Krutost i ukočenost institucija vlasti spram neophodnih reformi u zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini izazvale su drastične posljedice. Trideset i jedan specijalista medicine i stomatologije u županijskoj bolnici i Domu zdravlja u Livnu od prošlog je ponedjeljka u osmodnevnom otkaznom roku. Ne bude li reakcije kantonalne vlade, u utorak će se na poslu pojaviti tek svaki deseti specijalista.
Raniju ponudu o povećanju plata za tri posto su odbili, vjerujući da je neprihvatljiv trenutni raspon plata od 1.100 do 1.300 eura. Plate ljekara u susjednom kantonu su, kažu, veće za 30 odsto. “Gotovo da smo dvostruko ispod entitetskog prosjeka broja ljekara na hiljadu stanovnika. Šezdeset posto specijalista ima više od 55 godina, a ostali su stariji od šezdeset. Mi već sada imamo desetak penzionisanih ljekara koji rade jer nema mladog kadra. Samo tražimo da se plaća uskladi sa ostatkom Federacije Bosne i Hercegovine, što je normalno ako živimo u istom entitetu i istoj državi”, rekao je dr. Ivica Jozić.
Plate u Kantonu 10 manje su skoro i za polovinu u odnosu na prosjek Federaciji BiH, kaže Jozić. On je specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, a njegova satnica u županijskoj bolnici je manja od tri marke (1,6 eura). Uredba entitetske vlade o najnižoj plati poremetila je koeficijente, a rast inflacije je drastičan, upozorava. O tome je i ranije bilo riječi u razgovorima s kantonalnom vladom, kada su ljekari pokušavali na lijep način ukazati na realne probleme. Ovaj postupak, naglašava, nije formalna sindikalna akcija, već pojedinačni čin ljekara koji su otkaze na protokol predali potpuno samostalno.
Livanjski ljekari imali su dosad dvaput više obaveznih dežurstava od maksimalnog broja propisanog zakonom upravo zbog nedostatka kadra u kantonu koji bi pristao na ponuđene uslove rada. Rješenje za koje kantonalna vlada tvrdi da postoji je sljedeće: plate se neće povećavati, pregovori mogu početi tek u oktobru, nakon izbora, a zdravstvene zaštite za građane će biti.
Resorna ministrica i premijer kantona naglašavaju da su prethodni kolektivni ugovor potpisali u julu 2024. godine i to pod uslovom da pregovora o novim izmjenama ne bude do kraja ove godine. Entitetski ministar zdravstva Nediljko Rimac u gostovanju na Radioteleviziji Bosne i Hercegovine (BHRT) kaže da je tužan zbog odluke livanjskih ljekara da se na ovaj način uključe u predizbornu kampanju pod kontrolom HDZ-a BiH. “Satnica je stvar pregovora i razgovora s onima ko vas plaća. Kolika je sad finansijska moć nekoga, ne možemo se mi porediti sa Tuzlom, Sarajevom, Zenicom, daleko od toga. Nikom od njih nije toliko loša plaća. Neka svako pokaže svoju platnu listu, pa ćete vidjeti da ona nije baš tako kako se priča”, rekao je Rimac, a prenosi BHRT. U obraćanju ljekarima i javnosti, federalni ministar upozorio je da je nemoguće uvesti istu satnicu za ljekare na teritoriji cijelog entiteta.
Satnicom i platama nezadovoljni su i ljekari u drugim kantonima. Ovogodišnji intenzivni pregovori u vezi s kolektivnim ugovorom rezultirali su privremenim postizanjem dogovora i izbjegavanjem generalnog štrajka u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Srednjobosanskom kantonu i Kantonu Sarajevo. Savez strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije BiH više od dvije godine bezuspješno pokušava sa federalnom vladom dogovoriti potpisivanje kolektivnog ugovora na nivou entiteta.
“Mi bismo najsretniji da se potpiše federalni kolektivni ugovor kojim bi se ujednačili koeficijenti i uspostavila minimalna satnica, a onda shodno tome da kantoni dalje pregovaraju samo u vezi sa satnicom na način da će bogatiji kantoni dati i veću satnicu ljekarima. Nonsens je da u zdravstvu imamo različite koeficijente”, rekao je dr. Boris Matić, predsjednik sindikata u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Sindikat već dvije godine upozorava da je u ovom entitetu stvoren ogroman jaz koji čini drastičnu razliku u platama ljekara. Podaci koje su saopštili ukazuju da je osnovica plate ljekara specijaliste porodične medicine u Hercegovačko-neretvanskom kantonu manja od 1.300 eura. S dodatkom od petine iznosa na konto odgovornosti, plata je manja od 1.500 eura. Za specijaliste i subspecijaliste plata je veća za pedeset do sto eura, upozoravali su.
U sindikatu navode da je ta razlika drastična u odnosu na plate u Kantonu Sarajevo, u kojem plata specijaliste iznosi 2.000 eura, a subspecijaliste 2.100 eura. Situacija je, ocjenjuju sindikati, nepovoljna i u drugim kantonima.
Uporedo s kolektivnim otkazom ljekara u Livnu, ljekari u Sarajevu posredstvom advokata predali su zahtjev za mirenje s poslodavcem koji će biti otvoren 30 dana. Ako u tom roku kantonalna vlada ne pokaže razumijevanje za zahtjeve ljekara, slijedi generalni štrajk njihovih 1.550 članica i članova. Strukovni sindikati doktora medicine i stomatologije te medicinskih sestara i tehničara nisu zadovoljni aprilskim izmjenama kolektivnog ugovora, tj. minimalnim povećanjem plata koje je satnicu povećalo za osam eurocenti, a koeficijente za jedan promil.
