IAKO SU ULOŽENE STOTINE MILIONA NA REFORME: Zbog korupcije i političke kontrole građani BiH sa sve manje povjerenja u pravosuđe

Kada Bosna i Hercegovina otvori pregovarački proces za članstvo u Evropskoj uniji na stolu će se najprije naći Poglavlje 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava, i spada među najzahtjevnija poglavlja države kandidata.

U praksi to podrazumijeva reformu pravosuđa koja garantuje nezavisnost, nepristrasnost i efikasnosti sudstva, transparentan sistem imenovanja, napredovanja i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca, smanjenje zaostatka predmeta i ubrzanje sudskih postupaka, unaprjeđenje pristupa pravdi za građane,borbu protiv korupcije.

MILIJARDE ZA REFORME U BIH

Nezavisnost pravosuđa podrazumijeva depolitizacija sudstva, jasne kriterije za imenovanja sudija i tužilaca, institucionalnu nezavisnost, odnosno da Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) treba biti stručno tijelo, a ne politički instrument. Sve navedeno je važno jer države u EU moraju imati sudstvo koje donosi odluke bez pritiska izvršne ili zakonodavne vlasti, ali i bez utjecaja interesnih grupa.

Iako je u poratnih 30 godina bilo najavljivano provođenje brojnih reformi kako bi BiH dobila nezavisno pravosuđe kao treći stub vlasti, za što je uložen veliki novac prijateljskih država i međunarodnih organizacija, malo toga je učinjeno kako bi pravosudne institucije u državi – od opštinskog, kantonalnog, entitetskog do državnog nivoa, profesionalno i nezavisno radile svoj posao.

Koliko je novca u reformu pravosuđa uloženo – od povećanja plata sudijama i tužiocima, preko modernizacije sudova i tužilaštava, te edukacija u nositelje pravosudnih funkcija, teško je precizirati.

Prema dostupnim podacima, Evropska unija (EU) je najveći poslijeratni donator sredstava i finansijske pomoći BiH. Od 1996. godine, EU je uložila više od 3,5 milijardi eura u poslijeratnu obnovu, a potom i u podršku BiH na putu ka članstvu u EU u svim ključnim sektorima. Pritom je koristila različite finansijske instrumente, od kojih je najsveobuhvatniji Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA). 

Tako je putem fonda IPA fondova od 2007. do 2020. godine (IPA I 2007. – 2013. godina, te IPA II 2014. – 2020. godina) u BiH upumpano oko 1,2 milijarde eura, od čega dio i za vladavinu prava i jačanje demokratije (uključujući pravosuđe), kao jedan od prioritetnih sektora. (Enlargement and Eastern Neighbourhood+1).

Kada je u pitanju USAID, prema podacima ove američke Agencije za međunarodni razvoj, USAID je od 1995. do 2020. godine za podršku demokratskom razvoju, ekonomiji i infrastrukturi zemlje kroz razne projekte uložio blizu dvije milijarde dolara (nema do kraja preciznih podataka koliki se dio odnosi na pravosuđe odnosno reformu pravosuđa).

Iako je silni uloženi novac u reformu pravosuđa trebao stvoriti uvjete za profesionalno, depolitizovano nezavisno i efikasno pravosuđe, i dalje je nepobitna činjenica da gotovo ništa od zacrtanih ciljeva nije realizirano. Otuda i međunarodne organizacije, nevladin sektor kao i sami građani smatraju da je cijeli pravosudni sistem u BiH duboko politiziran i da građani nisu jednaki pred zakonom.

KRAH STRUKTURALNOG DIJALOGA O PRAVOSUĐU

Jedna od najznačajnijih reformi, za koju je danas sasvim jasno da nije donijela željene i potrebne promjene, kroz Evropski strukturalni dijalog (Strukturalni dijalog u pravosuđu) odvijala se u periodu od 2011.- 2016. godine u okviru EU integracija.

Cilj je bio osigurati nezavisnost, efikasnost i odgovornost pravosuđa, te riješiti ustavne i nadležne probleme (državni vs. entitetski nivo), uz učešće Ministarstva pravde BiH, VSTV-a, entitetskih ministarstava, Suda i Tužilaštva BiH, nevladinog sektora i Delegacija EU u BiH. Dijalog je donio preporuke, ali nije doveo do planirane reforme. 

Političke blokade i nepostojanje konsenzusa o ustavnim nadležnostima doveli su do stagnacije procesa. Ova faza predstavlja vrhunac institucionalnog dijaloga, ali i početak njegovog opadanja usljed preplitanja pravnih i političkih interesa.

Nakon formalnog završetka strukturalnog dijaloga 2016. godine, EU je nastavila podržavati reformske procese kroz tehničke programe i Pravosudni forum za BiH, ali bez formalnog političkog okvira. Dijalog je izgubio svoju stratešku dimenziju i sveden je na tehničke konsultacije o pojedinačnim zakonima i praksama.

Institucionalna fragmentacija ponovo je došla do izražaja. Entitetske i državne institucije često djeluju s različitim prioritetima i interpretacijama evropskih standarda. Reformu zakona o VSTV-u, uspostavljanje mehanizama odgovornosti i transparentnosti, te pitanje nadležnosti Suda BiH, i dalje prate duboke političke podjele.

Ipak, kroz mehanizme EU integracija, nastavlja se oblik novog dijaloga, više tehničkog nego strukturalnog, koji održava minimalni nivo koordinacije, ali ne donosi sistemske promjene. Ova faza može se okarakterisati kao postdijaloški kontinuitet bez transformacije.

