DOSSIER JEZERO: Borba za Plivu i sam život ulazi u odlučujuću fazu (VIDEO)

Nakon perioda zatišja u kojem se činilo da se investitori povlače iz spornih geoloških istraživanja, rudarski projekti širom Bosne i Hercegovine ponovo se vraćaju u fokus, tako i u Opštini Jezero. U mjestima poput Ozrena, Doboja, Vareša ili Prijedora, gdje su građani mjesecima organizovali otpor, stvarao se utisak da su planovi obustavljeni, ili barem stavljeni na čekanje.

Međutim, posljednjih mjeseci uslijedio je novi talas aktivnosti – od ponovnog izdavanja dozvola na Ozrenu, preko planova za eksploataciju hroma u Varešu, do ranije otvorenih pitanja poput Bukove Kose kod Prijedora, gdje rad rudnika prate sumnje i kontroverze.

Upravo zato stanovnici manjih sredina, na kojima su se „zalomile“ lokacije za istraživanja, a potom i potencijalni rudnici, ponovo se ubrzano organizuju – apeluju na institucije, šalju dopise i najavljuju tužbe i proteste.

Istovremeno, politički narativ se mijenja. Još i prije, a posebno nakon dolaska Donalda Trumpa Juniora u Banjaluku, teme poput referenduma, otcjepljenja ili rada pravosuđa, potisnute su u drugi plan. U prvi plan dolaze resursi – i to oni mineralni.

JEZERO IZMEĐU OTPORA RUDNIKU I NAČELNICE RUŽIČIĆ

Upravo oko tih resursa već mjesecima traje borba u Jezeru, između lokalnih vlasti predvođenih načelnicom Snežanom Ružičić, s jedne, i stanovnika i eko-aktivista koji se protive geološkim istraživanjima, s druge strane.

Kada dođete u malu opštinu Jezero, na pola puta između Jajca, Šipova i Mrkonjić Grada, prvo što primijetite je rijeka Pliva, koja ovdje ima posebnu ljepotu. Poslije Plive, primijetićete planinu Otomaljkoja se uzdiže iznad rijeke, a potom i parole „Yugo Metals go home“ na većem broju kuća u središtu ovog neobičnog gradića.

Upravo zbog toga načelnica opštine Jezero, Snežana Ružičić, u više navrata upućivala je komunalnu inspekciju prema mještanima koji su na svojim kućama i privatnom zemljištu istakli transparente protiv geoloških istraživanja i mogućeg otvaranja rudnika u blizini Jezera.

„Ljudi su u strahu za svoj lični opstanak i nemaju povjerenja u sve ovo do sada što se radilo. Sve je nešto pod velom tajne. Stanovnici nisu upućeni, dosta ljudi ne zna ni šta znači kad bi se krenulo u rudarenje. Nama bukvalno se radi iznad bazena za pitku vodu i tu nema opstanka, neće biti života ako se nastavi s tim“, priča za Valter Radica Milanović, jedna od rijetkih opozicionih odbornica u lokalnoj skupštini i aktivistkinja.

Među porukama koje su zasmetale vlastima našao se i transparent Yugo Metals go home – jasan znak otpora projektima koje dobar dio građana vidi kao prijetnju zdravlju i prirodi doline Plive. Opština se u dopisu poziva na Zakon o komunalnim taksama, tvrdeći da je za isticanje transparenata potrebna saglasnost i plaćanje takse, iako je jasno da oni nisu reklame niti promovišu bilo kakvu djelatnost, već predstavljaju stav, protest i upozorenje.

„Na baneru jasno piše ‘idite kući’, bez ikakvih uvreda. To je stav, ništa više“, kaže Radica.

Navodi da je kao aktivistkinja dobila poziv iz opštine, bez potpisa službenog lica, u kojem se, pozivajući se na dopis kompanije, traži da se izjasni zbog navodnog „urušavanja budžeta“ postavljanjem banera na privatnom zemljištu. Dodaje da joj je poziv upućen, iako baner nije bio na njenoj zemlji što, kako kaže, vidi kao poruku da se upravo na nju vrši pritisak.

