Savez logoraša Bosne i Hercegovine uputio je novi apel Vladi entiteta Federacija BiH, tražeći hitno usvajanje zakona kojim bi se uredio status žrtava torture iz proteklog rata, uz upozorenje da višegodišnje inicijative nisu dale rezultate, iako su ista obećanja dolazila od više prethodnih i aktuelnih vlasti.
Iz Saveza upozoravaju da se, uprkos brojnim pismima i urgencijama, pitanje zakonskog priznanja i prava logoraša i dalje odgađa, dok nadležne institucije prebacuju odgovornost.
Prema podacima udruženja, u Bosni i Hercegovini je tokom rata postojalo 657 logora i drugih zatočeničkih mjesta, u kojima je bilo zatvoreno više od 200.000 osoba.
Žrtve, kako navode, ni danas nemaju adekvatan status, niti pristup sistemskoj socijalnoj i psihološkoj podršci, a dio njih suočen je i s novčanim kaznama nakon što su tužbe protiv entiteta Republika Srpska, zbog torture u logorima, odbačene zbog zastare.
“Otprilike, prema nekim izučavanjima, oko 51 posto je trenutno živih. Postojeći zakon o civilnim žrtvama rata prepoznaje samo 5 posto populacije, dok 95 posto nema nikakva prava“, izjavio je za Federalnu televiziju Seid Omerović, predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine.
Savez logoraša Bosne i Hercegovine predlaže zakon koji bi obuhvatio pravo na naknadu, liječenje, rehabilitaciju, prioritetno zapošljavanje i stambeno zbrinjavanje. Prema prijedlogu, status bi se odnosio na osobe koje su bile zatočene ili ubijene u logorima u periodu od 30. aprila 1991. do 14. februara 1996. godine.
Omerović navodi da je pokušaj izrade zakona u Federaciji BiH započet prije tri godine formiranjem radne grupe, ali da je proces ubrzo zaustavljen.
“Na drugoj sjednici su se već raspali zato što su zastupnici i ministar pravde Federacije BiH izjavili da nisu nadležni”, rekao je Omerović.
S druge strane, ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić (NiP) smatra da je državni nivo jedina realna adresa, ali da političke okolnosti to trenutno onemogućavaju.
“Mi ne možemo biti nosioci izrade takvog zakona, jer logoraši nisu u našoj nadležnosti. Najbolje bi bilo da se donese na državnom nivou, ali to je u sadašnjim okolnostima nerealno zbog blokada, posebno iz Republike Srpske”, kazao je Delić.
Iz Federalnog ministarstva pravde i Ministarstva za boračka pitanja, koja su učestvovala u ranijem radu radne grupe, nisu odgovorili na upite.
Udruženja logoraša istovremeno izražavaju nezadovoljstvo i radom pravosuđa, tvrdeći da su pojedini sudski procesi i optužnice obustavljani. Zbog toga su u februaru tražili i smjenu glavnog državnog tužioca Milanka Kajganića, uz tvrdnje o opstrukcijama u predmetima ratnih zločina.
“Mi nismo dobili odgovore od tužilaca ni VSTV-a. Nezadovoljni smo obustavljanjem optužnica, jer smatramo da se time ide na ruku optuženima”, rekao je bivši logoraš Nihad Ključanin.
Iz Ureda disciplinskog tužioca potvrđeno je da se postupci po zaprimljenim pritužbama vode, ali bez iznošenja detalja zbog njihove povjerljivosti.
Logoraši poručuju da, tri decenije nakon rata, i dalje čekaju sistemsko priznanje i zakonska prava, dok, kako navode, pravna i politička rješenja ostaju nedostižna.
Izvor: Vijesti
