Na sarajevskom Tranzitu, iznad Skenderije, može se vidjeti golema novoizgrađena zgrada, ujedno i potencijalna sigurnosna katastrofa koja strši kao slomljen palac iz vizure mahale Soukbunar.
Riječ je o problematičnom – i po tvrdnjama mnogih nelegalnom građevinskom projektu Lamela-Tranzitna adresi Soukbunar 39, koji je započet još 2016. godine, a ove godine dovršen, iako je još u novembru 2013. Gradsko vijeće Grada Sarajeva donijelo odluka o režimu zabrane gradnje na području Mjesne zajednice Soukbunar.
Projekt Lamela-Tranzit ipak je jedini dobio urbanističku i građevinsku dozvolu 2014. odnosno 2015. godine, kada je predsjedavajući Općinskog vijeća Centar bio Nedžad Ajnadžić (SDA), a načelnik Dževad Bećirević (SDP).
NAČELNICI OPĆINE NAGLO OSLIJEPILI
I danas nije do kraja jasno kako je to bilo moguće, s obzirom na to da izuzetak od zabrane gradnje nije izglasan ni na Gradskom vijeću Grada Sarajeva, ni na Općinskom vijeću Općine Centar. Za neke druge građevinske zahvate je pak tadašnji načelnik Centra tražio i dobio odluku Gradskog vijeća za izuzimanje od postojeće zabrane.
No, ni kada je vodstvo Općine Centar preuzeo Srđan Mandić iz Naše stranke, odnos nadležnih se prema spornom projektu nije značajno promijenio. Oni su nastavili podržavati sporni projekat čija je izgradnja donijela i razne probleme za komšiluk, pa i potencijalne sigurnosne probleme.
Jedan od stanovnika Soukbunara koji je na svojoj kući i koži osjetio posljedice ovog spornog građevinskog projekta je i Elmedin Kobiljak, koji za Valterportal objašnjava da je gradnja zgrade Lamela-Tranzit dovela do pukotina na njegovoj kući i okolnom terenu. Valter se izlaskom na teren uvjerio u postojanje tih pukotina, koje se mogu vidjeti i npr. na podzidu udaljenom pedesetak metara od objekta Lamela-Tranzit u Ulici Soukbunar.
Važno je istaknuti i da se odmah iznad mjesta gradnje objekta Lamela-Tranzit nalazi i veliki rezervoar vode Skenderija, koji napaja veliki dio Sarajeva vodom, na kojem su nakon izgradnje ovog objekta uočene i svakom vidljive pukotine i pomjeranje terena, što su uočili i rukovodioci Vodovoda, pa se postavlja pitanje je li izgradnja Lamele-Tranzit dovela do tog pucanja koje bi u konačnici moglo dovesti do katastrofalnih posljedica.
To su svojedobno tvrdili i sami zvaničnici Vodovoda, konkretno bivša direktorica Vodova i kanalizacije Azra Muzur.
Muzur je na sjednici Skupštine KS-a u januaru 2019. izjavila da se kod “rezervoara Skenderija pojavilo aktivno klizište, još dodatno pospješeno izgradnjom objekta niže rezervoara”. Jedini objekt koji je građen ispod rezervoara je – Lamela-Tranzit.
Indikativno je i da u urbanističkoj dozvoli stoji kako je objekat Lamela-Tranzit udaljen od rezervoara 80 metara, no u stvarnosti je ta udaljenost mnogo manja, otprilike 35 metara, u što se ekipa Valtera uvjerila i na terenu.
Zbog nastalih pukotina predviđena je sanacija rezervoara u dva lota, koja međutim nikad nije do kraja završena. Za sanaciju je izdvojeno 1,65 miliona KM. Prvi lot je podrazumijevao sanaciju mikro naprslina, što je napravljeno 2023. Doduše, i sada se na rezervoaru vode može vidjeti da iz pukotina i dalje izbija voda i ostavlja žute fleke na zidu rezervoara. Drugi lot podrazumijeva geotehničko istraživanje, monitoring i sanaciju kompletne lokacije oko rezervoara, što se po svemu sudeći nije dogodilo.