Mještani i aktivisti, kaže, suočavaju se sa sve većim pritiscima i istovremeno gube povjerenje u institucije.

“Nemamo se više kome obratiti. Svima smo se obraćali, ali se sve završava na obećanjima“, kaže Radica.

Posebnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da se u dopisu opštinske službe, dostavljenom bez potpisa, navodi da je reakcija uslijedila nakon obraćanja kompanije SNK Metali.

I Suzana Rajković, poput Radice, tvrdi da trpi pritiske lokalnih vlasti u Jezeru predvođenih načelnicom Jezera Snežanom Ružičić, članicom SNSD-a Milorada Dodika. Kaže da su odnosi između vlasti i građana dodatno zaoštreni od početka geoloških istraživanja.

„Narod ima veliki problem jer načelnica targetira stanovništvo. Svi koji su od početka protiv istraživanja postali su njeni protivnici“, kaže ona.

Dodaje da se u javnosti stalno govori o „razvoju i prosperitetu“, dok konkretan stav izostaje. Kao primjer pritisaka navodi slanje komunalnih taksi za transparente koje su mještani isticali na svojim kućama, poput poruke Yugo Metals go home.

Rajković ističe da ti transparenti nisu imali uvredljiv niti komercijalni karakter, već su predstavljali stav građana.

„Kada sve to saberete, jasno je da načelnica stoji na strani kompanije, a ne na strani građana“, zaključuje Suzana za Valter.

JEDNA FIRMA, DVA POLJA, TRI OPŠTINE I MEĐUNARODNI KAPITAL

Specifičnost Jezera u ovom kontekstu je u tome što se nalazi između dva istražna geološka polja – Sinjakovo, koje obuhvata teritoriju istoimenog brda koje pripada Mrkonjić Gradu, dijelom i Šipovu, a dio „kači“ i planinu Otomalj koja je sa druge strane rijeke Plive u odnosu na Sinjakovo. Drugo istražno polje se zove jednostavno Jezero i obuhvata uglavnom sami Otomalj.

Istraživanja na lokaciji Kovačevac su završena, dok se radovi trenutno odvijaju na području Otomalja, u okviru istražnog polja „Sinjakovo“, na udaljenosti manjoj od 100 metara zračne linije od rijeke Plive, što je vidljivo i na fotografijama koje je zabilježio Valter.

„Problem je u tome što se ta polja djelimično preklapaju – polje Sinjakovo u jednom dijelu prelazi preko rijeke Plive i ulazi na Otomalj. To dodatno zbunjuje javnost, jer za jedno polje, odnosno Sinjakovo, postoji važeće rješenje, dok za drugo, odnosno polje Jezero, nemaju rješenje i to su izgubili nakon utuživanja Centra za životnu sredinu i tu ne mogu da vrše geološka istraživanja. Budući da imamo tu kompleksnu situaciju, dva istražna polja, za jedno postoji dozvola a za drugo ne, i da je to na malom prostoru ali na teritoriji čak tri opštine – i to doprinosi zabinjenosti javnosti šta i gdje se radi i postoje li adekvatna rješenja koja to dozvoljavaju“, kaže Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu.

Polje „Jezero“, koje obuhvata isključivo teritoriju opštine Jezero, trenutno nema pravosnažno važeću dozvolu jer su rješenja Ministarstva iz 2022. i njihova produženja iz 2025. poništena presudama Okružnog suda u Banjoj Luci, a postupak pred Vrhovnim sudom još traje, dok istražno polje Sinjakovoima važeće rješenje iz decembra 2024. godine, na snazi do kraja 2026.

Oba istražna prostora preuzela je kompanija SNK Metali, dio nekadašnje grupacije iz Australije Lykos Metals Limited, a danas preimenovane u Yugo Metals. „Bosanski“ Lykos je, međutim, i dalje „živ“, pa tako sve navedene firme koriste web prezentaciju lykosmetals.com i mail domen Lykosa, a bosanski Lykos Balkan metals je nedavno dobio i rješenje o geološkim istraživanjima na teritoriji Ozrena,odnosno opštine Petrovo.

