UZBUNA U KAKNJU: Firma porodice hrvatskog ministra Grlića Radmana uprkos tužbama najavljuje gradnju fabrike životinjskog otpada

Postavljanje gradilišne table na parceli u Bilješevu kod Kaknja ponovo je otvorilo sukob između kompanije Bioorganika i stanovnika okolnih naselja, koji se godinama protive izgradnji fabrike za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla. Iako na lokaciji još nema fabričkih objekata, investitor najavljuje nastavak projekta starog više od decenije

Foto: Fuad Fočo, Pixsell, Valter arhiva, ilustracija

Uprkos protivljenju stanovnika kakanjske regije a pogotovo pet mjesnih zajednica i tužbama protiv obnovljene okolinske dozvole, kompanija Bioorganika namjerava nastaviti izgradnju fabrike za preradu životinjskog otpada u Bilješevu kod Kaknja.

Investitor tvrdi da posjeduje sve potrebne dozvole, dok građani i Opština Kakanj osporavaju zakonitost pojedinih odobrenja, posebno važenje građevinske dozvole iz 2016. godine. Istovremeno, investitor nudi preradu samo jedne kategorije životinjskih nusproizvoda, iako projektna dokumentacija predviđa sve tri.

TABLA NA ZAPUŠTENOJ PARCELI

Postavljanje gradilišne table na parceli u Bilješevu kod Kaknja ponovo je otvorilo sukob između kompanije Bioorganika i stanovnika okolnih naselja, koji se godinama protive izgradnji fabrike za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla.

Iako na lokaciji još nema fabričkih objekata, investitor najavljuje nastavak projekta starog više od decenije. U međuvremenu su izdate i obnavljane okolinske dozvole, a zakonitost posljednjeg rješenja predmet je upravnog spora pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

Iza projekta stoji Bioorganika d.o.o. Kakanj, koju je osnovala hrvatska Agroproteinka, inače kompanija u većinskom vlasništvu porodice hrvatskog ministra vanjskih i evropskih poslova Gordana Grlića Radmana, a što je otkrio Valter prije dvije godine. Planirani kapacitet fabrike iznosi 40.000 tonanusproizvoda životinjskog porijekla godišnje.

Maksuma Topalović iz Udruženja građana Alternative Kakanj smatra da je ponovno postavljanje gradilišne table demonstracija ignorisanja volje lokalnog stanovništva. Podsjeća da je lokacija godinama zapuštena, bez izgrađenih fabričkih objekata, dok je investitor u međuvremenu pribavljao i obnavljao dozvole.

Topalović: Ovo je ništa drugo do demonstracija ignorisanja volje lokalnog stanovništva

„Postavljanjem informativne table na lokaciji predviđenoj za izgradnju tvornice za preradu animalnog otpada u Kaknju, ‘Bioorganika’ d.o.o. i većinski vlasnici iz porodice Grlić Radman šalju javnosti otvorenu poruku bahatosti i ignorisanja volje lokalne zajednice. Godinama je ova lokacija bila, i danas ostala, obična zapuštena parcela i šipražje, bez ijedne naznake pravog gradilišta“, kaže Topalović.

Parcela na kojoj je planirana gradnja fabrike (Foto: Fuad Fočo)

Ona tvrdi da investitor nikada nije pokazao spremnost za iskren dijalog s mještanima okolnih naselja, koji strahuju od neugodnih mirisa i dodatnog zagađenja vazduha, tla i vode.

„Općina Kakanj mora hitno raditi na smanjenju postojećeg zagađenja. Pored decenijskih industrijskih zagađivača, Kakanj nema prostora ni za minimum novih izvora trovanja. Opasno je igrati se sa zdravljem i životima ljudi“, upozorava Topalović. Naglašava da se protivljenjem izgradnji fabrike brani i pravo građana da učestvuju u odlučivanju o projektima koji neposredno utiču na njihov život.

„Na otporu prema izgradnji tvornice animalnog otpada branimo osnovne principe učešća građana u odlučivanju. Građani su ti čiji se glas mora uvažiti, a ako bude potrebno, spremni smo i fizički braniti ulazak mašina i početak gradnje”, poručuje Maksuma Topalović.

TRI TUŽBE I SPORNA GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Prva okolinska dozvola za Bioorganiku izdata je 29. septembra 2014., a obnovljena 2019. godine. Federalno ministarstvo okoliša i turizma ponovo ju je obnovilo 15. maja 2026., ali je zakonitost tog rješenja osporena pred Kantonalnim sudom u Sarajevu.