O objektu Lamela-Tranzit je prije nekoliko godina za TVSA govorio i arhitekt Faruk Kapidžić (SDA), koji je izjavio sljedeće:
“Molim TVSA da otvori problem Soukbunara 39, to je objekat koji je opasan. Izgleda da nekima u Vladi Kantona Sarajevo, a ni investitorima nije u interesu da se o tome govori, ali to je nelegalni objekat koji ugrožava stabilnost rezervoara vode i ugrožava sve ljude ovdje.”
Temu zgrade Lamela-Tranzit su otvarali i zastupnici na sjednicama Skupštine KS i Općinskog vijeća Općine centar, ali su vlasti ignorali njihove apele.
VLASNIČKE VEZE ZA BINGOM I BRANKOVIĆEM
Podsjećamo da su izgradnju zgrade Lamela-Tranzit započeli arapski investitori, tj. firma Albeyout, no ona je u međuvremenu prešla u vlasništvo firme Via Media, u kojoj je suvlasnica Amna Džambić Branković, kćerka vlasnika Binga Senada Džambića. Amna Džambić Branković je pak u braku sa Adnanon Brankovićem, sinom bivšeg premijera Federacije BiH Nedžada Brankovića (SDA). Branković junior je više put viđen na gradilištu zgrade Lamela-Tranzit, a svjedoci su nam potvrdili da je zgradu po završetku radova obišao i sam Nedžad Branković.
Investitor Via Media je u međuvremenu postavio i visoku ogradu oko objekta, koja Kobiljaku posve onemogućava pogled na grad koji je do tada imao iz svoje kuće i dvorišta. Također, i sam objekt u svojim povećanim vertikalnim gabaritima onemogućava pogled na grad. Oboje je protuzakonito, s obzirom da se nove građevine ne smiju graditi tako da zaklanjaju pogled iz postojećih. Nadležna inspekcija je u martu 2024. utvrdila da je ograda postavljena nelegalno i naložila njeno uklanjanje, što se do danas nije desilo.
Naročito je apsurdno i zakonski upitno što se u odluci o nelegalnom postavljanju ograde pozivaju na odluku Gradskog vijeća o zabrani gradnje 2013., koja je i dalje na snazi, ali očito ta ista odluka nije važila u slučaju objekta Lamela-Tranzit. Drugim riječima, golemi objekt je izgrađen unatoč odluci o zabrani gradnje iz 2013. i u vezi toga Općina Centar nema prigovora, ali se ograda oko objekta Lamela-Tranzit nije smjela napraviti zbog iste odluke Gradskog vijeća. Stvar je potpuno bizarna, jer bi odluka Gradskog vijeća iz 2013. trebala jednako važiti u oba slučaja.
Indikativno je i da je, kako je navedeno na tabli na gradilištu objekta Lamela-Tranzit, prvi investitor bio Albeyout d.o.o. Sarajevo, glavni izvođač Džena d.o.o. Gradačac, te da je kao period izvođenja radova bilo navedeno “januar 2016. godine – maj 2016. godine”. Za nadzor je, pak, bila zadužena firma Žarka d.o.o. Sarajevo, koja se nalazi na adresi Kalmije Baruha 3 u Sarajevu. Na istoj adresi je bio registriran i investitor Albeyout d.o.o.
Radovi tada nisu završeni, no započeli su opet u decembru 2022. godine. Sada je kao investitor navedena firma Via Media d.o.o. Sarajevo, za koju smo već objasnili kako je rodbinski povezana s vlasnikom Binga Senadom Džambićem i bivšim SDA-ovim federalnim premijerom i sivom eminencijom ove stranke Nedžadom Brankovićem. Kao nadzor i projektant sada figurira firma Saraj Inženjering d.o.o. Sarajevo, a na tabli je navedeno da su radovi trebali trajati 12 mjeseci. Osnivač i vlasnik Saraj Inženjeringa je do 2020. godine bio baš već spomenuti Nedžad Branković, a nakon toga se kao vlasnici navode Mustafa Musabegović i Azur Košević.
