Na arheološkom lokalitetu Stari grad u Pakracu pronađen je kostur iz srednjeg vijeka, pokopan na neuobičajen način – licem prema zemlji, piše MojPortal. Arheolozi smatraju da je riječ o takozvanom antivampirskom ukopu, ritualu kojim se pokojnika trebalo spriječiti da se vrati među žive. Ovo je najnovije u nizu otkrića na nalazištu koje se istražuje već šest godina.
Grob je otkriven unutar ostataka starije crkve, ispod fortifikacijskih zidova izgrađenih početkom 16. stoljeća zbog osmanske prijetnje. Iako je na cijelom lokalitetu dosad istraženo oko 170 grobova, ovo je prvi u kojem je osoba položena potrbuške.
“Takav način pokapanja vrlo je neuobičajen za srednji vijek. U stručnoj literaturi postoji nekoliko mogućih objašnjenja, no najčešće se takav položaj povezuje s antivampirskim običajima”, objašnjava arheolog Krešimir Vacek iz Muzeja grada Pakraca, koji vodi istraživanja.
Tijekom otkopavanja prvo se pojavio lakat okrenut prema gore, dok je podlaktica bila podvučena ispod tijela. Pronađena je i lubanja s većim oštećenjem na stražnjem dijelu. Vacek dodaje da položaj kostiju upućuje na mogućnost da su pokojniku ruke bile vezane, ali konačan odgovor dat će potpuna antropološka analiza.
Da bi se razumio ovakav ukop, potrebno je poznavati srednjovjekovni svjetonazor. Pokojnici su se u pravilu polagali na leđa u smjeru zapad-istok, s glavom na zapadu kako bi gledali prema istoku. Vjerovalo se da će se Krist na Sudnji dan vratiti s istoka, a da će tada mrtvi ustati i krenuti na posljednji sud. Ljudi tog vremena smrt nisu doživljavali kao trenutačni odlazak u raj ili pakao, nego kao čekanje konačnog suda. Prema narodnim predajama, tijekom tog čekanja nemirni pokojnik mogao se vratiti i ugroziti žive.
“Osobu koju smo pronašli okrenuli su tako da gleda prema zemlji. Time su je željeli spriječiti da vidi Kristov dolazak i ustane na Sudnji dan, ali i da se prije toga vrati među žive”, kaže Vacek.
Dodaje kako postoji i tumačenje da se na taj način pokapalo izrazito grešne osobe u znak poniznosti pred Bogom, ali smatra ga manje vjerojatnim. Objašnjava da je ovo jedini takav ukop među 170 otkrivenih, a na lokalitetu već postoje drugi primjeri antivampirskih običaja.
Pod pojmom vampira u srednjem vijeku nije se podrazumijevao elegantni krvopija iz popularne kulture. Strah je bio usmjeren prema zlodusima i nemirnim dušama za koje se vjerovalo da uzrokuju bolesti, nesreće i propast zajednice. Sumnja je najčešće padala na ljude koji su umrli nasilnom ili neobičnom smrću, prve žrtve epidemija ili osobe koje su se na neki način izdvajale.
Postojali su različiti načini kojima se pokojnika pokušavalo spriječiti u povratku. Tijelo se moglo vezati, opteretiti kamenom, probosti, položiti licem prema zemlji ili mu se u usta stavljao neki predmet. “Takve postupke ne treba automatski tumačiti kao izraz mržnje. U velikom broju slučajeva proizlazili su iz straha za vlastiti život i sigurnost zajednice”, tumači Vacek.
Ovo nije prvi takav nalaz u Pakracu. Prije dvije godine na istom je lokalitetu pronađen kostur u skupocjenom sarkofagu, kojemu je umjesto ljudske glave bila položena životinjska, vjerojatno konjska lubanja. “Baš smo ovih dana dobili rezultate antropološke analize tog kostura. Pokazala je da je riječ o ženi u dobi između 35 i 45 godina, s hernijom diska i artritisom”, otkriva Vacek.
Spoj kršćanske i poganske tradicije jedna je od najvećih zanimljivosti Staroga grada. Lokalitet je vezan uz dolazak zapadnoeuropskih viteških redova, vjerojatno ivanovaca, koji su širili kršćanstvo, ali stanovništvo je istodobno zadržalo i stare običaje, o čemu svjedoče i pronađeni tragovi poput psećih zubi u grobovima.
Izvor: Index
