FENOMEN TOMAŠEVIĆ: Od Vardara pa do Triglava – jedini gradonačelnik ljevičar

Svoj drugi mandat Tomašević je započeo objavom da se za treći neće kandidirati. To nije iznenađenje, jer i prije četiri godine isticao kako ne želi biti gradonačelnik više od dva mandata, jer zna da predugi ostanak na vlasti kvari ljude. Usporedite to s tipičnim bh. političarima koji bi bili na vlasti i nakon smrti da je to moguće. Npr. Željko Komšić odrađuje četvrti mandat u Predsjedništvu BiH, a konkretni rezultat tih 16 godina je jedina velika nula

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević iz zeleno-lijeve stranke Možemo! je na nedavno održanim lokalnim izborima u Hrvatskoj uvjerljivo izabran za još jedan mandat.

Malo mu je trebalo da pobijedi već u prvom krugu s 47,59 posto glasova, da bi onda u drugom 57,56 posto nadjačao izazivačicu Mariju Selak Raspudić, koja je dobila 42,44 posto glasova Zagrepčana izašlih na izbore.

Samoprozvana centristica Selak Raspudić, koja se sama politička reklamira kao “nevista” Nine Raspudića, u prvom je krugu imala 15,67 posto glasova, da bi onda u drugom postaja jedina nada zagrebačke desnice za smjenu 43-godišnjeg Tomaševića, dobivši potporu i otvorenih filoustaša poput Zlatka Hasanbegovića. Cijela predizborna kampanja u Zagrebu bila je zagađena nevjerojatnom količinom prljavštine za hrvatske prilike, s obzirom da je Tomašević mnogima tijekom svojeg prvog mandata postao trn u oku.

ČIŠĆENJE OSTAVŠTINE MILANA BANDIĆA

Naime, Tomašević je s rekordnom podrškom od 200.000 glasova izabran 2021. kao nasljednik dugogodišnjeg gradonačelnika Milana Bandića, čija je vladavina obilježena masovnom korupcijom i klijentelizmom, te mu je prvi zadatak bio stabilizirati gradske financije. Nakon toga je Tomaševićproveo i reformu gradske uprave, smanjivši broj gradskih pročelnika s 26 na 16, pa je otpustio i oko 1.000 bandićevskih uhljeba s nepotrebnih administrativnih pozicija da bi mogao zaposliti operativne radnike za teren.

U svakom slučaju, prvi je Tomaševićev mandat ponajviše prošao u čišćenju nereda 20-godišnje Bandićeve vladavine, da bi tek pred kraj uspio krenuti s raznolikim razvojnim projektima, koji su postali temelj njegove kampanje za drugi mandat. Ipak, treba zabilježiti da je u prvom mandatu otvorio 11 novih vrtića, kao i da je značajno poboljšao infrastrukturu za bicikliste, obnovio i izgradio 18 novih škola. te dovršio obnovu zgrada stradalih u velikom zemljotresu 2020. godine.

Bivši, pokojni gradonačenik Zagreba Milan Bandić ostavio korpuciju i klijentelizam iza sebe (Photo: Jurica Galoic/PIXSELL)

Najvažnije postignuće Tomaševićevog prvog mandata je što je u gradsku upravu uveo poštenje i transparentnost, što je ujedno značilo i da je razljutio razne političke i ekonomske skupine koje su se tijekom Bandićeve vlasti naučile sisati gradski novac u dogovoru s gradonačelnikom. Tomašević se tako našao na meti neformalne koalicije koju su činile razne desničarske stranke, uključujući i u državi vladajući HDZ, bivši Bandićevi suradnici, razni “kontroverzni poduzetnici” odnosno mafija, pa neoliberalni lobisti poput udruge Glas poduzetnika, konzervativne katoličke udruge, dio mainstream medija poput Jutarnjeg lista i HTV-a, te čak i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, kojeg je svojedobno Ivo Sanader opisao kao “našeg dečka”.

