Kada je Bosna i Hercegovina, nakon dvije godine odgađanja, u zadnji čas usvojila dokument naziva Reformska agenda krajem septembra prošle godine, čime je otvoren put ka nastavku finansijske podrške Evropske unije, malo je onih koji su, barem među evropskim zvaničnicima i birokratama, mogli povjerovati u ovoliki stepen političke neodgovornosti domaćih političara.
Finansijska podrška zemljama Zapadnog Balkana iznosi šest milijardi eura, od koji su četiri povoljni krediti, a dvije milijarde nepovratna sredstva i moraju biti iskorišćena do kraja 2027. godine.
NAJVIŠE ZAPELO U JAČANJU PRAVE DRŽAVE
Uslovi iz Reformske agende su veoma jasni i precizni, država BiH mora sprovesti konkretne mjere kako bi dobila finansijska sredstva a to su: unapređenje infrastrukture, digitalizacija javnih usluga, povećanje energetske efikasnosti na nivou države, transparentnija borba protiv korupcije i jačanje pravne države.
Upravo na ovom posljednjem domaćim vlastodršcima zapela je kost u grlu, pa su cijenu političkog odugovlačenja, koja je iznosila je 108 miliona eura, platili građani BiH, za razliku od građana Srbije, Albanije i Crne Gore, koji su svoje tranše povukli.
U samoj Bosni i Hercegovini bilo je puno onih koji su s podozrenjem gledali na tobožnji i iznenada probuđeni entuzijazam i reformski zamah novopečenih „evropejaca“. Iako je u prvi mah retorika bila proevropska, vremenom je dosegla razinu otvorenog euroskepticizma i prizivanja propasti organizacije u koju smo se zaputili.
Barem dio nas.
Nedavno je Luigi Soreca, šef Delegacije Evropske unije u BiH, rekao ključnu rečenicu, koja ilustruje reformske procese države:
„Ne možemo željeti članstvo ove zemlje više nego što to žele domaće vlasti“.

Upravo u naporima i nastojanjima domaćih političkih snaga leži ključ evropskih integracija. Isti su proces zaključali. jer imaju važnija posla.
Suštinski taj posao nema nikakve veze sa reformama za ulazak u evropsku zajednicu. U vrijeme usvajanja Reformske agende Soreca je na taj događaj gledao kao na „pozitivan i neophodan korak za BiH na putu evropskih integracija“, naivno očekujući da će domaći akteri shvatiti da „ključ leži u brzom i dosljednom sprovođenju reformi“.
REFORME ZAKUCANE
Od tada je prošlo dosta vremena, reforme su zakucane u nadmudrivanju perjanica evropskog puta, dok se još uvijek za „ključarima“ traga.
Soreca je upozorio i da postoji realan rizik od daljeg osipanja već načetog iznosa i umanjenja sredstava od 976,6 miliona eura iz Plana rasta. Njemu je neiskorišćavanje tih prilika neobjašnjivo, pa čak i neodgovorno“, dok su građani BiH navikli da je politička neodgovornost duboko povezana sa korupcijom, što je „normalno i prihvatljivo stanje duha i svijesti nacije“.
Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto u vrijeme usvajanja agende isticala je spremnost BiH da „odgovori na evropske zahtjeve“. Taj korak za nju bio je „važan ka stabilizaciji ekonomije i približavanja EU“. Naglašavala je i konkretne pogodnosti za građane, uključujući smanjenje troškova roaminga i unapređenje javnih servisa, što bi trebalo ostvariti kroz sprovođenje plana.

U međuvremenu građani BiH provode sate i dane na graničnim prelazima, a javni radio-tv sistem BHTV bukvalno se nalazi pred gašenjem, prepušten sam sebi, čije je propadanje zdušno potpomognuto nečinjenjem domaćih vlasti.
Perjanice evropskih integracija neraskidivo su vezane u nastojanju da papire nikad ne sprovedu u djelo, potvrđujući kako je raskorak između riječi i djela nepremostiv.
Sada ne samo da se traga za tim kod koga je ključ, već su definitivno izostali i ključni koraci. Poput iščezlog entuzijazma šampiona evropskih integracija i stranačkog šefa Borjane Krišto, koji umjesto sa koalicionim partnerima razgovara sa visokim predstavnikom o evropskoj integraciji BiH.
Umjesto Čovića, Šmit poručuje da „stabilnost Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu mora biti prioritet“. Funkcionalne institucije su i Čoviću prioritet, ali samo u razgovoru sa međunarodnim zvaničnicima. Na domaćem terenu državni parlament je stabilno blokiran kroz savezništvo HDZ-a BiH i SNSD-a mjesecima.
ANTIEVROPSKI NARATIVI
I tako će, slijedeći političku logiku nosilaca vlasti u BiH, ostati dok izbori ne prođu.
Za Sorecu je neprihvatljivo da „izbori budu izgovor za nedjelovanje“, nama je normalno da život stane u izbornoj godini. Šefu Evropske delegacije u BiH normalno je i da su neke zemlje kandidati iskoristile novi geopolitički kontekst za značajne iskorake, nama je normalno da smo propustili sve prilike i da domaće vlasti nemaju isti nivo političke volje i ambicije.
Zemlje koje su napredovale nisu posmatrale reforme kao zahtjeve iz Brisela, već su imale u glavi opšte dobro, i državu gradile kako bi funkcionisala u interesu građana. Za razliku od njih, domaće bh. vlasti su blokirale svaki korak koji bi značio napredak za građane, tražeći najbolje rješenje za sopstveni ostanak na vlasti.
I dok Soreca tuguje zbog odlaska mladih iz BiH, Dodik mlađi nudi građane Republike Srpske američkim investitorima kao jeftinu radnu snagu, dok je za Trumpa mlađeg Evropska unija katastrofa koju treba popraviti. Nadati se da je samo neće oni popravljati.

Tragajući za političkom voljom sve u BiH svodi se na čekanje Godoa, dok je nekada proevropski narativ u međuvremenu u dijelu države postao izrazito antievropski. I od BRIKS-a su neki politički akteri odustali dok se čvrsto drže novih političkih prijatelja, koje predvodi Sjedinjene Američke Države, odnosno nova američka administracija.
Pitanje je vodi li to prijateljstvo BiH ka Evropskoj uniji.
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-
Pročitajte još:
DOSSIER JEZERO: Borba za Plivu i sam život ulazi u odlučujuću fazu (VIDEO)
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-