Yugo Metals je firma koja upravlja nizom istražnih projekata u Republici Srpskoj, uključujući Doboj, Jezero, Sočkovac, Sinjakovo i Čajniče – područja koja se smatraju perspektivnim za nikl, bakar, kobalt i plemenite metale.

Upravljanje kompanijom vezano je za australijsko tržište kapitala, a ključnu ulogu ima Petar Tomašević, generalni direktor Yugo Metalsa, koji paralelno vodi investicionu firmu Vert Capital iz Perta. Model poslovanja uklapa se u tzv. „junior mining“ sektor, u kojem se vrijednost firmi zasniva na očekivanjima investitora i rezultatima istraživanja, uz izražene oscilacije na tržištu.

Na papiru, riječ je o međunarodnoj rudarskoj grupaciji. Na terenu, međutim, projekti se realizuju kroz lokalne firme, među kojima i SNK Metali iz Bijeljine, nosilac istražnih prava na području jezera. Prema podacima kompanije, na Sinjakovu su krajem 2025. objavljeni prvi rezultati bušenja, uključujući mineralizaciju srebra, olova i cinka.

Važnu ulogu u formiranju i razvoju ovih projekata imao je Miloš Bošnjaković, jedno od prepoznatljivijih imena u oblasti geoloških istraživanja u BiH, koji je 2021. godine osnovao Lykos Balkan Metals, kao podružnicu australske kompanije. On je, međutim, iz grupacije izašao u aprilu prošle godine, zajedno sa Mladenom Stevanovićem, nakon čega se posvetio drugim projektima, uključujući istraživanje hroma u Varešu na lokalitetu Duboštica–Tribija kroz firmu Seven Plus, odnosno Vareški minerali, o čemu je prvi izvještavao Valter.

Rad ovih kompanija prate kritike zbog nedostatka transparentnosti, kao i niz sudskih postupaka. Upravo su prve SLAPP tužbe stigle aktivistima iz Jezera, poput Amele Šabić Ahmečković koja je, između ostalih, organizovala prve proteste u Jezeru u jesen 2022. protiv geoloških istraživanja i eksploatacije. Kompanija je ipak povukla tužbu, ali su pritisci nastavljeni preko medija sa sakrivenim vlasništvom, poput portala Tanjug Srpska, i anonimnih naloga na društvenim mrežama.

U odgovoru Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske navodi se da je kompanija SNK Metali d.o.o. Bijeljina poslove izvođenja detaljnih geoloških istraživanja na području Jezera, Šipova i Mrkonjić Grada povjerila firmi „Georesursi“ d.o.o., koja posjeduje licencu za geološka istraživanja izdatu od strane nadležnog ministarstva.

Prema podacima specijalizovanog portala Akta, Georesursi je u vlasništvu Nenada Toholja i Bobana Jolovića, nekadašnjih šefova odsjeka u Geološkom zavodu Republike Srpske. Njih dvojica danas više nisu zaposleni u Zavodu, ali se njihova imena ranije dovodila u vezu sa projektima Lykosa. Na to je još krajem 2021. godine ukazivao i narodni poslanik Nebojša Vukanović, navodeći da su Toholj i Jolović, dok su radili u Geološkom zavodu – instituciji koja ima ključnu ulogu u procesu dodjele koncesija za istraživanja i eksploataciju – istovremeno bili akcionari kompanije Lykos Metals Limited i njene kćerke firme Lykos Balkan Metals.

Danas, kroz firmu Georesursi upravo oni učestvuju u izvođenju geoloških istraživanja za Lykos na lokalitetu Sinjakovo, što dodatno otvara pitanja o kontinuitetu veza između privatnih kompanija i institucija uključenih u proces odobravanja rudarskih projekata.

KAKO SE ZAMUTILA RIJEKA JOŠAVKA

Republička uprava za inspekcijske poslove Republike Srpske dostavila je Valteru 24. marta odgovor u vezi sa geološkim istraživanjima koja na području opština Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad provodi kompanija SNK Metali.