Na kraju se pokazalo da je kampanja blaćenja Tomaševića i njegovih suradnika išla u njegovu korist, jer su Zagrepčani zaključili “što je više kleveta i laži, Tomek nam je time draži”. Tomašević je kao bivši ekološki aktivist odlično poznat Zagrepčanima, te svi znaju da je riječ o poštenom čovjeku. Negativna kampanja protiv njega je građane htjela uvjeriti kako je on lopov, u što ljudi jednostavno nisu povjerovali.

Oprostili su mu i početna nesnalaženja na funkciji, kao i to što nije u prvom mandatu uspio zatvoriti ogromnu gradsku deponiju Jakuševac, što mu je bilo jedno od ključnih obećanja iz prethodne kampanje. No, i tu se Tomašević pokazao poštenim, te je nakon dvije godine mandata sam javno priznao da će sređivanje tog problema trajati duže nego što je mislio, predstavivši plan za zatvaranje do 2028. godine, kojeg se zasad drži.

KAKO USPJETI MEĐU GRADONAČENICIMA DESNO OD CENTRA

Zagreb je tako, nakon Tomaševićevog reizbora, ostao jedini glavni grad od Vardara pa do Triglava u kojemu su na vlasti lijeve i progresivne političke snage.

Kada je u pitanju regija, gradonačelnica Skopja Danela Arsovska na vlast je došla s podrškom nacionalističkog VMRO-DPMNE, a prije toga je bila lobistica poslodavaca.

Na čelu Prištine je Perparim Rama, član desno-centrističke Demokratske lige Kosova.

Gradonačelnik Podgorice je Saša Mujović, kadar stranke Pokret Evropa sad (PES) aktualnog crnogorskog premijera Milojka Spajića, koji je na vlasti zahvaljujući koaliciji sa četničkim vojvodom Andrijom Mandićem.

Gradonačelnik Beograda je pak naprednjak Aleksandar Šapić, još jedan desničar i kleronacionalist koji bi pokojnog Tita iselio iz Kuće cvijeća i podignuo spomenik Draži Mihailoviću.

Prvo čovjek Beograda Aleksandar Šapić najveći nacionalista među gradonačelnicima glavnih gradova bivše Jugoslavije (Photo: L.L./ATAImages)

Dugogodišnji gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković je po stilu vladanja najviše sličan već spomenutom Bandiću, a početkom godine je poslao i pismo podrške predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, uzdrmanom višemjesečnim studentskim protestima.

U ovom pregledu čelnih ljudi glavnih gradova od Vardara pa do Triglava na kraju dolazimo i do Sarajeva, koje trenutno nema gradonačelnika, jer se o tome ne uspijevaju dogovoriti stranke iz u Kantonu Sarajevo vladajuće trojke, sramoteći tako i sebe i naš glavni grad. S druge strane, tako je možda i bolje, ako se sjetimo da im je prethodni izbor za tu funkciju bila populistička SDP-ovka Benjamina Karić.

Zapravo je komparacija Tomaševića i Karić dobra ilustracija toga gdje se u ovom trenutku nalazi Zagreb u političkom, društvenom pa i civilizacijskom smislu, a gdje Sarajevo.

TOMISLAV TOMAŠEVIĆ Vs BENJAMINA KARIĆ

Tomašević je magistrirao u Cambridgeu, Karić je doktorirala u Zenici. Tomašević i dalje sa suprugom živi u stanu od 40 kvadrata, Karić je svoj gradonačelnički mandat i politčki uticaj iskoristila za kupovinu 70 a dobijanje 136 kvadrata bespravno renoviranog stana u Titovoj ulici u zgradi čiju je renovaciju fasade naknadno uvrstila u prioritetne (nakon što je tu pikirala stan), a o čemu je Valter detaljno pisao.

Tomašević je i prije nego je izabran za gradonačelnika dolazio na zagrebačku Povorku ponosa, a dolazi i kao gradonačelnik, dok Karić sarajevsku Povorku ponosa ignorira i čini sve da odmogne. Tomašević se odlučno bori protiv građevinskih lobija u Zagrebu, Karić asistira građevinskim lobijima u Sarajevu.