Kako je objavio Žurnal, Mustafa Musabegović je 2018. godine kao odgovorno lice u Brankovićevoj firmi Saraj Inženjering bio predmetom istrage u slučaju utaje poreza i pranja novca.
NEDŽAD BRANKOVIĆ I “SARAJ INŽENJERING”
Nedžad Branković je 2020. tvrdio da je prodao Saraj Inženjering kako ne bi bio u sukobu interesa za imenovanje na mjesto zamjenika ministra saobraćaja i veza BiH, ali je Općina Bužim prilikom potpisivanja ugovora za posao izgradnje Muzeja 505 viteške brigade 2022. saopćila da je “glavni izvedbeni projekat poklon projektantske kuće ‘Saraj inžinjering’, našeg počasnog građanina Nedžada Brankovića”.
To jest, čak i ako Saraj Inženjering više nije formalnu u vlasništvu Nedžada Brankovića, ovaj primjer iz Bužima pokazuje da se percipira kako je. Jedva da treba napomenuti kako je tadašnji načelnik Općine Bužim bio Mersudin Nanić, član SDA, kao i Branković.
U svakom slučaju, što se tiče objekta Lamela-Tranzit, njega sad gradi formalno bivša firma Nedžada Brankovića, kojom upravlja njegov intimus Mustafa Musabegović.
Problematičnost objekta Lamela-Tranzit se ogleda i u tome što je tokom izgradnje izigran originalni projekt, te je na zgradu dodano dva sparta više, a zgrada se i horizontalno proširila. Arhitekt i originalni projektant objekta Lamela-Tranzit Nihad Babović je stoga odbio potpisati saglasnost za tehnički prijem, o čemu postoji i njegov službeni dopis Općini Centar da je izgrađena zgrada u skladu s njegovim projektom.
U dopisu koji je arhitekt Babović, inače i doktor arhitekture i profesor na fakultetu, uputio Općini Centar 13. augusta 2024. godine navodi se sljedeće:
“Ovaj moj dopis odnosi se na prošlosedmični poziv od strane predstavnika investitora objekta Tranzit, da na zahtjev jednog od člana Komisije za tehnički prijem kao autor i odgovorni projektant ovjerim izvedeno stanje objekta. Nisam mogao to učiniti.”
Babović navodi dva razloga: 1. Izvedeni objekat nije projekt za koji je izdato pravosnažno odobrenje 2015. godine i 2. Tokom protekle 2 godine na gradilišnoj tabli je stajalo ime drugog projektanta.
Arhitekt Babović je postavio i neka pitanja Općini Centar:
“Na osnovu koje dokumentacije je investitor izvodio objekat odnosno tko je bio ‘stvarni’ projektant i na osnovu čega? Po kom osnovu su mijenjani gabariti projekta i da li je s time upoznat Zavod za planiranje KS koji je odobrio dozvoljeni oblik objekta uz mnošto uvjeta?”
Zapitao se i je li moguće da inspekcija nije u dvije godine provjerila i utvrdila ime projektanta, ko je odobrio izgled ovog izvedenog objekta i da li je moguće da se tu gradi izvan okvira dozvoljenog.
“Da li nam uopće trebaju službe, arhitekti, inspekcije? Zašto u startu ne dozvoliti investitorima da rade šta žele jer na kraju dođe na isto”, revoltirano se zapitao arhitekt Babović, i na kraju svog dopisa Općini Centar poručio da će “poduzeti korake da se ovo više nikad nikome ne dogodi”.
ODMAH IZNAD KLIZIŠTE NA ŠIROKAČI
Tokom izgradnje objekta bilo je i drugih incidenata. Najstrašniji je svakako fizički napad na Kobiljakovu majku (88 godina), koji je prijavljen policiji kao pokušaj ubistva u februaru 2024, ali od tada nije bilo pomaka u istrazi. Nju su, svjedoči Kobiljak, gurnuli i napali radnici koje je kontrolirao Adnan Branković, koji je rukovodio izgradnjom objekta Lamela-Tranzit, zbog čega je zadobila teške povrede glave.
Jedan je liječnik Kobiljaku rekao da je faktor koji je mogao kasnije utjecati na nastanak smrtonosnog tumora na glavi njegove majke i navedeni napad. Napadnut je u više navrata i sam Kobiljak.
