Ko je dr Nikola Šobot i zašto je SNSD, najveća politička stranka u bh. entitetu Republika Srpska, donijela odluku da on bude kandidat za gradonačelnika Banjaluke?
Ovo je pitanje koje se neminovno nameće jer je SNSD prije četiri godine u utrci za gradonačelnika najvećeg grada RS „polomio zube“, a lider te stranke Milorad Dodik, teško je to zaboraviti, u izbornoj noći nakon što je priznao da je Igor Radojičić poražen od Draška Stanivukovića javno zaprijetio Banjalučanima da će zbog toga biti kažnjeni.
Unatoč svim finansijskim resursima kojima raspolaže, i obilatoj medijskoj podršci javnog servisa RS, vrijeme do novih lokalnih izbora objektivno je prekratko čak i za SNSD da Šobota etablira u javnosti. Jer o njemu se, kao formalno nestranačkoj ličnosti, malo zna van domena struke, odnosno pozicije načelnika Klinike za kardiokirurgiju Univerzitetsko kliničkog centra (UKC) Banjaluka.
STANIVUKOVIĆA OPTUŽUJU ZA IZDAJU
Malo je onih koji znaju i da je Šobot bio dio ljekarskog tima UKC-a koji je na čelu s direktorom te ustanove dr Vladom Đajićem nedavno u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog krivičnog mehanizma u Hagu išao utvrditi zdravstveno stanje presuđenog ratnog zločinca i bivšeg komadanta vojske bosanskih Srba Ratka Mladića.
Tada je Šobot ustvrdio da je to za njega „bila velika čast i da stoji na raspolaganju generalu i njegovoj porodici“. No, ima li se u vidu da je teško imenovati bilo koga s političke scene u RS-u ko se ogradiood ratnih zločinaca srpske nacionalnosti, gotovo je nevjerojatno da to Šobota kvalifikuje kao kandidata za gradonačelnika Banjaluke.
Tako su se ponovo otvorile brojne spekulacije o svojevrsnom političkom dogovoru između Dodika i aktuelnog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, čiju je kandidaturu za drugi mandat, kao svog potpredsjednika, PDP podržao.
Najglasniji je svakako predsjednik Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović koji već dugo Stanivukovića javno optužuje za suradnju sa Dodikom i izdaju svih principa na kojima je opozicija djelovala pred posljednje i opšte i lokalne izbore.
Vukanović je o tome prvi put progovorio nakon što je Stanivuković ostao i više nego suzdržan poslije svih neregularnosti koje su pratile izborni rezultat u utrci za predsjednika RS 2022. godine kada je Jelena Trivić, kao zajednička kandidatkinja opozicije za predsjednicu RS, izgubila pod krajnje upitnim okolnostima od Milorada Dodika.
U izjavi za Valter pojašnjavajući razloge zbog kojih nije spreman podržati Stanivukovićevukandidaturu, a što je i iznio na prošlonedjeljnom sastanku lidera opozicije održanom na poziv prvog čovjeka SDS-a Milana Miličevića, Vukanović je kazao da je on u rukama Milorada Dodika samo još jedna „korumpirana, pokvarena marioneta, da je iznevjerio nadu građana i postao sluga tajkuna i političara na vlasti“. Vukanović kaže kako postoji osnovana sumnja da Stanivuković zloupotrebljava novac građana Banjaluke i tako se bogati, te da ga prate i mnoge druge afere.
„On je naš najveći politički protivnik, jer je izdajnik“, zaključuje Vukanović.
Smatra da je SNSD tek pro forme Šobota istakao kao kandidata za gradonačelnika, pa dodao da tome u prilog ide i činjenica da je „u samo nekoliko dana Stanivuković bio čak tri puta gost RTRS-a, dok nije uslijedilo ni jedno predstavljanje Šobota kako bi se građani bolje upoznali o kome je riječ, ima li se u vidu da je potpuni politički anonimus.
ŠTA MOŽE JELENA TRIVIĆ
Osim Šobota i Stanivukovića, kao ozbiljna pretedentica za gradonačelničku poziciju je Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, koja je potvrdila da će u narednim danima i formalizirati svoju kandidaturu.
Time je samo potvrđeno ono što se odavno zna – da je opozicija u RS-u duboko podijeljena, odnosno da je pukotina nastala odlaskom Trivić iz PDP-a među njima sve veća.
Mladen Bubonjić, politički analitičar, kaže kako se realno postavlja pitanje ko je u Banjaluci zapravo opozicija?
„Od do sada zvanično istaknuta ta dva kandidata pitanje je ko je od njih opozicija. Jer već se dugo govori o simbiozi sa vladajući režimom u Republici Srpskoj trenutnog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, za koga se spekuliše da se približio Miloradu Dodiku“, kaže Bubonjić.
