Ovogodišnji 37. Sarajevski sajam knjiga, koji se u Skenderiji održava od 22. do 27. aprila, započeo je, paradoksalno, fizičkim obračunom. Mediji su objavili snimak bizarnog naguravanja kod štanda izdavača Lijepa riječ iz Tuzle, što je onda rezultiralo i dobrim šalama na društvenim mrežama npr. o tome koliko bosanski čovjek voli knjige i čitanje da je spreman i potući se da bi došao do omiljenog naslova.
Ekipa Valtera, koja je posjetila Sajam, naravno da se odmah išla raspitati o tome što je bio razlog tom naguravanju, ali nas je na štandu Lijepe riječi dočekao zavjet šutnje.
U svakom slučaju, cijela stvar izgleda kao početak nekog dobrog kimića: ljubitelji knjiga kreću u obračun šakama, pa je na nekoj bh. verziji Herculea Poirota da utvrdi što se krije iza tog nesvakidašnjeg događaja.
U DVA DANA ČAK 35.000 POSJETILACA
Sarajevski sajam knjiga je ipak previše ozbiljna i važna kulturna manifestacija da bi taj kuriozitetni incident bio sve što se ima za reći u vezi njegova 37. izdanja pod naslovom Put knjige. Sajam se ove godine održava u čak pet paviljona, u kojima je pristutno više od 200 izlagača, a počasni gost je Španija.
Ovogodišnje izdanje, kada je riječ o posjećenosti, već sada bilježi historijske rezultate i s punim pravom se može smatrati najuspješnijim do sada: u prva dva dana tj. do zaključenja ovo teksta, zabilježeno je više od 35.000 posjetilaca, a očekuje ih se najmanje 100.000 do kraja.




Da je posjećenost više nego dobra uvjerila se i ekipa Valtera, koja je dva dana u dva različita vremena bila na Sajmu i svaki put svjedočila lijepom broju posjetitelja svih generacija. U razgovoru s ljudima se mogla čuti samo jedna kritika, a to je ona u vezi ulaznice na Sajam koja košta dvije marke, što je u današnjoj BiH pogođenoj inflacijom za mnoge dvije marke previše.
Zato smo se u vezi toga za pojašnjenje obratili i direktoru Centra Skenderija Šenaju Avdiću, koji kaže sljedeće:
“Ulaznice za sajam zadržane su na istom nivou kao i prethodne godine, u simboličnom iznosu od dvije KM, dok je ulaz za organizirane školske i univerzitetske posjete, kao i ranije, potpuno besplatan.”

Avdić naglašava da Centar Skenderija nije budžetska institucija, te da samostalno snosi sve troškove organizacije ovako kompleksne i sadržajno bogate manifestacije.
“Uprkos tome, svjesno zadržavamo minimalnu cijenu ulaznice, jer je posmatramo kao simboličan doprinos posjetilaca zajedničkom cilju, jačanju kulture čitanja i kontinuiranom unapređenju kvaliteta sajma”, dodaje Avdić.
Spomenuli smo mu i zagrebački književni sajam Interliber, koji ne naplaćuje ulaz.
“Interliber i hrvatski izdavači imaju snažnu i kontinuiranu institucionalnu podršku, što direktno omogućava besplatan ulaz za posjetioce. Upravo zato očekujemo da će nadležne institucije u narednom periodu prepoznati sajam kao manifestaciju od posebnog društvenog i kulturnog interesa, te omogućiti stabilniji okvir finansiranja koji bi dodatno unaprijedio njegov kvalitet i dostupnost”, odgovara Avdić, koji iz programa ističe naročito onaj dio usmjeren na mlade.
“Paviljon ‘Kuća mašte i snova’ je ove godine postao pravi centar dječije kreativnosti i edukacije, sa cjelodnevnim interaktivnim programima koji razvijaju ljubav prema knjizi od najranijeg uzrasta. Istovremeno, ‘Kuća znanja’ predstavlja snažan iskorak u povezivanju akademske zajednice i šire publike, gdje se u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu i Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom BiH realiziraju ozbiljni naučno-književni sadržaji, čime sajam dodatno dobija na intelektualnoj težini i društvenom značaju”, ističe direktor Centra Skenderija.
PRAZNIK ZA LJUBITELJE STRIPOVA
Za ljubitelje knjige Sajam je i prilika da dođu do zanimljivih naslova za malu cijenu. U tom smislu ovogodišnji Sarajevski sajam knjiga nudi razne akcije i popuste: na štandovima se mogu naći, npr., brojne knjige na engleskom za 10 maraka, neki nude i starija izdanja po modelu tri knjige za 10 maraka, a neki štandovi imaju i popuste na uobičajene cijene. Jedino što je potrebno je naoružati se strpljenjem dok se pretražuje hiljade knjiga, u novac na one koje ćete ponijeti sa sobom.
Što se tiče brojnih štandova, vrijedi izdvojiti recimo zajednički štand niza hrvatskih izdavača, koji nudi mnoge zanimljive knjige inače nedostupne u bh. knjižarama.
Za ljubitelje stripa je vjerojatno nabolja lokacija na Sajmu velki štand srbijanskog izdavača Darkvud(ko je čitao Zagora zna što im je bila inspiracija za naziv firme), koji inače objavljuje visokokvalitetna strip izdanja po relativno povoljnim cijenama.