“Prvi je napad bio šarafcigerom po vratu, prijavio sam policiji, oni to nisu ozbiljno shvatili. Drugi je napad bio ispred objekta Lamela-Tranzit, komšiju i mene su napali. Indikativno je da u toj prijavi policija navela kako se napad desio 150 metara dalje u ulici Ejupa Ademovića, kao da nisu htjeli da bude povezano s Lamela-Tranzitom. Bilo je tu i jedno odvrtanje šarafa na prednjem točku, kao i nekoliko verbalnih napada. Sve je prijavljeno policiji”, ispričao nam je Kobiljak.
Od raznih nadležnih institucija Kantona Sarajevo i Općine Centar Kobiljak nije imao puno koristi u svojoj borbi protiv spornog gradilišta i objekta koji mu je izgrađen pod prozorom. Federalna inspekcija se proglasila nenadležnom, a Općina Centar i njene službe (npr. Urbanističko-građevinski inspektorat) su se postavile kao servis investitoru, umjesto da zaštite prava i sigurnost građana.
Pritom je sve moglo biti riješeno da je načelnik Srđan Mandić ispoštovao zaključke Općinskog vijeća Općine Centar donesene na sjednici 28. septembra 2023. Na toj sjednici se raspravljalo o objektu Lamela-Tranzit, a na prijedlog zastupnika Dragana Stevanovića Općinsko vijeće je jednoglasno usvojilo sljedeće zaključke:
“Nalaže se Opštinskoj inspekciji da na zahtjev vijećnika OV Centar izvrši uvid u trenutno stanje gradilišta o kojem smo razgovarali i o eventualnim oštećenjima na okolnim objektima uključuju i objekat rezervoara Skenderija te da nas o nađenom stanju informiše. Zadužuje se i odgovarajuća Opštinska služba da traži od Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo da odmah izvrši monitoring klizišta, uključujući i sve objekte koji se nalaze na njemu i da nam dostavi stručno mišljenje o eventualnim mjerama sanacije i mogućnosti ili mogućnosti dalje gradnje postojećeg objekta, a ako to nije moguce da Opština angažuje nezavisnog vještaka geološke struke koji će nam donijeti odgovarajuće stručno mišljenje umjesto nadležnog organa. Zadužuje se Opštinska služba (pošto je ovo i djelimično nadležnost Kantona i kantonalni zastupnici su zainteresovani i postavljali su odgovarajuća pitanja) da o poduzetim radnjama informiše odgovarajuće ministarstvo i službe Kantona Sarajevo.”
Ti su zaključci ostali mrtvo slovo na papiru.
Valter se za komentar u vezi svega ovoga obratio i investitoru, firmi Via Media. Na naša pitanja nisu htjeli odgovoriti, već su nas uputili na svog advokata Zlatka Petrovića.
Sve navedeni problemi u vezi izgradnje zgrade Lamela-Tranzit predstavljaju, a što se ne smije nikako zaboraviti, i potencijalnu sigurnosnu prijetnju građanima koji tu žive, naročito ako se uzme u obzir da je taj dio grada ugrožen i zbog klizišta na Širokači koja su se pojavila zbog nekontrolirane gradnje na Trebeviću.
U najgoroj verziji događaja i najcrnjem scenariju bi, usljed zemljotresa ili poplave, mogao puknuti rezervoar vode i tako i zgradu Lamela-Tranzit, koja se nalazi maltene odmah ispod njega, povući kao veliki odron prema Skenderiji, na koju bi se tako “preslelio” i cijeli Soukbunar. U tom slučaju bi se ljudske žrtve brojale vjerojatno u stotinama, ako ne i hiljadama, a sve zbog pogodovanja privatnom kapitalu mimo propisa.
———————————————————————————————————————————————————————————————————————
Pročitajte još:
STRANAČKO-TAJKUNSKA AKCIJA U DISTRIKTU: Zemljište za sedam maraka za Izetbegovićevog zeta
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
———————————————————————————————————————————————————————————————————————
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.
———————————————————————————————————————————————————————————————————————
