Iako su meteorološki izvještaji danima upozoravali na obilne oborine i mogućnost poplava, vlasti BiH ponovo su ih dočekale – nespremne.
Potvrđuje to nezapamćena tragedija koja je pogodila sjeverni dio Hercegovine i srednju Bosnu. Na udaru prirodne kataklizme našli su se: Fojnica, Hadžići, Konjic, Kiseljak, Vareš te brojna manja mjesta i sela, a najviše je stradala Jablanica.
Obilne padavine prouzrokovale su bujične poplave, odrone i klizišta, a nemar i nespremnost vlasti doprinjeli su tragičnom bilansu u kojem su stradali ljudi i njihova imovina.
Iz Vlade HNK potvrdili su da je do podne potvrđeno najmanje 14 smrtnih slučajeva, dok na terenu ima mnogo prijava o nestalim osobama.
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez za Al Jazeeru je rekao kako je, prema nepotvrđenim informacijama, 20 žrtava katastrofalnih poplava i odrona. Obzirom na stepen katastrofe, nažalost, ovaj broj vjerovatno nije konačan (prema posljednjim informacijama nezvanično se radi o oko 30 mrtvih).
U selu Zlate kod Jablanice veoma je teško stanje, a mediji su izvijestili da su najmanje tri osobe poginule.
Prilikom pregleda objekata u kući oštećenoj od poplava, u mjestu Dusina u Fojnici, pronađeno je beživotno tijelo starije ženske osobe.
Saobraćaj ka jugu zemlje je znatno otežan, neki putevi su potpuno blokirani, a pojedine ceste su nestale.
Apokaliptični prizori se nižu: kuće pod vodom, razrušeni mostovi, uništena infrastruktura, veliki broj vozila koje je odnijela vodena bujica.
Crna statistika čini se biće i gora nego 2014. kada su Bosnu i Hercegovinu takođe pogodile razorne poplave.
Deceniju kasnije teško da nekome nije jasno kako je došlo do nove tragedije.
U trećoj dekadi prošlog mjeseca vodeni val pogodio je srednju Evropu – Poljska, Mađarska i Italija bile su zahvaćene razornim poplavama. No, vlasti u Bosni i Hercegovini imale su preča posla od obraćanja pažnje na meteorološka upozorenja. Spremanje za lokalne izbore, upumpavanje novca u kampanje zaokupilo je političku elitu koja, kada je riječ o zauzimanju fotelja, postaje slijepa za sve ostalo.
Meteorološki izvještaji posljednjih dana upozoravali su na promjenu koja stiže u drugom dijelu ove sedmice i koja bi, zbog obilnih padavina, mogla stvoriti uslove za poplave.
Klimatolozi smatraju da je u srijedu u BiH morao biti aktiviran crveni stepen upozorenja na ekstremne vremenske pojave, umjesto narandžastog koji je u ta dva dana zabilježen u BiH.
Ali “crvenim slovom”, u kalendaru ovdašnjih moćnika, zabilježeni su samo lokalni izbori.
Da ironije bude veća, Agencija za vodno područje Jadranskog mora juče je na svojoj internet stranici objavila upozorenje da se u periodu od 3. do 4. oktobra u Konjicu, Jablanici, Mostaru, Čapljini, Grudama, Ljubuškom i Širokom Brijegu očekuje porast vodostaja usljed obilnih padavina.
Gdje je problem u komunikaciji Agencije i civilne zaštite i drugih nadležnih institucija – možda će pokazati neka nova istraga.
No malo ko je optimista, uzimajući u obzir činjenicu da se polovini novca namijenjenog za sanaciju šteta od poplava 2014. godine ni do danas nije ušlo u trag. Šteta od poplava u BiH 2014. iznosila je gotovo četiri milijarde maraka, a na donatorskoj konferenciji u Briselu, u julu 2014., BiH je obećano oko 1,5 milijaradi KM pomoći.
Međutim, u izvještaju mreže BRANA iz 2016. godine, koji sadrži monitoring procesa obnove i utroška sredstava namjenjenih oporavku od poplava, a koji je objavio USAID, se navodi:
“Ukupno posmatrajući utrošak sredstava koji je išao preko institucija vlasti, možemo reći da tek za 55% ovih sredstava znamo gdje i na koji način su utrošena, odnosno za njih posjedujemo spiskove krajnjih korisnika, lokacije infrastrukturnih projekata, spiskove izvođaća radova, implementatora i nadležnih opština, dok za preostalih 45% nemamo dovoljno podataka o njihovoj realizaciji, odnosno za ova sredstva postoje podaci na nivoima nadežnih entitetskih i kantonalih institucija.”
————————————————————————————————————————————————————————————————————————–
Čitajte još:
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
