U skladu s Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti neposrednih izbora za Opće izbore, rok za podnošenje kandidatskih listi za kompenzacijske mandate ističe 5. augusta.
Kandidatska lista za kompenzacijske mandate је lista koju podnose politički subjekti, s koje se dodjeljuje kompenzacijski mandat prema redoslijedu kandidata na listi, а koja se podnosi nakon ovjere redovne liste.
Kandidatska lista za kompenzacijske mandate sadrži imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidatskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica. Kandidati koji se nalaze na kandidatskoj listi za kompenzacijske mandate mogu biti s liste bilo koje višečlane izborne jedinice jednog entiteta i za isti izborni nivo.
Nakon što budu izvršene provjere i ovjere, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će ovjerene kandidatske liste do 20. augusta objaviti u dnevnoj štampi, službenim novinama, kao i na internet-stranici www.izbori.ba , saopštio je Ured za informiranje CiK BiH.
Kompenzacijski mandati osmišljeni su s ciljem da konačni sastav zakonodavnih tijela što vjernije odrazi stvarnu volju birača. Njihova osnovna uloga jeste peglanje nesrazmjera i nepravilnosti koje neumitno nastaju zbog rascjepkanosti države na više izbornih jedinica. Ovaj mehanizam definisan je Izbornim zakonom BiH i raspodjeljuje se prema matematičkoj formuli.
Uzmimo za primjer scenario u kojem se bira 100 parlamentaraca. Pretpostavimo da Stranka A osvoji ukupno 40 procenata glasova na nivou cijele Federacije. Međutim, pošto je njeno biračko tijelo ravnomjerno raspoređeno po terenima, u nizu izbornih jedinica gubi direktne mandate za dlaku. Nakon prvog kruga raspodjele po jedinicama, ta stranka završi sa svega 34 parlamentarna mjesta.
U isto vrijeme, Stranka B osvoji 30 posto ukupnih glasova, ali zahvaljujući snažnoj skoncentrisanosti birača u nekoliko ključnih utvrda osigura 35 direktnih mandata. Bez kompenzacijskog korektiva, u skupštinskim klupama bi sjedila opcija koja je dobila manje podrške naroda.
Upravo tu na scenu stupa kompenzacija. Kada se preračuna ukupni procentualni učinak na nivou čitavog entiteta, Stranci A se sa njene kompenzacijske liste pridodaju nedostajući mandati kako bi konačni broj zastupnika odražavao stvarne procente osvojene na izborima.
Mehanizam kompenzacije drastično podiže proporcionalnost izbornog procesa i eliminiše element geografske sreće.
Zahvaljujući njemu, svaki glas dat određenoj opciji dobija na težini, bez obzira na to da li je donio pobjedu u toj konkretnoj izbornoj jedinici.
Time se sprečavaju scenariji u kojima pojedine partije bivaju izrazito oštećene ili nezasluženo nagrađene u raspodjeli skupštinskih fotelja.
Političke organizacije prije samog izbornog dana Centralnoj izbornoj komisiji dostavljaju posebnu rang-listu kandidata. Ukoliko politički subjekat ostvari pravo na kompenzacijske mandate, oni se dodjeljuju striktno po redoslijedu s te liste — počelevši od vrha ka dnu. Birači na ovaj redoslijed nemaju nikakvog utjecaja niti ga mogu mijenjati preferencijalnim glasanjem.
Da bi uopće ušla u računicu za ove mandate, stranka ili koalicija mora preskočiti izborni prag od tri posto ukupnih važećih glasova u entitetu za koji je lista predata.
Jasno je zašto se za pozicije na ovim listama vodi žestoka unutarstranačka borba. One predstavljaju vrhunski osigurač i praktično garantuju ulazak u parlament kandidatima koji se nalaze pri samom vrhu. S druge strane, upravo ti mandati često pretežu jezičak na vagi prilikom sklapanja parlamentarnih većina.
Nije rijetkost da stranačka centrala zahvaljujući kompenzaciji dobije nekoliko presudnih zastupničkih mjesta, zbog čega se nakon svakog izbornog ciklusa posebna pažnja posvećuje ovoj matematici koja na kraju i prekraja konačni odnos snaga u parlamentima širom BiH.
Izvor: N1
