U IŠČEKIVANJU NOVOG SPISKA „NEPRIJATELJA“ RS: Počinje Dodikov obračun s nezavisnim medijima i NVO

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik svoje prvo obraćanje javnosti koncem januara, nakon povratka s bolovanja, iskoristio je da najavi obračun s nevladinim sektorom, saopštivši da će u parlamentarnu proceduru ponovo biti upućen zakon o posebnom registru i javnosti rada organizacija civilnog društva.

Kako je najavio – tako se i desilo, pa je Vlada RS 6. februara utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji će se u martu naći pred poslanicima Narodne skupštine RS. U odnosu na prethodni zakon, ovaj je dopunjen s određenim brojem članova, ali riječ je tek o kozmetičkim ali ne suštinskim izmjenama koje kao i prethodnog puta ostavljaju otvoren prostor da ih zakonodavac tumači po slobodnoj volji na štetu OCD-a.

SPORNI ZAKON OPET NA DNEVNOM REDU

Zašto se zakon, koji je sa skupštinske rasprave povučen u maju prošle godine bez ikakvog obrazloženja, opet stavlja na dnevni red, Dodik je pojasnio na javnom servisu RS, uz poruku da će se na taj način stati u kraj „onima koji blate RS“.

„Ima ovdje svakakvog ološa koji koristi strana sredstva i čini sve da oblati srpski narod i RS. Nećemo se svetiti, ali samo ćemo reći jednu stvar – nećete moći više to da radite“, poručio je Dodik.

Da je civilno društvo trn u oku entitetskom predsjedniku i lideru SNSD-a nije novost. On već godinama javno proziva građanske aktiviste, i svaki glas koji ne korespondira politici koju vodi naziva izdajom i „radom protiv interesa RS i srpskog naroda“.

Podsjetit ćemo na „čuvenog“ Stefana Karganovića, direktora Istorijskog projekta Srebrenica, koji je ostao zapamćen kao negator genocida, ali i čovjek koji je budžet RS ojadio za 100.000 KM, a potom pobjegao glavom bez obzira; upravo je Karganović svojevremeno sačinio spisak neprijatelja RS, a koji se i danas nalazi na zvaničnoj stranici SNSD-a.

Stoga se i moglo očekivati da Dodik neće odustati od pokušaja da uguši svaku slobodnu misao i aktivnost u RS-u, koristeći sve represivne mehanizme. Tim prije jer, osim aktivističkog djelovanja, dio civilnog sektora osnivači su medija koji kritički promišljaju političku, društvenu i ekonomsku zbilju u ovom bh. entitetu.

Kada je ovaj zakon bio prvi put upućen u parlamentarnu proceduru, osim negodovanja NVO naišao je i na osudu opozicije u RS-u, ali i međunarodne zajednice: Evropske unije, ambasada SAD-a i Velike Britanije. No, čini se da Dodik, kada je u pitanju mišljenje EU, više za njihove stavove ne haje pa je istakao da Vlast u RS-u „ne zanima me mišljenje EU o tome, te ako je to prekid evropskog puta i to je ok“.

Bitno je istači da je Dodiku vjetar u leđa dala i odluka novog američkog predsjednika Donalda Trumpa o tromjesečnoj suspenziji pomoći federalnih agencija nevladinim organizacijama širom svijeta, uključujući i BiH.

STAVLJANJE META NA ČELO AKTIVISTIMA

“Sad se vidi koliko smo bili u pravu kad smo prije godinu i po predlagali zakon o nevladinim organizacijama, da uvedemo reda. Sad su došli u poziciju da nema para iz Amerike. To govori da smo bili na fonu onog što je sada zvanična američka politika. Mi ćemo zbog tog razloga vratiti zakon o nevladinim organizacijama i utvrditi status stranih agenata za sve one koji primaju od stranih vlada novac da bi ovdje podrivali Republiku Srpsku”, saopštio je Dodik.

Otišao je i korak dalje izjavom „da ima spisak takvih organizacija, te da će tražiti i da mu predstavnici SAD-a dostave spisak svih organizacija koje su primile sredstva putem programa iz SAD-a, da bi se na te organizacije posebno obratila pažnja“.