Tužbe su podnijeli Udruženje građana Alternative Kakanj, predstavnici pet mjesnih zajednica i Opština Kakanj. Sud je 13. jula odlučio da tri postupka spoji radi zajedničkog odlučivanja. Odluka o osnovanosti tužbi još nije donesena.

Foto: Sudska Odluka o spajanju predmeta

U tužbi Alternative navodi se da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma nepravilno primijenilo materijalne propise i povrijedilo pravila upravnog postupka. Posebno se problematizuje oslanjanje na ranije izdata odobrenja, uključujući građevinsku dozvolu za koju udruženje tvrdi da je prestala važiti.

To piše u Tužbi o upravnom sporu protiv rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma brojUPI05/2-02-19-5-99/24 od 15. maja 2026. godine, koju je Udruženje Alternative Kakanj podnijelo Kantonalnom sudu u Sarajevu, a koja je u posjedu Valtera.

Foto: Faksimil tužbe o upravnom sporu

Federalno ministarstvo prostornog uređenja izdalo je građevinsku dozvolu 20. oktobra 2016., a ona je produžena u novembru 2017.. Opština Kakanj i Alternative smatraju da je prestala važiti 2018. jer gradnja, prema njihovim tvrdnjama, nije započeta u zakonskom roku.

Opština je tokom postupka obnove okolinske dozvole zatražila „potpunu reviziju svih izdatih Rješenja od vodnih saglasnosti, urbanističke i građevinske dozvole (čiji je rok istekao a nije započeto sa građenjem) te okolišne saglasnosti“.

Ovaj zahtjev naveden je u dokumentaciji postupka obnove okolinske dozvole za Bioorganiku.

Foto: Faksimil Rješenja o obnavljanju okolinske dozvole

U istom postupku Opština je upozorila da na parceli godinama nisu započeti bilo kakvi radovi.

„Ističemo da na građevinskoj parceli investitora ‘Bioorganika’ d.o.o. Kakanj ne postoji nikakvo gradilište i da se već duži vremenski period ne poduzimaju nikakve aktivnosti u vezi izgradnje tvornice i pogona za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda (od 2018. godine)“, piše u izjašnjenju Opštine prenesenom u dokumentaciji postupka obnove okolinske dozvole, koja je u posjedu Valtera.

Direktor Bioorganike Stjepan Ledić odbacuje tvrdnje da kompanija nema potrebna odobrenja.

„Što se tiče dozvola koje posjedujemo, mi u ovom trenutku imamo sve uvjete za nastavak gradnje tvornice na lokaciji Bilješevo. Dakle, posjedujemo validnu, odnosno pravomoćnu građevinsku dozvolu, zatim posjedujemo pravomoćnu obnovljenu okolišnu dozvolu, nadalje posjedujemo nalaz inspektora koji je obavio izvide na terenu i kod svih subjekata koji su učestvovali u dosadašnjim aktivnostima odnosno radovima koji su se izvodili“, navodi Ledić u pisanom odgovoru Valteru.

U dokumentaciji o obnovi okolinske dozvole navedeno je da su na lokaciji ranije izvođeni radovi na pristupnoj infrastrukturi, uključujući pristupni put, most, potporne zidove i uređenje vodotoka.

Investitor se poziva na ranije radove i inspekcijske nalaze, dok Opština i građanske organizacije osporavaju da je izgradnja same fabrike započeta u zakonskom roku.

GRAĐANI TRAŽE PREISPITIVANJE DOZVOLA

Izgradnji fabrike protive se stanovnici mjesnih zajednica Bilješevo, Sopotnica, Modrinje, Popržena Gora i Donji Kakanj.

Elvedin Alajbegović, predstavnik pet mjesnih zajednica, kaže da građani ne prihvataju realizaciju projekta bez preispitivanja spornih dozvola.

„Naš zahtjev je jasan: poštovanje zakona, preispitivanje svih spornih postupaka i uvažavanje volje mještana. Nećemo odustati od institucionalne i pravne borbe za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša u Kaknju“, poručuje Alajbegović.

Alajbegović: Naši zahtjevi su jasni, tražimo poštivanje zakona i preispitivanje svih spornih postupaka

Prema podacima Fondacije Atelje za društvene promjene (ACT), protiv obnove okolinske dozvole i izgradnje fabrike prikupljen je 2.141 potpis građana.

Azra Berbić iz Fondacije ACT upozorava da institucije nisu dovoljno uvažile promjenu odnosa lokalnog stanovništva prema projektu.

