TARIK ALTUMBABIĆ, POČASNI KONZUL U ČEŠKOJ: U bh. gradovima moramo uspostaviti centre znanja

Tarik Altumbabić, počasni konzul Bosne i Hercegovine u Češkoj Republici, uspješan je biznismen i outsourcing ekspert koji već dvije decenije živi i radi u tom dijelu Evrope.

Porijeklom je iz Tuzle, a u Češku ga je dovela IT industrija jer je u prvim godinama po dolasku radio za IBM u Brnu kao servisni menadžer. Nakon toga odlazi s porodicom u Prag gdje preuzima rukovodstvo firmom CSC. Za devet godina, koliko je proveo na njenom čelu, rast firme je bio sa 67 na skoro 1.200 ljudi.

Prije 15 godina osnovao je svoju firmu StorsenDigital – međunarodnu outsourcing kompaniju koja pruža usluge u oblasti poslovnih procesa, ljudskih resursa, IT-a i digitalne transformacije. Ova kompanija specijalizovala se za pronalaženje i angažovanje visokokvalifikovanih stručnjaka u istočnoj Evropi, pružajući usluge zapošljavanja i upravljanja ljudskim resursima za klijente u EU i SAD-u.

Nakon iznimno uspješnog liderstva u Češkoj, Altumbabić danas smatra da svoje veliko iskustvo treba “preseliti” u Bosnu i Hercegovinu i otvoriti radna mjesta kako bi se BiH razvijala po uzoru na zemlje istočne Evrope. Uz pomoć Ambasade BiH u Češkoj i ambasadorice Martine Mlinarević osnovao je Češko-bosansku poslovnu komoru unutar koje se traže mogućnosti da se iz Češke investira u BiH, i obratno.

Vaš biografija je zaista impresivna. Šta smatrate prekretnicom koja vas je dovela tamo gdje ste sada? 

ALTUMBABIĆ: Češka je bila prekretnica. Za dobar dio stvari koje smo naučili u BiH – morali smo se odučiti, jer su neki drugi normativi života i rada u pitanju. Češka Republika je takvo društvo gdje ljudi sarađuju jedni s drugima veoma otvoreno, i gdje god da trebate pomoć neće vam se desiti da vas odbiju i ostave. To sam iskusio u IBM-u, gdje su bili menadžeri kojima si mogao otići 100 puta i pitati za pomoć i stvarno su ti ljudi bili tu. Druga stvar – sam sistem življenja je drugačiji. Ovde se strašno vodi računa, i tu su Česi veoma pedantni – pogotovo po pitanju plaćanja. U Češkoj Republici možete sve ostvariti ukoliko se držite slova zakona i propisa. Treće, poslovno okruženje je zaista kvalitetno – puno je jednostavnije raditi u Češkoj nego u BiH, nema stresa kada otvarate firmu, ima jako puno poziva za mlade inovatore, država ulaže novac u to, tako da se ovdje puno lakše ostvariti u smislu biznisa.

Ovdje je sistem puno pragmatičniji jer firmu otvorite za 15 minuta, dok sam u BiH npr. imao jednog klijenta gdje smo trebali četiri mjeseca da mu registrujemi firmu u Sarajevu jer vam je trebao 1001 papir, totalno nebitan. Sistem je ovde tako postavljen da vam bude od pomoći, a ne da vas zaustavlja na vašem putu uspjeha. Takođe, sistem je tako postavljen da je veoma teško, ali i nepotrebno napraviti bilo kakvu malverzaciju. Sistem je jasan, transparentan i s njim se vrlo lako živi. Ja bih to volio vidjeti u BiH već sutra. I takođe, zaštićeni ste u svakom mogućem pogledu. Vaša imovina je zaštićena, katastar je čist. Ima tih stvari koje smo mi nekad imali u Jugoslaviji i u kojima smo uživali – Češka Republika je te vrijednosti uspjela da sačuva.

