Jedan od prioriteta koje BiH mora ispuniti na svom putu ka EU jeste usvajanje Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH koji će biti završen u martu
Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH (zviždača) jedan je od prioriteta koje BiH mora ispuniti na svom putu ka EU, a kako Oslobođenje saznaje, ovaj propis bit će završen do kraja mjeseca.
JAVNA RASPRAVA
Obrađivač zakona je federalno Ministarstvo pravde i radna grupa uveliko radi na pripremi dokumenta uz pomoć i podršku Ambasade SAD-a u BiH, koja će angažirati i eksperta iz te oblasti. Planirano je, saznajemo, da će to biti Pištaljka iz Srbije, dok će monitoring vršiti Delegacija EU u BiH. Zakon ide u redovnu proceduru i kroz javnu raspravu će svako moći dati komentar i doprinos kako bi ovaj propis bio što bolji.
Podsjećamo da je federalna Vlada u augustu 2022. utvrdila Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH, čiji je cilj suzbijanje korupcije i osiguranje efikasnog sistema zaštite prijavitelja od bilo kojeg oblika ugrožavanja ili povrede njihovih prava, a koja bi mogla biti u vezi s prijavom korupcije. Razlozi za donošenje zakona se ogledaju u činjenici da u FBiH trenutno ne postoje efikasni pravni ni institucijski mehanizmi koji bi osigurali efikasnu zaštitu osoba koje bi se odlučile prijaviti korupciju. Takvo stanje direktno pogoduje počiniocima radnji koje imaju obilježja korupcije. Nadležni organi u praksi teško dolaze do saznanja da se zaista dogodila neka koruptivna radnja, uglavnom iz razloga što postoji bojazan kod osoba koje imaju takva saznanja da bi mogle biti izložene nekoj vrsti napada.
Nadalje, kako je obrazloženo, pravosudni organi u suštini ne uspijevaju osigurati efikasnu zaštitu takvih osoba, prvenstveno usljed činjenice da u entitetu ne postoji zakonski ustanovljeno pravo na zaštićeno prijavljivanje, a taj nedostatak se otklanja usvajanjem ovog zakona. Krajnja namjera federalnog Ministarstva pravde, kao predlagača, jeste da se građanima pošalje jasna poruka kako će država putem zakonskih normi i uspostavljenih institucija uložiti sve napore da pruži adekvatnu i efikasnu zaštitu osobama koje se odluče prijaviti korupciju, bez straha da će biti izložene bilo kojoj vrsti napada.
Zakon je potom upućen u parlamentarnu proceduru. Međutim, imenovanjem nove federalne Vlade sa premijerom Nerminom Nikšićem na čelu, uz ostale, povučen je i ovaj zakon radi dorade. Kako zakon o zaštiti zviždača još nije usvojen na nivou FBiH, zakonski okvir u ovoj oblasti nije u potpunosti zaokružen. Transparency International BiH je u više navrata isticao kako je provedba zakona o zaštiti prijavilaca korupcije na nivou BiH i RS-a pokazala brojne nedostatke u postupanju nadležnih institucija, zbog čega su potrebna unapređenja, kako zakonskog okvira tako i njegovog tumačenja i primjene.
Nadalje, kako je obrazloženo, pravosudni organi u suštini ne uspijevaju osigurati efikasnu zaštitu takvih osoba, prvenstveno usljed činjenice da u entitetu ne postoji zakonski ustanovljeno pravo na zaštićeno prijavljivanje, a taj nedostatak se otklanja usvajanjem ovog zakona. Krajnja namjera federalnog Ministarstva pravde, kao predlagača, jeste da se građanima pošalje jasna poruka kako će država putem zakonskih normi i uspostavljenih institucija uložiti sve napore da pruži adekvatnu i efikasnu zaštitu osobama koje se odluče prijaviti korupciju, bez straha da će biti izložene bilo kojoj vrsti napada.
Zakon je potom upućen u parlamentarnu proceduru. Međutim, imenovanjem nove federalne Vlade sa premijerom Nerminom Nikšićem na čelu, uz ostale, povučen je i ovaj zakon radi dorade. Kako zakon o zaštiti zviždača još nije usvojen na nivou FBiH, zakonski okvir u ovoj oblasti nije u potpunosti zaokružen. Transparency International BiH je u više navrata isticao kako je provedba zakona o zaštiti prijavilaca korupcije na nivou BiH i RS-a pokazala brojne nedostatke u postupanju nadležnih institucija, zbog čega su potrebna unapređenja, kako zakonskog okvira tako i njegovog tumačenja i primjene.
– Najvažniji argument za donošenje ovog zakona je što prijavitelji korupcije moraju imati osjećaj sigurnosti i da to što rade može biti samo u korist društva i države, a ne na njihovu ličnu štetu, kaže Mioković.
Napominje da je usvajanje ovog zakona neophodno kako bi BiH ispunila 14 prioriteta za približavanje EU. O potrebi usvajanja spomenutog zakona na sjednicama je govorila i zastupnica DF-a Marijana Hrvić-Šikuljak.
– BiH spada među tri najgore države u Evropi kad je indeks percepcije korupcije u pitanju, a zaštita prijavilaca korupcije ili uzbunjivača smatra se važnim alatom u borbi protiv nje. Rješavanje nedostatka pravnih i institucionalnih efektivnih mehanizama koji će zaštititi uzbunjivače je prijeko potrebno ako želimo da se naše društvo demokratski razvija, naglasila je.
Bivši uposlenik Uprave za indirektno oporezivanje BiH Emir Mešić je još prije šest godina prijavio nepravilnosti u radu UIO Tužilaštvu BiH i od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije dobio status zviždača.
Nakon toga su protiv njega podignute tri odvojene disciplinske tužbe, od kojih je jedna rezultirala otkazom o radu. Sud BiH spojio je predmet u kojem je Mešić tužio UIO zbog suspenzije sa predmetom koji je Mešić također vodio protiv UIOBiH zbog disciplinskih postupaka, a koji su prethodili otkazivanju ugovora o radu. Mešića smo pitali, uzimajući u obzir njegovo iskustvo zaštićenog prijavitelja korupcije, šta bi moglo biti ključno da se unese u zakon koji Federacija priprema kako bi zviždači bili bolje zaštićeni, a potencijalni prijavitelji korupcije ohrabreni?
NEPOTISTIČKI KRUG
– Što više vladin sektor utiče na te odluke, sve lošije se donose u smislu zaštite i u konačnici same borbe protiv korupcije. Kod pripreme zakona predvidio bih učešće istraživačkih medija koji su doprinijeli borbi protiv korupcije, nevladinog sektora, te puno efektivniju i jaču zaštitu za prijavitelje. Predvidio bih sudsku zaštitu koja je bolja od onog što pruža Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Ta tijela imenuju vlade i ona za svoj rad odgovaraju vladama. Dakle, povećao bih na sve moguće načine zaštitu prijavitelja, jer uglavnom svi prijavitelji završe na sudu i onda se čini spornim postojanje tih agencija koje nemaju specijalni rezultat osim što dobijaju platu iz budžeta i koštaju nas, rekao je Mešić za Oslobođenje.
Izvor: Oslobođenje