Kako navode, republički vodni i tehnički inspektor izvršili su kontrolu radova u decembru 2025. godine na području opštine Jezero. Inspekcija navodi da je tokom bušenja korištena voda iz rijeke Jošavke, koja je zahvatana pumpnim postrojenjem i transportovana cjevovodom do mjesta radova. Prema njihovim navodima, voda je za potrebe istraživanja zahvatana povremeno, a ističu da za ovakvo zahvatanje vode nije bila potrebna vodna saglasnost.

Suzana Rajković iz udruženja građana Dolina Plive, koja živi uz rijeku Jošavku, kaže da je svakodnevno pratila stanje rijeke tokom izvođenja radova.

„Jošavka je tih dana bila potpuno bistra i čista, i u gornjem i u donjem toku. Međutim, jedno jutro primijetili smo da je u donjem toku rijeka dobila specifičnu sivu boju“, kaže ona. Navodi da je gornji tok ostao čist, dok je zamućenje počinjalo nizvodno od lokacije Kovačevac, gdje su izvođeni radovi, na udaljenosti od oko 150 do 200 metara od bušotine i mjesta gdje se voda zahvatala iz rijeke.

Rajković tvrdi da su mještani o tome pitali direktora kompanije Mladena Lujića, ali da nisu dobili jasan odgovor.

„Rečeno nam je da ne znaju zašto je voda takve boje i da se otpadne vode odvoze na deponiju u Mrkonjić Gradu. Međutim, već naredni dan sam razgovarala sa direktorom komunalnog preduzeća, koji mi je rekao da takva vrsta otpada uopšte ne dolazi na tu deponiju. Dobila sam i dokument koji to potvrđuje“, kaže Rajković.

Ističe kako to dodatno pojačava sumnje da je otpad završavao u rijeci. Ona osporava i tvrdnje inspekcije o povremenom zahvatanju vode.

„Mašine su radile danonoćno, pod reflektorima. Bili smo na terenu ujutru, naveče i poslije ponoći. Priča o povremenom uzimanju vode je potpuno apsurdna“, zaključuje Rajković.

Jedan od ključnih problema na koje ukazuju aktivisti odnosi se na upravljanje otpadnim vodamatokom geoloških istraživanja na lokalitetu Sinjakovo, gdje se voda iz rijeke Jošavke koristi za bušenje, ali bez jasnih informacija o njenom daljem tretmanu i odlaganju.

„Jedan od ključnih problema vezanih za geološka istraživanja je upravljanje otpadnim vodama. Voda koja se uzima iz rijeke Jošavke koristi se za bušenje na istražnom polju Sinjakovo, na granici između opština Mrkonjić Grad i Jezero, ali nije jasno gdje se ta voda nakon toga ispušta i da li se prečišćava. Mještani su mjesecima upozoravali na zagađenje rijeke, dok su odgovori nadležnih institucija bili šturi i nedovoljno precizni“, naglašava Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu.

Vodna inspekcija je, prema navodima Centra za životnu sredinu, ocijenila da se voda iz Jošavkezahvata „povremeno“ i da zbog toga nije potrebna vodna dozvola, ali takve tvrdnje je teško provjeriti jer ne postoji jasna evidencija o količinama i načinu korištenja, zbog čega aktivisti smatraju da institucije zanemaruju moguće zagađenje i ne utvrđuju stvarno stanje na terenu.

ODGOVORI BEZ ODGOVORA

Pitanja o tome šta se dešava u Jezeru uputili smo direktoru kompanije

SNK Metali Mladenu Lujiću, tražeći pojašnjenja o dozvolama i pravnom osnovu radova, njihovom uticaju na vodu i okoliš, komunikaciji sa lokalnom zajednicom, kao i planovima za eventualnu eksploataciju.

Odgovor je stigao bez potpisa, sa zvanične e-mail adrese kompanije, u kom se navodi da se dio traženih informacija odnosi na interne procese i regulatorne postupke, te da trenutno nisu u mogućnosti detaljnije komentarisati konkretna pitanja, uključujući operativne aktivnosti i planove.