Sljedeća prekretnica će biti kako iskoristiti ovo znanje odavde, kao i ljude i tehnologije koji su tu da se BiH približi onome što je danas Češka i neke druge razvijene zemlje EU.

S obzirom na to da ste počasni konzul BiH u Češkoj, kako biste ocijenili odnos dvije države?

ALTUMBABIĆ: Češka je građanima BiH bila viza za budućnost kao što je to bilo i kontra puno godina ranje. Češka vanjska politika uzima BiH za jedan od sedam prioriteta, te će nas pratiti na putu prema EU. To potvrđuje i posjeta predsjednika Pavela BiH u januaru ove godine. Bh. stranu trebamo animirati kako bi tražila način za saradnju sa realnim sektorom u Češkoj, na fer osnovama. Spremnost postoji, mnogo koraka je već napravljeno sa češke strane te očekujem da ćemo se uskoro prebaciti na brži kolosijek. Mi takođe imamo CZ-BIH poslovnu komoru, koja je katalizator i podrška idustrijama.

Među posljednim vijestima koje su se mogle pročitati o Vama u domaćim medijima bila je posjeta pojedinim opštinama Tuzlanskog kantona, gdje ste razgovarali s načelnicima o upravljanju vodama i upravljanju otpadom. Sredinom maja u Češkoj je trebala biti održana konferencija na tu temu. Da li je održana i kakve konkretno inicijative su proizašle iz nje?

ALTUMBABIĆ: Da, u Pragu je bila konferencija na temu Waste to Energy i gospodarenje vodama. Odazvali su se načelnici opština Tuzlanskog kantona, direkcija Termoelektrane Tuzla, Spreča, Vodovod i kanalizacija Tuzla, Razvojna agencija USK te smo dobili podršku Vlade TK za ovu inicijativu. Namjera je bila prvenstveno umrežavanje, razmjena iskustava sa prestavnicima industrije, kao i upoznavanje s najboljim praksama posljednih nekoliko desetljeća. Uspjeh konferencije se mjeri time što smo uspostavili dobre veze i kanale komunikacije, čime se češkim firmama daje prilika učestvovati na projejktima tj. tenderima u BiH. S druge strane, ponudili smo pomoć BiH na putu zelene tranzicije po uzoru na Češku, koja je ovu temu dosta dobro riješila u protekle dvije decenije.

Koliko je Bosna i Hercegovina, kada je riječ o upravljanju vodama i otpadom, potencijalno interesantna za investitore? 

ALTUMBABIĆ: BiH se može slobodno nazvati vodenom riznicom u Evropi. Posljednjih pola stoljeća investicije u vodotokove su bile minimalne u poređenju s ostalim zemljama EU. Danas, kada imamo skoro u svakom gradu BiH prilično star sistem vodoopskrbe, nedostatak kanalizacionih rješenja, tretman otpada i otpadnih voda, to predstavlja mogućnost za investiranje ali i unapređenje kvaliteta života naših građana. Samim tim, SEWACO firma koju zastupam, ima adekvatna rješenja koja prestavljamo na BiH tržištu.

SEWACO je svojevrsni gigant u poslovima pročišćavanja otpadnih voda i spaljivanja otpada. Koliko sama ta činjenica može imati koristi za našu zemlju i da li postoji dovoljno pameti i sluha s naše strane, bosanskohercegovačke, da se ta činjenica maksimalno iskoristi u korist BiH?

ALTUMBABIĆ: Rekao bih da postoji interes i sluh samim tim što se bosanskohercegovačka strana odazvala pozivu za učešće na kongresu u Pragu. Bitno je istaći da su ambasade Češke i BiH veoma aktivne na ovom polju kao i državne agencije Czech Trade i Czech Invest.

Na kakav prijem ste općenito naišli u BiH kada je riječ o potencijalnim rješenjima za navedene probleme?