Navodi i da se na osnovu nekih dosadašnjih Dodikvih poteza to dalo naslutiti, te da je najočitiji primjer njegovo odbijanje inicijative predsjednika gradskog odbora SNSD-a Vlade Đajića o Stanivukovićevom opozivu. Uz to, kaže Bubonjić, treba imati u vidu i Stanivukovićevo približavanje nekim tajkunima koje je ranije napadao, „te se stoga može sumnjati da je on prava opozicija“.
Ono što je svakako svojevrsno iznenađenje jeste odluka SNSD-a da Đajića ne kandiduje za gradonačelničku poziciju. U javnosti se to smatralo riješenim pitanjem, a i sam Đajić kontinuirano je svoje političko djelovanje usmjeravao na način da preuzme vođenje Banjaluke.
Iako je Đajić ustvrdio da je Šobot zapravo njegov prijedlog, to je malo vjerojatno, a što ponovo ide u prilog spekulacijama o otvorenom približavanju Dodika i Stanivukovića.
Jedini istinski kandidat opozicije je, smatra Bubonjić, Jelena Trivić. Mada, kaže, postoje spekulacije i da bi Trivić u nekom trenutku mogla povući kandidaturu kako u slučaju poraza ne bi izgubila rejting u javnosti zbog slijedećih opštih izbora.
Osim svoje stranke Trivić za sada može računati na podršku Vukanovića, ali njegova stranka u Banjaluci nema rejting u javnosti dovoljan da joj osigura izbornu pobjedu. Uz to i ta podrška bila bi „preko volje“, jer su odnosi između nje i Vukanovića krajnje napeti, što je i Vukanović u razgovoru za naš portal potvrdio.
Pitanje i kakav će potez povući SDS, suočen da treba birati između podrške Stanivukoviću ili Jeleni Trivić, te da li će i ta stranka stoga izaći sa svojim kandidatom.
Stanivuković je bez sumnje izigrao povjerenje velikog broja građana koji su za njega glasali 2020. godine, pa sada nizom marketinških i populističkih poteza, jeftinog koketiranja sa bošnjačkom i hrvtaskom populacijom, a onda odmah dodvoranjem srpskim negatorima genocida u Srebrenici, kao i infrastrukturnim radovima u Banjaluci, nastoji osigurati još jednu izbornu pobjedu. Ili pak računa da će zapravo Dodik dati „instrukcije“ glasačima SNSD-a da ga podrže.
IZBORNI ZAKON ZA POTKUSURIVANJE
Ako je i bilo sumnji u „simbiozu“ Dodika i Stanivukovića, one su otklonjene nakon što je gradonačenik Banjaluke potvrdio da će se odazvati pozivu predsjednika RS i doći na miting „srpska te zove“, zakazan za 18. april (danas) u Banjaluci. Iza formalnog povoda protivljenja mogućnosti da Generalna skupština UN-a usvoji deklaraciju o osudi genocida u Srebrenici, stoji zapravo potreba da Dodik ojača svoj politički rejting u javnosti. Stanivuković svoj dolazak pravda „visokim“ patriotizmom te ide i korak dalje, pozivajući Banjalučane da mu se pridruže „i iskažu svoju odgovornost prema RS“.
U sjeni cijele priče oko kandidata za banjalučkog gradonačelnika ostalo je ključno pitanje po kojem zakonu će se lokalni izbori u Republici Srpskoj provesti? Zbog nepriznavanja Christiana Schmidta kao visokog predstavnika i slijedom toga nametnutih tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, u Banjaluci je također dana (18. aprila) zakazana sjednica Narodne skupštine RS na kojoj je najavljeno usvajanje Izbornog zakona RS.
Međutim, bukvalno nekoliko sati pred sjednicu NSRS postignut je dogovor lidera vladajućih stranaka na nivou BiH da se u narednih saedam dana priremi i u Predstavnički dom uputi Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. Ostaje nam da vidimo šta će se desiti.
Vrijedi podsjetiti i na upozorenja CIK-a, visokog predstavnika, političkog javnog mijenja u Federaciji BiH i brojnih međunarodnih zvaničnika i institucija, da RS nema nadležnost da izbore provodi po svom zakonu ni za jedan nivo vlasti.
Ono što je problematično jeste novi val prijetnji o destabilizaciji RS-a koji vlast ovog bh entiteta najavljuje. Povod, kako je Dodik saopštio, organizovanja velikog narodnog mitinga, je protivljenje mogućnosti da Generalna skupština UN-a usvoji rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici.
Osim Dodika međuetničkim sukobima u RS-u zaprijetila je i članica bh Predsjedništva Željka Cvijanović u pismu kojim se istim povodom putem ambasadora Srbije u UN-u obratila Generalnoj skupštini.
Istovremeno EUFOR jača svoje prisustvo u BiH, pa je sasvim evidentno da nas čeka ne samo klimatski nego i politički i više nego vruće ljeto, sa krajnje opasnim ishodom po stabilnost države.
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————
Čitajte još:
GOOGLE ANKETA: Istraživački mediji poput Valtera su neophodni našem društvu
DOSSIER VALTERA: Milioneri u državnim carinama (KRATKI FILM)
————————————————————————————————————————————————————————————————————————–
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
