Hrvatska, godina je 2014.
Tadašnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Tomislav Karamarko, govoreći iz perspektive opozicije, ne prestaje nametati ideološke teme oko kojih gradi gotovo cijeli svoj politički identitet. Retorika mu je usmjerena ka borbi protiv komunizma te zagovaranju tuđmanizma; u javnom diskursu učestalo ponavlja teze o tome kako je Hrvatskoj potrebna lustracija i da Franju Tuđmana treba utkati u Ustav.
Dvije godine kasnije slične ideje polako su se materijalizirale u kulturnoj politici.
HDZ, stranka u koju je početkom 90-ih prešao veliki broj članova Saveza komunista Hrvatske, 2016. dolazi na vlast te u koaliciji sa strankom MOST imenuje Zlatka Hasanbegovića na poziciju ministra kulture. Bivši pripadnik nacionalističkih skupina koji se u svojim mlađim danima slikao s ustaškom kapom koristi taj položaj kako bi se ideološki obračunao s neovisnim medijima te brojnim organizacijama civilnog društva kojima je ukinuo financiranje.
Hasanbegović, koji je smatrao da je antifašizam floskula bez sadržaja koja nema nikakve veze s modernim hrvatskim identitetom, bio je kratkog roka trajanja – na poziciji ministarstva kulture bio je svega pola godina. Na ponovljenim prijevremenim izborima HDZ ponovno u koaliciji s MOST-om sastavlja Vladu u kojoj novi predsjednik stranke Andrej Plenković ne pronalazi mjesta za njega.
Plenković je ubrzo “počistio” stranku od ekstremne desnice, a HDZ je njegovim izborom dobio novo, europsko lice. Barem je tako izgledalo onda.
DECENIJA IDEOLOŠKE EVOLUCIJE
Godina je 2024.
Jedan dio te ekstremne desnice okupljen je u stranci Domovinski pokret (DP) s kojom je Plenković prisiljen sklopiti koaliciju kako bi prikupio 76 ruku koliko mu je potrebno za većinu u Saboru. Imidž premijera u javnosti znatno je drugačiji nego unazad osam godina.
Za vrijeme njegova dva mandata nanizalo se korupcijskih afera u koje su velikim dijelom bili upleteni upravo članovi njegove stranke. U međuvremenu je ostao bez 30 ministara; dio njih otišli su sami, no većinu ih je on sam smijenio. Baš je ovih dana slučaj bivše ministrice Gabrijele Žalac, proglašenom krivom u aferi software, dobio svoj epilog u remetinečkom zatvoru. HDZ je, pokazalo je vrijeme, u suštini ostala ona stranka kakva je i bila prije Plenkovića, duboko povezana s kriminalom i korupcijom.

Koalicija s Domovinskim pokretom imala je svoju cijenu, a to je vraćanje ideoloških tema na dnevni red u onoj mjeri u kojoj ih je, unazad desetak godina, nametnuo sam Tomislav Karamarko. Plenković je, pristavši platiti je, otvorio vrata opasnom povijesnom revizionizmu.
U tom “kulturnom ratu” posebno mjesto dobiva tjednik Novosti, koji izdaje Srpsko narodno vijeće(SNV), a koji je gotovo cijeli svoj životni vijek na meti desnih političkih opcija te ekstremističkih vjerskih udruga. Pod pritiskom Domovinskog pokreta, Savjet za nacionalne manjine tom mediju smanjuje financiranje za 35 posto. Iz obrazloženja odluke o smanjenju sredstava dalo se zaključiti kako je ona isključivo politički motivirana. Tjedniku Novosti, naime, zamjeralo se to što se premalo bavi “manjinskim” temama, a previše politikom – kao da sama srpska manjina ne živi u Hrvatskoj, ne dijeli iste probleme s većinskim narodom i nema pravo na komentiranje društveno-političkih događaja.
U 2024. godini, doduše, nešto je i drugačiji globalni kontekst.
Pandemija covida duboko je polarizirala društva, dezinformacije i teorije zavjere postale su sastavni dio digitalnog prostora, a desne populističke i ekstremističke stranke sve više dobivaju na popularnosti. Ruska invazija na Ukrajinu početkom 2022. godine drastično mijenja geopolitičku sliku svijeta; nacionalne vlade sve više ulažu u oružje, a javni diskurs na globalnoj razini ispunjen je ratom. Nakon prošlogodišnje pobjede Donalda Trumpa na izborima za američkog predsjednika, čini se da je svijet u šestoj brzini počeo kliziti u iracionalno.
Ideološke teme kulturnog rata dominiraju javnim prostorom i po tome se Hrvatska ne razlikuje previše od ostatka svijeta. Dok društva diljem svijeta traže onog “drugog”, pod ovim podnebljem oni (Srbi i Jugoslaveni) su oduvijek bili poznati.
Takva društvena klima jedan je od faktora koji je Marka Perkovića Thompsona, pjevača miljenika braniteljske populacije, desnice i Crkve, učinio novim duhovnim “vođom” nacije.
TRIDESET I PET GODINA ZAPUŠTANJA DRUŠTVA
Gotovo 450.000 ljudi, koliko ih se prema procjenama medija skupilo na koncertu na Hipodromupočetkom srpnja, nisu bili samo sudionici običnog koncerta. Thompsonov nastup na Hipodromu dio je šireg projekta kojem je cilj, između ostalog, izbrisati antifašističku povijest Hrvatske, ugraditi konzervativne vrijednosti u sve pore društva i učiniti Domovinski rat jedinom izvorišnom točkom identiteta nacije.