ALTUMBABIĆ: Svi stakeholderi su bili susretljivi i raspoloženi za razgovor. Magnituda rješenja kreće se od poduhvala koji su već planirani budžetom, preko projekata, gdje se pripremaju aranžmani sa finansijerima, pa do projekata utopijske veličine, gdje su potrebne investicije od više stotona miliona eura. Sve je izvodljivo što se tiče tehnologije i SEWACO spremnosti za saradnju, dok je pred nama sada vrijeme za strateško planiranje i rad po zakonima BiH.

Osim oblasti o kojima razgovarate s predstavnicima lokalnih vlasti, jedna od Vaših ideja jeste i uspostava centara znanja, svojevrsnih hubova u BiH. Možete li nam nešto više reći o tome?

ALTUMBABIĆ: IT hubovi (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Mostar) već privlače strane investicije, ali nedostaje sistemska podrška – npr. povezivanje fakulteta s IT kompanijama, drugim međunarodnim univerzitetima, poticaji i jeftini krediti za startupe. Tradicionalne industrije u BiH (metalna, drvna, tekstilna, prehrambena) imaju potencijal, ali zastarjele tehnologije. Naprimjer, tekstilna industrija u Bosanskoj Krajini, ili proizvodnja voća u Hercegovini, mogu postati konkurentne ako se modernizuju i usklade s EU standardima. Rješenja su u identifikaciji ključnih sektora po regijama (npr. Tuzla – hemijska industrija, informacione tehnologije, energetika, Zenica – metalurgija). Potom, targetirani marketing za strane investitore (npr. promocija bosanskih organskih proizvoda na njemačkom tržištu, ali i IT i GBS usluga obzirom na BiH je najveći talent bazen sa njemačkim jezikom u regiji). I, svakako, subvencionirana modernizacija – poticaji za nabavku opreme i zelene tehnologije.

IT hubovi i obnovljene fabrike mogu koegzistirati ako se jasno definiraju prioriteti. Neophodan je i Glocal pristup, što znači da lokalne prednosti (kvalitetna radna snaga, prirodni resursi) treba povezati s globalnim trendovima (zelena ekonomija, mašinstvo, digitalizacija). Bez jasne strategije, BiH će ostati u položaju „skrivenog dragulja“ kojeg niko ne vidi osim kada je u pitanju uvoz bh. radne snage. Ali ako se tradicionalni sektori moderniziraju, a hubovi aktivno promoviraju i integrišu u BiH eko sistem, moguć je zaokret i boljitak za kratko vrijeme. Mi moramo naći način vratiti našu ili uvesti stranu radnu snagu zarad održivosti ekonomije.

Također ste nam u neformalnom razgovoru pominjali neke ideje u vezi sa cestovnim umreževanja Tuzle modernim autoputem s ostalih regionalnim cetrima i glavnim gradom BiH. Da li je tako nešto realno ako znamo koliko se već godina, pa i decenija, gradi koridor 5C kroz BiH u dužini oko 330 kilometara?

ALTUMBABIĆ: Industrijska žila kucavica, ili kičma BiH industrije je na potezu od Tešnja, preko Gračanice, Tuzle, Živinica, Srebrenika do Gradačca te Bosanskog Šamca. Izgradnjom autoputa koji će pokrivati ova mjesta će se rasteretiti postojeća infrastruktura, ali i omogućiti brži promet u svakom pogledu. Šteta je zapostaviti sjeveroistočnu BiH koja je najmnogoljudnija regija, a ulagati u neperspektivnu cestovnu infrastrukturu u Hercegovini. Realno je, ukoliko industrija ali i kantonalne vlasti i građani budu znatno glasniji no što je to slučaj sada. Ovaj put se može riješiti za pet godina.

Investitori često zaobilaze Bosnu i Hercegovinu zbog korupcije. Da li ste vi kao počasni konzul BiH u Češkoj do sada nailazili na takve probleme i imate li iskustva u borbi protiv korupcije?

