Buduća njemačka vlada želi uvesti strožije mjere protiv zemalja članica Evropske unije koje krše vladavinu prava. Prema nacrtu koalicijskog sporazuma demokršćana i socijaldemokrata, koji je objavio Euractiv, nova njemačka vlada planira zauzeti čvršći stav prema državama članicama koje usporavaju proces odlučivanja unutar EU, a sve s ciljem ostvarivanja vlastitih političkih ili ekonomskih interesa.
Iako se u nacrtu ne spominje niti jedna država konkretno, Politico naglašava da je jasno da je ovo poruka Mađarskoj, koja često blokira odluke EU, posebno u vezi sa sankcijama prema Rusiji, a da bi osigurala isplatu sredstava koja su joj bila zamrznuta zbog problema s vladavinom prava. Slovačka pod aktualnim premijerom Robertom Ficom također sve više koristi taktike blokiranja unutar EU, slično Mađarskoj.
Nacrt Unije CDU/CSU i SPD-a naglašava da načelo konsenzusa u Evropskom vijeću i jednoglasnog glasanja u Vijeću EU ne smije biti kočnica za donošenje važnih odluka. Zalažu se za proširenje glasanja kvalificiranom većinom, osobito u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike, kao što je nametanje sankcija. Također, predviđaju korištenje takozvanih “prelaznih klauzula” koje omogućuju prelazak s jednoglasnog odlučivanja na odlučivanje kvalificiranom većinom, čime bi se ubrzao proces donošenja odluka u EU.
Suspenzija prava glasa
Koalicijski partneri također predlažu uvođenje strožijih sankcija za države koje krše temeljne vrijednosti EU. Uz prekršajne postupke i uskraćivanje sredstava EU predviđa se i suspenzija prava glasanja u Vijeću EU-a. Ističu i važnost toga da se obični građani ne bi smjeli kažnjavati zbog pogrešnih odluka svojih vlada. U slučaju da EU blokira sredstva, predlaže se izravna dodjela tih sredstava krajnjim korisnicima, poput studenata u okviru Erasmus+ programa.
Podsjetimo, Evropski parlament je već 2018. godine pokrenuo postupak protiv Mađarske zbog sumnje u ozbiljne povrede temeljnih vrijednosti EU-a, no zbog političkih podjela među zemljama članicama taj je proces zaustavljen. Iako nije završena formalna procedura koja bi mogla dovesti do suspenzije prava glasanja Mađarske, Evropska komisija je 2022. godine blokirala 22 milijarde eura namijenjenih Mađarskoj zbog zabrinutosti u vezi s ljudskim pravima i neovisnošću pravosuđa. Međutim, prošle je godine više od deset milijardi eura odmrznuto, što je izazvalo oštre reakcije u EU.
Uprkos političkim nesuglasicama, Mađarska i dalje uživa u snažnim privrednim odnosima s Njemačkom, koja je jedan od njenih glavnih trgovinskih partnera. Njemačke firme, posebno u automobilskoj industriji, predstavljaju značajnu stranu investiciju u Mađarskoj (oko 3.000 njemačkih firmi aktivno je u Mađarskoj, prema podacima njemačkog ministarstva vanjskih poslova). Ove privredne veze čine političke odnose između dvije zemlje složenijima, posebno u kontekstu zaoštrenih trgovinskih odnosa EU i Sjedinjenih Država.
Njemački glas
Također, postavlja se pitanje kako Njemačka namjerava reformirati donošenje odluka unutar EU kad ga ne može olakšati niti unutar vlastite zemlje. Naime, jedna od glavnih prepreka njemačkom vodstvu u Evropi je to što se njemačka vlada trenutno mora suzdržati od glasanja u EU ako odgovorna ministarstva i koalicijski partneri ne mogu pronaći zajedničko stajalište, što se naziva “njemački glas”. Merz je obećao da pod njegovim vodstvom neće biti suzdržavanja u ključnim glasanjima u Bruxellesu, no prijedlog CDU-a mogao bi biti percipiran kao neviđeni pokušaj preuzimanja moći jer bi kancelar mogao preuzeti koordinaciju pregovora u slučaju važnih pitanja. SPD se tome, naravno, protivi i želi zadržati “međuresorni princip”, koji podrazumijeva rješavanje nesuglasica između ministarstava.
Izvor: Oslobođenje