Tomašević nije sklon jeftinom populizmu poput dijeljenja baklava i čevapa građanima, Karić je to glavno obilježje političkog djelovanja. Tomašević je promijenio nazive ulice nazvanih po ustaškim dužnosnicima, Karić se nije baš bavila time da se u Sarajevu promijene nazivi ulica nazvanih po SS-ovcima i simpatizerima ustaša. Tomašević sve radi po propisima, Karić je spomenik kralju Tvrtku postavila u ilegalnoj noćnoj akciji.

Benjamin Karić, bivša populistička SDP-ova gradonačelnica Sarajeva, koju su zbog etabliranih aktivnosti građani prozvali “Benjka Baklavica”

Moglo bi se ovako nabrajati razlike između njih dvoje još nekoliko stranica, no najkraće rečeno, Tomašević je istinski zeleno-lijevi gradonačelnik, dok je Karić zelena samo u smislu da joj je ideološki mjesto više u SDA nego u SDP-u, a toliko je onda i lijevo. Tomašević je gradonačelnik koji radi, Karić je bila gradonačelnica koja glumi.

Zbog svega navedenog, a uzevši i u obzir da su na vlasti u državama nastalih raspadom Jugoslavije (s izuzetkom Slovenije) redom ovakvi ili onakvi desničari i nacionalisti, što uključuje i veći dio državne vlasti u BiH, Tomaševićev Zagreb (p)ostaje oaza progresivne politike u regiji i svjetionik za ostale da je moguća i drugačija politika od one nacionalističke i provincijalne.

Zagreb, zahvaljujući Tomaševiću, postaje veliko gradilište: krenulo se s izgradnjom prvih novih kilometara tramvajske pruge nakon više od 20 godina, u toku je velika obnova Doma sportova, bliži se kraju izgradnja prvog bazenskog kompleksa u zapadnom dijelu grada, gradi se novi veliki kulturni centar kod Glavnog kolodvora, mijenjaju se vodovodne cijevi koje su postavljene još za vrijeme Austro-Ugarske, započela je izgradnja novog nogometnog stadiona, planiraju se dva nova mosta preko Save, itd.

Zanimljivo je i spomenuti da je svoj drugi mandat Tomašević započeo objavom da se za treći neće kandidirati. To nije iznenađenje, jer i prije četiri godine isticao kako ne želi biti gradonačelnik više od dva mandata, jer zna da predugi ostanak na vlasti kvari ljude.

Usporedite to s tipičnim bosanskohercegovačkim političarima koji bi bili na vlasti i nakon smrti da je to moguće. Npr. Željko Komšić odrađuje četvrti mandat u Predsjedništvu BiH, a konkretni rezultat tih 16 godina su politike ničega i jedina velika nula.

Ukoliko Tomašević u drugom mandatu ostvari obećano, nema sumnje da će biti zapamćen kao jedan od najvećih gradonačelnika Zagreba u povijesti, pod čijim će upravljanjem ovaj grad doživjeti najveću transformaciju još od Univerzijade 1987.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Više od autora: 

ŠTA SAM NAUČIO ZA GODINU U BOSNI: Sve je naopako, ali je nisam nikad više volio nego sada

DAN MLADOSTI KOJE(G) VIŠE NEMA: Ipak je bilo časno živjeti s Titom

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————

CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE

Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Gordan DUHAČEK

Gordan Duhaček je rođen 1980. u Sarajevu. Državljanin Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Postjugoslavenski nomad - živio je u Tuzli, Beču, Zagrebu, Berlinu i Sarajevu. Pisanjem i novinarstvom se profesionalno bavi skoro 20 godina. Radio je za zagrebački Radio 101, hrvatske news portale tportal.h i Index.hr, njemački MDR i druge medije. Član redakcije Valtera.

Gordan DUHAČEK

Gordan Duhaček je rođen 1980. u Sarajevu. Državljanin Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Postjugoslavenski nomad - živio je u Tuzli, Beču, Zagrebu, Berlinu i Sarajevu. Pisanjem i novinarstvom se profesionalno bavi skoro 20 godina. Radio je za zagrebački Radio 101, hrvatske news portale tportal.h i Index.hr, njemački MDR i druge medije. Član redakcije Valtera.