“Ne može se dozvoliti sa ovolikim sredstvima u Kantonu Sarajevo, u odnosnu na druge kantone, da sarajevski ljekari imaju manje koeficijente. Ponudili smo nekoliko ustupaka među kojima je i djelimično povećanje koeficijenata koji bi na snazi bio tek od 1. januara iduće godine. Sve to uradili smo kako bi se izbjegao štrajk, no vlada je čvrstog stava. Nama godinama iz Zavoda zdravstvenog osiguranja govore kako nema para. Od 800 miliona KM, koliki je budžet, Zavod ne može izdvojiti 1,25 posto za zahtjeve doktora. To su minorna sredstva koja nikoga neće oštetiti”, rekao je dr. Izet Hočko, predsjednik kantonalnog sindikata.
Resorni ministar Enis Hasanović početkom juna rekao je da su trenutni iznosi maksimalni, i da nema priče o tome kako se ljekarima nije izašlo u susret. “Od većih plaća, dežurstava, noćnog i prekovremenog rada – sve imaju više nego u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine”, tvrdio je Hasanović, na što je žestoko odgovorio i strukovni kantonalni sindikat, tvrdeći da ministar manipuliše. Takve naknade nisu privilegija, već posljedica organizacije rada zdravstvenog sistema koji funkcioniše 24 sata dnevno, 365 dana u godini, kažu. Kad se toj jednačini doda nedostatak kadra, slika postaje još jasnija, tvrde u sindikatu. “Broj zaposlenih nezdravstvenih radnika u zdravstvu kontinuirano raste i u pojedinim ustanovama već premašuje 23 posto ukupnog broja zaposlenih. Ovakva kadrovska politika otvara ozbiljna pitanja o prioritetima u planiranju i trošenju sredstava zdravstvenog osiguranja koja bi prvenstveno trebala biti usmjerena na jačanje zdravstvenih kapaciteta i unapređenje usluga za građane”, navode u svom saopštenju s početka prošlog mjeseca.
U Republici Srpskoj situacija je drastično nepovoljnija za ljekare i druge medicinske radnike. Nezadovoljni ljekari su tražili povećanje plate za četrdeset posto još u martu. Od entitetske vlade dobili su povećanje plata od pet posto i linearno povećanje do 125 eura. S tim povećanjem, plata doktora specijaliste s minimalnim koeficijentom ne prelazi 1.300 eura. Specijalista sa srednjim koeficijentom ima platu od 1.300 eura, a s najvišim do 1.400 eura, što rijetko ko ima. U to su uključeni topli obrok i regres, a plata nije ista kada su ljekari na odmoru i kada rade, upozoravali su u sindikatu. Umanjenje plate za bolovanje od trideset posto takođe je neprihvatljivo.
Dr. Jovica Mišić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, rekao je u martu da je vidljiva i razlika u plaćanju dežurstava. Dodatak za dežurstvo se radnim danima plaća nešto manje od 70 eura, dok vikendom raste na sto eura. Samo deset kilometara od Doboja, u Tešnju, dežurstvo je radnim danom 150 eura, a vikendom 250 eura.
Nova povećanja za dežurstva u iznosu od trideset posto i uvećanja plate za još pet posto očekuju od 1. avgusta, kada bi na snagu mogao stupiti zakon o kome trenutno raspravlja entitetski parlament. No, nezadovoljni su novinom koja je upućena u parlamentarnu procedure, a tiče se legislative o zdravstvenim komorama. To bi uvelo niz troškova na koje zdravstveni radnici ne žele da pristanu, tvrde u samostalnim i strukovnim sindikatima. Novom legislativom uvela bi se obavezna članarina u više novouspostavljenih komora, ljekari bi plaćali sve troškove izdavanja i obnove licenci, kontinuirane edukacije, provjere znanja i kompetencija, te sve druge naknade koje može da propiše komora. Ko snosi troškove učešća u edukacijama poput puta, smještaja, odsustva sa rada, da li poslodavac ima obavezu da obezbijedi uslove, šta se dešava ako radnik ne može ispuniti uslove iz objektivnih razloga – to su pitanja na koja nova legislative ne odgovara, tvrde sindikati.
Resorno entitetsko ministarstvo ocjenjuje neodgovornim zahtjev za povlačenje nacrta zakona iz procedure, smatrajući da se time nanosi šteta velikom broju zdravstvenih radnika u Republici Srpskoj. Integracija profesionalnih udruženja poput komora u sistem državnog aparata za njih je zaštita materijalnih interesa, bez obzira na institucionalnu kontrolu nad komorama koje će biti izgleda jedini legitimni socijalni partneri.
Prema ovogodišnjim publikacijama entitetskih zavoda za statistiku te instituta i zavoda, do kraja 2024. godine u Republici Srpskoj je radilo 2.910 doktora medicine koji su bili na usluzi za 1,1 milion stanovnika, a u Federaciji BiH 3.259 doktora koji su bili na usluzi za 2,2 miliona stanovnika.
Prema podacima Zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj tokom 2024. godine potrošeno je gotovo dvije milijarde konvertibilnih maraka u zdravstvu, što čini 11,4 posto ukupnog BDP-a za tu godinu. U prosjeku, tekuća potrošnja za zdravstvo po stanovniku je 1.524 konvertibilne marke (oko 800 eura). Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupna potrošnja za zdravstvo tokom 2024. u ovom entitetu je nešto veća od tri milijarde konvertibilnih maraka, što čini 8,8 posto BDP-a. U prosjeku, tekuća potrošnja za zdravstvo po stanovniku je 1.420 KM (oko 750 eura). Dok privatni izdaci za zdravstvo u Republici Srpskoj iznose za 2024. godinu nešto više od 250 miliona eura, u Federaciji Bosne i Hercegovine su nešto manji od pola milijarde eura.
Izvor: Novosti