Konzervativni pjevač koji je ranije u svojoj karijeri slavio ustaštvo, i koji pjesmu Čavoglave započinje s ustaškim pozdravom Za dom spremni, postao je nedodirljiv i, po svemu sudeći, iznad zakona.
Pokazuje to najbolje nedavna optužnica Državnog odvjetništva protiv nagrađivane novinarke Danke Derifaj zbog toga što je istraživala priču o Thompsonovoj uzurpaciji krova stambene zgrade koji bi trebao pripadati svim stanarima. Kaznena prijava pjevača protiv novinarke četiri je godine stajala u ladici, da bi brže-bolje nakon koncerta u srpnju rezultirala optužnicom Državnog odvjetništva. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, povezan s HDZ-om i određenim pripadnicima kriminalnog miljea, time je poslao jasnu poruku – u hrvatske svetinje se ne dira, a onome kome to padne na pamet bit će poslana jasna poruka.
Thompsonov koncert nije naglo preokrenuo stvarnost u Hrvatskoj, on je samo izbacio na površinu svu blijedu društva koje se nije suočilo sa svojom prošlošću, niti je ikada zagrabilo lopatu i krenulo ozbiljno graditi put prema kakvoj takvoj budućnosti.
Nakon završetka Domovinskog rata, brojni su radno sposobni muškarci dobili braniteljske mirovine i tako postali pasivni članovi društva uronjeni u temu devedesetih. Životi su im se sveli na okupljanja na obljetnicama događaja iz rata, s tim da nikada nisu istinski zatvorili to poglavlje. Determiniranost svog života Domovinskim ratom prenijeli su i na svoju djecu koja, iako dio njih bio nije bio živ uvrijeme rata, danas uz stihove Thompsonove pjesme Ako ne znaš što je bilo, objašnjava ostatku Hrvatske što je zapravo bilo. Društvo im prave navijačke skupine s kojom je veliki dio desnice oduvijek bio slizan i kojima je politika, bojeći se njihovog utjecaja, oduvijek gledala kroz prste.
Hrvatska naprosto nikad nije izašla iz 90-ih, niti je ikada to pokušala.
HDZ, koji je na vlasti gotovo osam godina, pritom velikim dijelom nosi veliki dio odgovornosti. Dok Thompson na temi Domovinskog rata i branitelja financijski profitira, HDZ ju eksploatira u političke svrhe. Istovremeno, korupcijskim aferama daje do znanja da im je javni interes na zadnjem mjestu te da u Hrvatskoj postoje jednaki i jednakiji. Potonji su, dakako, povezani upravo s tom političkom strankom.
Hrvatska je u posljednjih 35 godina propustila napraviti cijeli niz reformi koje bi državu i društvo učinile pravednijima i perspektivnijima. Jedan od većih propusta jest činjenica da u škole nije uveden obvezni građanski odgoj koji bi nove generacije učinio otpornijima na besmislenost ideoloških sukoba kojima je Hrvatska zatrovana.
Društvo će posljedice takvog nedjelovanja sigurno plaćati još neko vrijeme.
KUDA PLOVI OVAJ BROD
Godina je 2025.
Navijačke skupine udružene s braniteljima pokušavaju zaustaviti Nosi se festival u Benkovcu. Tridesetak kilometara južnije, u Šibeniku, njihove kolege pokušavaju napraviti istu stvar u slučaju Festivala ljevice i alternative (FALIŠ). Festival OGLEDE u Velikog Gorici organizatorice su otkazale zbog straha za sigurnost, dok je u Solinu zbog pritiska branitelja otkazan koncert Bajage.

Pisci Miljenko Jergović i Jurica Pavičić dobivaju prijeteće poruke na fasadama svojih zgrada, a skupina maskiranih muškaraca upada na obilježavanje Dana srpske kulture u Splitu utjerujući strah u kosti prisutnoj djeci i starcima. Skupina muškaraca na ulici u Zagrebu skandira “Hrvatska, nezavisna država”, a na okruglom stolu u Saboru negiraju se zločini počinjeni za vrijeme Nezavisne države Hrvatske.
Istovremeno, zdravstveni sustav i poljoprivreda su urušeni, inflacija “jede” plaće, stambena kriza ne jenjava i sve više građana jedva spaja kraj s krajem. Vladavina prava je ugrožena, pravosuđe kontaminirano politikom, a kvalitetnog novinarstva, koje bi se bavilo gorućim temama, sve je manje.
Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem ne uspijeva pronaći odgovore na sve te izazove i pritom za atmosferu u društvu krivi ljevicu i novinare. Tema koja pritom dobiva najviše prostora u medijima jest ona o tome je li “Za dom spremni” ustaški pozdrav, iako je Ustavni sud davno donio odluku o tome da je.
Situacija je takva da su čak i psiholozi reagirali, jer su zabrinuti zbog stanja u društvu i porasta nasilja.
Kao dugo kuhana žaba, Hrvatska se ove jeseni probudila u loncu desnog radikalizma. Teren za tako nešto uistinu se pripremao dugo vremena.
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–
Pročitajte još:
KOLIKO JOŠ DO POTPUNOG EKOCIDA: HE Ulog kao spomenik korupciji i uništavanju prirode (VIDEO)
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————













