEKTI ZLOČINA: Intelektualne elite s ključnom ulogom u raspadu Jugoslavije i dalje bez kazne
DJECA OBOLJELA OD DIJABETESA: Osamnaest mjeseci čekaju Nikšićevo “uskoro”
———————————————————————————————————————————————————————————————————————
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
———————————————————————————————————————————————————————————————————————
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.