Ističu da se sve aktivnosti provode u skladu sa važećim zakonskim propisima i odobrenjima nadležnog Ministarstva energetike i rudarstva RS, uz nadzor institucija, te da ostaju posvećeni „odgovornom poslovanju“ i zaštiti životne sredine.

Načelnica opštine Jezero, Snežana Ružičić, na pitanja Valtera odgovorila je opštim dopisom u kojem osporava premise upita, tvrdeći da je zasnovan na „netačnim informacijama“ i da je opština postupala transparentno.

Istovremeno, sadržaj novinarskog upita, zajedno sa e-mail adresom novinara, objavila je na svom Facebook profilu, uz komentare koji su izazvali oštre reakcije. Reagovalo je i Udruženje „BH novinari“, upozoravajući na pritisak na medije.

U odgovoru načelnica naglašava da opština nema nadležnost za izdavanje dozvola za geološka istraživanja, te da su sve informacije, kako tvrdi, objavljivane putem zvaničnih kanala. Kritike odbacuje kao „spletke i pokušaj pojedinaca da se promovišu“.

Nakon reakcija javnosti, Ružičić je nastavila sa objavama na društvenim mrežama, optužujući medije, među kojima i Valter, za „neetičnost, neprofesionalnost i nemoralnost“, bez dodatnih pojašnjenja.

Da ovakav način komunikacije načelnice Jezera nije rijetkost potvrdila nam je još jedna nekadašnja stanovnica Jezera – Mirela Hajder, koja je zajedno sa svojim partnerom prošla mnogobrojne neprilike u mjestu gdje joj sada žive roditelji. Zbog njenog javnog protivljenja geološkim istraživanjima i mogućnosti otvaranja rudnika i sama je bila na meti raznih sakrivenih naloga na društvenim mrežama, grupama koje podržavaju načelnicu i staju u isključivu zaštitu geoloških istraživanja.

“Morali smo, moj partner Miloš i ja, davati iskaz u policiji polovinom avgusta prošle godine, a zatim je o tome načelnica snimila i video. Moga Miloša je nazvala ‚mali Mujica‘ a nas oboje – stranim plaćenicima. Prozivke su nam dolazile sa svih strana, sa raznih profila, čak i sa oficijelne stranice SNSD Jezero“, kaže za Valter Mirela koja godinama živi u inostranstvu.

Ona dodaje da je njoj, na neki način, lako jer su i ona i njen partner strani državljani, ali da je većina stanovnika Jezera zaplašena od načelnice i stoga se i ne izjašnjavaju javno po pitanju geoloških istraživanja.

JEDNA PRIČA U PAPIRIMA, DRUGA NA TERENU

Problem oko geoloških istraživanja u Jezeru postoji od samog početka, kaže Suzana Rajković iz udruženja Dolina Plive.

„Od samog pojavljivanja kompanije sve je netransparentno. Često dobijamo dezinformacije ili samo djelimične informacije. Oni pričaju jednu priču, a mi na terenu vidimo sasvim drugu. Pa i bušotine koje su ranije rađene nisu vraćene u prvobitno stanje kako bi po zakonu trebalo“, kaže Rajković dok obilazimo lokalitet Kovačevac na polju Sinjakovo.

Nataša Mazalica podsjeća da su prvi pokušaji komunikacije sa građanima uslijedili tek nakon što su mještani sami primijetili radove.

„Bila su tri okrugla stola u Jezeru, ali tek kada su se ljudi počeli buniti. Na trećem je postavljeno 58 pitanja na koja građani nikada nisu dobili odgovore“, kaže ona.

Dodaje da je početni privid dijaloga u međuvremenu zamijenjen potpunim institucionalnim ćutanjem, uz stalno ponavljanje narativa da je riječ „samo o geološkim istraživanjima“.

„To je pokušaj umanjivanja problema. Istraživanja su prvi korak ka otvaranju rudnika. Ne biste istraživali da nemate interes da se tu jednog dana ostvari profit“, ističe Mazalica.

Problem je i što ključne informacije građani sve češće pronalaze u izvještajima kompanija i na stranim sajtovima, dok ih u domaćim institucijama nema.