ALTUMBABIĆ: BiH je dobro mjesto za biznis i ulaganje. Ono što nedostaje je jasna struktura unutar BiH kako bi se znalo koga osloviti za koju temu. Veoma komplikovana hijerarjija, svi se za nešto pitaju… to uzima vrijeme i novac, a investitori za to nemaju sluha niti strpljenja. Glede korupcije, mislim da onog trenutka kada se postavi jasan sistem vrijednosti i odlučivanja, korupcija će nestati.

Bosna i Hercegovina se sada nalazi u vjerovatno najtežoj političko-ekonomskoj situaciji nakon rata. Koliko to koči investicije i da li vi vidite neki izlaz ili rješenja – kako za građane tako i za potencijalne investitore?

ALTUMBABIĆ: Neriješena pitanja privatizacije, zemljišno-knjižne neurednosti i sporovi oko vlasništva obeshrabruju investitore. Ovaj problem se može riješiti digitalizacijom katastra, jasnom zakonskom zaštitom vlasničkih prava i ubrzanim sudskim procedurama. Zatim, entiteti i kantoni imaju različite sheme poticaja, često neusklađene i nepredvidive. Rješenje je u jedinstvenoj državnoj strategiji investicijskih poticaja (npr. porezne olakšice za strateške projekte) i jasno definiranim nadzorom. Takođe, obrazovni sistem ne prati tržišne potrebe (nedostatak IT-a, inženjerskih i jezičkih vještina). Ovaj problem bi se riješio reformom školstva u saradnji s privatnim sektorom (dualno obrazovanje) i potporom prekvalifikacijama. Firme u BiH se suočavaju s manjkom stručnjaka, npr. u IT sektoru, zdravstvu, građevinarstvu…, ali rigidni uvozni postupci otežavaju angažovanje stranih radnika. Pojednostavljene vizne procedure za deficitarna zanimanja i programi privlačenja dijaspore bili bi rješenje za ovaj problem.

Federacija, RS i Brčko Distrikt imaju neiskorištene prednosti – relativno jeftinu radnu snagu, prirodne resurse, geostrateški položaj, ali loše se plasiraju na međunarodnom tržištu. Potrebno je napraviti ciljane investicijske vodiče za svaku regiju (npr. RS – energetika i poljoprivreda, Federacija – IT i turizam). Takođe, neophodno bi bilo uspostaviti javno-privatne agencije za promociju koje će aktivno tražiti investitore, kao što to rade Srbija ili Hrvatska. Veoma je važan i lokalni branding – npr. brendirati Sarajevo kao regionalni IT hub, Banjaluku za automobilsku industriju, Mostar za turizam i poljoprivredu.

Koji bi, po Vama, bili prioriteti? 

ALTUMBABIĆ: Kratkoročno – olakšati uvoz radne snage tamo gdje fali i pojednostaviti birokratiju za strateške investitore. Dugoročno – neophodna je reforma obrazovanja, pravna sigurnost i jedinstvena privredna strategija. A najhitnija bi bila promocija BiH kao jednako kvalitetne i definitivno povoljnije alternative susjedima (Srbija, Hrvatska), s istim pristupom EU tržištu. Bez ovih koraka, BiH će ostati nepoznata destinacija za investitore, a građani će i dalje odlaziti. Ali ako se regije aktivnije promovišu i riješe osnovne barijere, ima prostora za rast – posebno u IT-u, obnovljivoj energiji i proizvodnji.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Pročitajte još: 

DOK SELO GORI BABA SE ČEŠLJA: Konaković u MVP interno preuzeo „eksperta“ iz Vlade RS pa ga za manje od mjesec uhljebljuje u Vašington

ALARMANTNO U REGIJI SREBRENICE: RS uveliko provodi proces legalizacije zemlje otete Bošnjacima (KRATKI FILM)

——————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!