Upravo ta izjava o „ obraćanju posebne pažnje na NVO koje su primale grantove iz fondova američkih federalnih agencija“ može se iščitati kao jasna prijetnja entitetskog predsjednika.

Srđan Traljić, član Transparency International BiH, upozorava da je taj zakon uvijek bio prijetnjacivilnom sektoru u RS-u i da u TI BiH nisu očekivali da će se od toga odustati.

„Vjerovatno će ovaj put doći do njegovog usvajanja. Ne osvrćemo se puno na to. Jer kada god se pokušavao izvršiti pritisak na civilno društvu, slobodne medije, taj se zakon upućivao u proceduru. Trajat će ovo još dugo, jer ovo je ponovo nacrt zakona“, kaže Traljić za Valter.

U duboko polarizovanom društvu kakvo je u entitetu Republika Srpska to „posebno obraćanje pažnje“, ali i najava da će Vlada RS javno objaviti njihova imena, uz naznaku da je riječ „o neprijateljima RS“, stavljanje je mete na čelo građanskim aktivistima.

Većina ih smatra da ne treba isključiti mogućnost da zagrižene pristalice vlasti, koje su pružale podršku Dodiku tokom sudskog procesa protiv njega pred Sudom BiH i pod krinkom zaštite RS hodali od mitinga do mitinga i skandirali „granica postoji“, mogu poslije toga fizički nasrnuti na aktiviste.

KONAČAN OBRAČUN ZA NVO I MEDIJIMA

Vlada RS, kako smo to u uvodu teksta i naveli, 6. februara utvrdila je Nacrt  zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija. Tada je ministar pravde Miloš Bukejlović ustvrdio da ovo zakonsko rješenje „ne uvodi cenzuru u rad ovih organizacija, niti im zabranjuje rad“, odnosno da Republika Srpska „pokušava da spriječi zloupotrebe nevladinih organizacija u smislu političkog djelovanja“.

Tako će u mnogim segmentima rad OCD-a biti obesmišljen zbog nepreciznog definisanja šta je to politički utjecaj, zbog čega Traljić zaključuje da će to značiti da nevladin sektor neće moći predlagati zakonska rješenja, ili pak davati mišljenje da se zakoni trebaju mijenjati ili poboljšavati.

Ministar pravde RS ponovio je i da zakon nije u suprotnosti sa Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, „da već postoji u Federaciji BiH i mnogim ostalim zemljama poput SAD, Rusije, Mađarske“ (iako su i te tvrdnje, izuzmu li se Ruska Federacija i Mađarska, bile demantovane i kada je ovaj zakon prvi put bio upućen u parlamentarnu proceduru), te da će njegovim donošenjem biti povećana transparentnost i odgovornost rada neprofitnih organizacija „koje finasijski ili na bilo koji drugi način pomažu strani subjekti“.

Nakon svega vrijedi ponoviti i istači, sve tokove novca, priliv sredstava NVO kontrolišu banke, pri čemu NVO transparentno navode izvore finansiranja, a Poreskoj upravi RS plaćaju sve obavezepropisane zakonom za svoje zaposlene ili suradnike angažovane na temelju ugovora o djelu ili autorskih honorara.

Bukejlović je saopštio da će u roku od šest mjeseci od usvajanja zakona biti uspostavljen Registar neprofitnih organizacija osnovanih u Republici Srpskoj „koje finansijski pomažu strani subjekti“, te da zakon kao najrigorozniju mjeru predviđa gašenje neke neprofitne organizacije, a da će u slučaju krivične odgovornosti biti podnesene odgovarajuće prijave.

Da li ovo znači konačan obračun sa OCD i da li aktuelna vlast gubi poluge moći i pokušava preduprijediti svaki oblik kritičkog mišljenja i aktivističkog djelovanja – vidjet ćemo u narednih nekoliko mjeseci.

———————————————————————————————————————————————————————————————————————

Pročitajte još: 

ZAŠTO ISKAČU VOZOVI ŽELJEZNICA FBIH: Korupcija, loše upravljanje i infrastruktura u katastrofalnom stanju

VALTER OTKRIVA: Konaković bez konkursa uhljebljuje „eksperte“ iz drugih institucija, posljednjeg preuzeo iz Vlade RS

——————————————————————————————————————————————————————————————————————–Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————–

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!