„Došli smo u fazu gdje institucije više ne žele da se bave narodom. Dijalog je zamijenjen potpunim ćutanjem“, zaključuje ona.

Na pitanja Valtera, Ministarstvo energetike i rudarstva RS, na čelu sa ministrom Petrom Đokićem, nije odgovorilo ni nakon urgencije, ni isteklog zakonskog roka za davanje informacija.

Mazalica upozorava i na širi obrazac – da se istraživanja u BiH često odvijaju na posebno osjetljivim područjima.

„Apsurdno je da se većina istraživanja nalazi u tzv. kritičnim zonama – na entitetskim granicama ili u područjima predviđenim za zaštitu“, kaže ona. Takve lokacije pogodne su za investitore jer su slabo naseljene i izvan fokusa javnosti, dok zaštita prirode ostaje na margini jer ne donosi brzu ekonomsku korist.

Podsjeća i da je u BiH trenutno zaštićeno svega oko tri odsto teritorije, iako je cilj 30 odsto do 2030. godine prema novom ESAP dokumentu, što ocjenjuje praktično nedostižnim.

„Ovdje je prisutna kratkovidost institucija, odnosno vlasti koje gledaju jednokratno i kratkoročno – da im se geološka istraživanja ili eksploatacija isplate i onda daju te naše prirodne resurse trećim licima od čega ljudi koji ovdje žive neće imati nikakvu korist“, zaključuje Mazalica za Valter.

AKO DOĐE RUDNIK – ŽIVOT STAJE

Šta bi značilo eventualno otvaranje rudnika, mještani i aktivisti opisuju bez zadrške.

„Ukoliko bi došlo do eksploatacije, u krugu od 30 do 40 kilometara bila bi ugrožena kompletna prirodna sredina – od Plive do planina Otomalj i Sinjakovo. Ne bi bilo mjesta ni za biljni, ni za životinjski svijet, a samim tim ni za čovjeka“, kaže Suzana Rajković. Posebno naglašava da problem ne završava u Jezeru – Pliva se ulijeva u Vrbas, iz kojeg se snabdijevaju brojni gradovi.

„To nije problem 500 ljudi koji žive u Jezeru, već više od 250.000 ljudi koji piju tu vodu“, upozorava ona.

Sličan stav ima i Nataša Mazalica.

„To je specifičan prostor između Sinjakova i Otomalja kroz koji protiče Pliva – rijeka sa ogromnim turističkim potencijalom. Otvaranjem rudnika taj prostor bi bio trajno devastiran“, navodi ona. Dodaje da iskustva iz rudarskih sredina pokazuju šta takvi projekti donose, te odbacuje ideju „zelenog rudarstva“.

„Ne postoje tehnologije koje mogu opravdati sječu šuma, zagađenje vode i vazduha i gomilanje jalovine, a da se to nazove održivim“, zaključuje Mazalica.

Ipak, borba tu ne staje. Koalicija za Plivu najavila je protest za 18. april u Jezeru, kao odgovor na geološka istraživanja i potencijalne rudarske projekte.

„Formirana je Koalicija za zaštitu rijeke Plive koja okuplja ljude iz više opština. Pokazana je velika energija i spremnost da se zajednički reaguje“, navodi Mazalica te dodaje da protest predstavlja tek prvi korak, dok su u planu i pravni potezi, uključujući inicijativu za zaštitu područja Plive u rangu parka prirode.

„Taj proces je dug, ali bi sama inicijativa već značila otežavanje aktivnosti poput geoloških istraživanja“, zaključuje ona.

Za mještane i aktiviste poruka je jasna – borba za Plivu, a za mnoge i borba za budućnost i život sam, ulazi u novu, možda i odlučujuću fazu.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Pročitajte još: 

VELIKA AFERA U UIO: Godinu šutnje institucija o organiziranom kriminalu na GP Gradiška, prijavitelj pretučen pa završio u zatvoru

GORNJI HORIZONTI: Tajni ugovori “historijskog megaprojekta” koji prijeti da ostavi Neretvu bez trećine vode

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!