„Smatramo poraznim što postojeći institucionalni i proceduralni okvir očigledno ne osigurava dovoljno djelotvoran način da se u odlučivanju uvaži promjena stava lokalne zajednice. Ovdje imamo projekat koji se razvija više od petnaest godina, tokom kojih je došlo do suštinske promjene odnosa stanovništva prema njegovoj realizaciji. Institucije ne mogu ignorisati tu činjenicu samo zato što su određeni postupci pokrenuti ili odobrenja izdata prije mnogo godina“, kaže Berbić.

Ona naglašava da učešće građana u odlučivanju ne smije biti svedeno na formalnost.

Berbić: Kakanj ne može biti sredina u kojoj se svaki novi izvor potencijalnog zagađenja opravdava činjenicom da već postoje mnogo veći zagađivači

„Građani Kaknja imaju pravo da njihov glas stvarno utiče na odluke koje se neposredno tiču njihovog zdravlja i životnog prostora, a ne da njihovo protivljenje ostane samo evidentirano u administrativnoj dokumentaciji“, navodi Berbić.

INVESTITOR NUDI KOMPROMIS

Direktor Bioorganike tvrdi da je kompanija spremna na kompromis s lokalnom zajednicom, koji bi podrazumijevao preradu samo nusproizvoda životinjskog porijekla kategorije K3.

„Što se tiče lokalne zajednice, mi smo spremni razgovarati i želimo u prijateljskoj atmosferi izgraditi tvornicu i u tom smislu smo ponudili opciju izgradnje tvornice samo za kategoriju K3, dakle na toj lokaciji nećemo prerađivati kategoriju K1 i K2, dakle uginule životinje i rizična tkiva“, navodi Ledić. Međutim, projektna dokumentacija na osnovu koje je obnovljena okolinska dozvola predviđa preradu sve tri kategorije životinjskih nusproizvoda.

„U prvoj fazi projekta planirane izgradnje sve tri kategorije nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda (1, 2 i 3) će biti obrađivane u jednom objektu“, piše u dokumentaciji postupka obnove okolinske dozvole za Bioorganiku, koja je u posjedu Valtera.

U drugoj fazi planirano je razdvajanje prerade u dva objekta, jednom za kategorije K1 i K2, a drugom za K3.

U dodatnom odgovoru Valteru Ledić pojašnjava da je prerada isključivo kategorije K3 zasad prijedlog kompromisa upućen načelniku Kaknja i protivnicima projekta. Tvrdi da je o tome razgovarano s nadležnim ministarstvima te da bi, ukoliko se postigne dogovor, investitor sa zainteresovanim stranama potpisao memorandum kao garanciju takvog načina rada fabrike. Međutim, nije razjasnio da li bi takav dogovor podrazumijevao i formalnu izmjenu okolinske dozvole.

Ledić je potvrdio i da je gradilišna tabla postavljena nakon pisanog zahtjeva Federalne uprave za inspekcijske poslove, a koja je, prema njegovim riječima, tražila i ograđivanje parcele sa strane Repovačkog potoka. Navodi da su radovi na uređenju parcele prekinuti nakon incidenta i navodnih prijetnji radnicima, zbog čega je podnio prijavu policiji u Kaknju.

Foto: Grad Kakanj (Valter arhiva)

Fondacija ACT pak upozorava da se kod ovakvih postrojenja moraju precizno definisati kategorije nusproizvoda koje se prihvataju, kao i načini njihovog transporta, skladištenja i prerade.

„Osnovni problem jeste to što za ovakvu vrstu postrojenja nije dovoljno samo navesti da će se poštovati propisani standardi. Potrebno je jasno i nedvosmisleno dokazati kako će se ti standardi provoditi u praksi, kako će se kontrolisati prihvat i obrada različitih kategorija materijala, kako će se spriječiti širenje neugodnih mirisa i eventualnih zagađujućih materija te kako će nadležne institucije nadzirati rad postrojenja“, kaže Azra Berbić.

LEDIĆ: MOŽEMO GRADITI UPRKOS UPRAVNOM SPORU

Direktor Bioorganike smatra da sudski postupak ne predstavlja prepreku za nastavak gradnje.

„Što tiče upravnog spora, ja ga ne želim komentirati, on ide svojim tijekom i ne želim prejudicirati odluku Kantonalnog suda u Sarajevu, ali bez obzira na upravni spor, odlukom Ministarstva prostornog uređenja i inspekcijske službe na razini FBiH mi možemo nastaviti sa gradnjom, to je što se tiče formalno-pravne strane“, navodi Ledić.