Na štandu Darkvuda možete naći i tvrdo ukoričene nove reprinte skoro svih stripova legendarnog Huga Pratta o Cortou Malteseu, kao i niz popularnih japanskih manga stripova. Jedina zamjerka Darkvudu je što i dalje kasne s novim izdanjem Balade o slanom moru, prvog stripa u kojem se Maltese pojavljuje i koji je godinama rasprodan, a nije ga lako naći ni u antikvarijatima knjiga, u što se uz veliku dozu frustracije uvjerio i potpisnik ovog teksta.
Za one koji vole napetu šund literaturu vrijedi spomenuti da je na Sajmu prisutna i Olivera Ćirković, nekadašnja reprezentativka Srbije u košarci, koja je kasnije vodila i poznatu bandu pljačkaša dragulja Pink Panteri. Ona promovira svoju autobiografsku knjigu Ja, Pink Panter.

Nedaleko od njenog štanda se pak može naći raznolika vjerska literatura (zanimljivo, Bibliju na Sajmu možete dobiti i besplatno, dok se Kur’an naplaćuje), nudi se i dosta naslova iz self helpa, a tu su i razne bogato opremljene kuharice. Sarajevski sajam knjiga doista nudi nešto za svakoga.
DOPRINOS RAZVOJU KULTURE ČITANJA
Zato nas je zanimalo kako Šenaj Avdić gleda na poziciju Sajma u širem kulturnom kontekstu Bosne i Hercegovine.
“Opće stanje u bosanskohercegovačkom izdavaštvu i kulturi čitanja suočava se s brojnim izazovima, ali istovremeno jasno pokazuje i značajan potencijal za rast i razvoj. Izdavači djeluju u zahtjevnim tržišnim uslovima, uz ograničenu institucionalnu podršku i snažnu konkurenciju digitalnih sadržaja, ali uprkos tome sektor pokazuje otpornost, kreativnost i kontinuiranu produkciju kvalitetnih naslova. Ono što posebno ohrabruje jeste vidljiv i stabilan interes publike za knjigu, naročito kada se ponudi kvalitetan sadržaj i kada se kreiraju autentični prostori za susret autora, izdavača i čitalaca”, smatra direktor Centra Skenderija.
“Upravo u tom segmentu ključnu i nezamjenjivu ulogu ima Sarajevski sajam knjiga, koji se profilirao kao centralna platforma okupljanja svih relevantnih aktera književne i izdavačke scene u Bosni i Hercegovini, ali i širem regionalnom kontekstu. Sajam danas nije samo mjesto prodaje knjiga, već dinamičan kulturni događaj koji aktivno oblikuje tržište, promoviše autore, otvara prostor za dijalog i direktno doprinosi razvoju kulture čitanja kroz bogat i raznovrstan programski sadržaj”, naglašava Avdić.
Sve to znači da od Sarajevskog sajma knjiga u budućnosti možemo očekivati još više i bolje. U tome bi svakako pomogla i veća financijska podrška nadležnih institucija.






Kada je riječ o publici, ona je svojim dolaskom na Sajam jasno dala do znanja o važnosti i potrebiovakvog kulturnog događaja.
“Naš strateški cilj je da ‘Sarajevski sajam knjiga’ nastavi rasti kao vodeća regionalna platforma koja ne samo da reflektuje stanje u izdavaštvu, nego ga aktivno unapređuje, postavlja više standarde i dugoročno doprinosi razvoju kulture, obrazovanja i kreativne industrije u Bosni i Hercegovini”, zaključuje na kraju razgovora za Valter direktor Centra Skenderija Šenaj Avdić.
———————————————————————————————————————————————————————————————————————————–
Pročitajte još:
———————————————————————————————————————————————————————————————————————————–
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
———————————————————————————————————————————————————————————————————————————–
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

———————————————————————————————————————————————————————————————————————————–