On tvrdi da je pokušao razgovarati s načelnikom Kaknja Mirnesom Bajtarevićem, ali da do sastanka nije došlo. Prema njegovim riječima, nakon toga je odlučio urediti parcelu, ukloniti rastinje i obnoviti ogradu. Ledić naglašava i da je postrojenje važno za rješavanje problema zbrinjavanja klaoničkog otpada u Bosni i Hercegovini.

„Također želja nam je da vas informiramo da je kompletan projekt usklađen sa legislativom EU i da taj projekt uvjet BiH za ulazak u EU. Danas pojedini gospodarstvenici koji se bave stočarstvom i proizvodnjom mesnih prerađevina trpe velike štete jer ne mogu svoje proizvode izvoziti u zemlje EU“, tvrdi Ledić.

Foto: Faksimil odgovora direktora Bioorganike

Njegova tvrdnja da je ovaj konkretni projekat uslov za pristupanje BiH Evropskoj uniji nije potvrđena nezavisnim dokazima.

Protivnici projekta upozoravaju da bi nova fabrika bila izgrađena na području koje već trpi posljedice dugogodišnjeg industrijskog zagađenja. U Kaknju, naime, rade termoelektrana, cementara i drugi industrijski pogoni, a građani se godinama suočavaju s problemima kvaliteta vazduha.

Fondacija ACT smatra da nadležne institucije nisu dovoljno uvjerljivo obrazložile kako su procijenjeni kumulativni uticaji planirane fabrike na okoliš i zdravlje stanovništva.

„Kakanj ne može biti sredina u kojoj se svaki novi izvor potencijalnog zagađenja opravdava činjenicom da već postoje mnogo veći zagađivači. Upravo suprotno, postojeće stanje trebalo bi biti razlog za mnogo strožije kriterije pri odlučivanju o novim industrijskim projektima. Ekonomski interes investitora ne može imati prednost nad zdravljem ljudi, pravom na zdrav okoliš i jasno izraženim interesima lokalne zajednice“, poručuje Azra Berbić.

INSTITUCIJE BEZ ODGOVORA

Valter je pitanja o statusu građevinske i okolinske dozvole, zakonitosti ranije izdatih odobrenja i mogućnosti nastavka izgradnje fabrike uputio Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i Opštini Kakanj.

Pitanja o sudskom postupku upućena su i Kantonalnom sudu u Sarajevu. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovore na postavljena pitanja.

Na pitanja Valtera odgovorio je direktor Bioorganike Stjepan Ledić, uključujući i dodatna pojašnjenja o predloženom kompromisu i postavljanju gradilišne table.

Prema dokumentaciji koja je u posjedu Valtera, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu vodi se upravni spor u kojem se osporava zakonitost obnovljene okolinske dozvole. Sud je spojio tri tužbe podnesene protiv istog rješenja, ali odluka o njihovoj osnovanosti još nije donesena. Investitor tvrdi da ima sve potrebne dozvole za nastavak gradnje. Opština Kakanj, građanske organizacije i stanovnici okolnih mjesnih zajednica međutim osporavaju zakonitost pojedinih odobrenja i traže njihovo preispitivanje.

Na parceli u Bilješevu fabričkih objekata još nema. Ipak, postavljena gradilišna tabla i najave investitora pokazuju da Bioorganika od projekta nije odustala. Dok se čeka sudska odluka, ostaje otvoreno pitanje hoće li investitor započeti radove i prije završetka postupka, čemu se lokalno stanovništvo odlučno protivi.

——————————————————————————————————————————————————————————————————

Pročitajte još: 

NAKON 20 GODINA BUDŽETSKOG RAHATLUKA: Željko Komšić konačno ide na biro za zapošljavanje

CESTE COMPANY BEZ KONKURENCIJE: POSKOK istražuje sumnjive javne poslove u Opštini Kiseljak

——————————————————————————————————————————————————————————————————

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————

CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE

Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

——————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Vladimir KOVAČEVIĆ

Vladimir Kovačević je dugogodišnji banjalučki novinar. U dvadesetogodišnjoj novinarskoj karijeri radio je kao TV reporter i online novinar na više portala. Živi i radi u Banjaluci.

Vladimir KOVAČEVIĆ

Vladimir Kovačević je dugogodišnji banjalučki novinar. U dvadesetogodišnjoj novinarskoj karijeri radio je kao TV reporter i online novinar na više portala. Živi i radi u Banjaluci.