Geneza strukturalnog dijaloga u pravosuđu Bosne i Hercegovine odražava širu dinamiku državnog razvoja i odnosa između domaćih institucija i međunarodne zajednice. Od početne fragmentacije i institucionalne izolacije, preko međunarodno vođenih reformi, do evropskog strukturalnog dijaloga i savremene faze tehničkog prilagođavanja, evolucija ovog procesa pokazuje da je dijalog bio i ostao uslovljen političkom voljom, a ne isključivo pravnim ili profesionalnim potrebama.

Iako su određeni mehanizmi koordinacije uspostavljeni, suštinska integracija i depolitizacija pravosuđa ostaju nedovršeni procesi. Strukturalni dijalog u pravosuđu BiH, kao koncept i praksa, stoga se može posmatrati kao ogledalo institucionalne kompleksnosti države – proces koji stalno oscilira između formalne saradnje i političke blokade, između evropskih normi i domaće realnosti.

KORUPCIJA I POLITIČKI PRITISCI

Ključni razlozi nefunkcionalnosti pravosuđa u BiH, prema analizama međunarodnih organizacija (Evropska komisija, Transparency International, OSCE, SIGMA) i domaćih stručnjaka su višestruki. Izraženi su politički pritisci i utjecaj na pravosuđe koje nije nezavisno od politike, dok stranke na vlasti utiču na izbor i imenovanja sudija i tužilaca kroz VSTV, a istovremeno političke elite pravosuđe koriste za zaštitu vlastitih interesa i obračun s protivnicima.

Jedna od najvećih anomalija je korupcija i nedostatak integriteta na temelju brojnih izvještaja o koruptivnim praksama unutar pravosuđa — od mita do nepotizma, slab sistem unutrašnje kontrole i sankcionisanja sudija i tužilaca, neadekvatno istraživanje korupcije na visokom nivou (tzv. high-level corruption cases često završavaju bez rezultata).

Jedan od razloga je i neefikasan institucionalni okvir, jer je pravosuđe u BiH fragmentirano: entitetski, kantonalni i državni nivoi često se preklapaju i slabo koordiniraju, nedostatak jedinstvene strategije na državnom nivou, velika administrativna složenost i birokratizacija procesa, potom nedovoljni resursi i preopterećenost, što potvrđuje veliki broj neriješenih predmeta, zatim nedostatak stručnog osoblja i tehničkih kapaciteta, zastarjeli informacijski sistemi i neujednačen pristup digitalizaciji.

To su i zastarjeli i neujednačeni zakoni, jer entiteti maju različite zakone i procesne propise, što stvara pravnu nesigurnost, pri čemu se zakonodavni okvir sporo usklađuje s evropskim standardima, te je vidljiva loše definisana nadležnost između tužilaštava i sudova.

Također je to i nedostatak odgovornosti i transparentnosti, jer odluke o imenovanjima, disciplinskim postupcima i ocjenjivanju rada sudija nisu dovoljno javne, što sve za rezultat i posljedicu ima činjenicu da javnost ima nisko povjerenje u pravosudne institucije.

Među ključnim primjedbama navodi se i nedostatak zaštite zviždača i svjedoka posebno u koruptivnim aferama.

I u konačnici – nedovoljna saradnja sa civilnim društvom i medijima, jer institucije pravosuđa rijetko sarađuju s organizacijama civilnog društva, a mediji imaju ograničen pristup informacijama, pri čemu se, kad izvještavaju o pravosuđu, često suočavaju s tužbama za klevetu.

PAD BROJA OPTUŽNICA ZA KORUPCIJU

Osim sistemske korupcije, politički utjecaj na pravosuđe jedan je od ključnih faktora lošeg stanja u pravosuđu.

U februaru 2025. Misija OSCE u BiH je ponovila da su „vanjski pritisci na sudstvo neprihvatljivi“ i da su pokušaji utjecaja/zastrašivanja sudija opasni za pravni poredak. Stoga međunarodni promatrači navode da politički utjecaj kontinuirano postoji, što izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih posljedica.

Istovremeno, nophodno je zaustaviti i pad broja optužnica za visoku korupciju i slabost sistema njihovog procesuiranja.

Transparency International BiH je izvijestio da je 2024. broj finalnih osuđujućih presuda za visoku korupciju pao u odnosu na prethodnu godinu, da je veliki udio presuda sa suspenzivnim kaznama, a da su pojedine tužilačke kancelarije uopće izostavile optužbe posebno na visokom nivou, što potkopava povjerenje u pravosuđe i otvara prostor za političku zaštitu moćnih aktera.

Ova, 2025. godina, u BiH je obilježena najozbiljnijom političkom krizom u posljednje tri decenije. To je za posljedicu imalo kontinuitet blokade izvršne i zakonodavne vlasti, kako u Vijeću ministara, tako i u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, koju vrše SNSD Milorada Dodika i HDZ Dragana Čovića, bilo zajedno ili pojedinačno.

Kako je pred BiH u narednoj godini nova godina opštih izbora, iako se formalno sve stranke zalažu za ubrzanje puta ka članstvu u EU, malo je vjerojatno da će to biti spremne pokazati i djelima. Ili, ako se i otvori pregovarački proces da će biti spremne efikasno odgovoriti zahtjevima koje pred zemlju kandidata postavlja Poglavlje 23.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Pročitajte još: 

BIH I DALJE DRUGA NAJGORA EVROPSKA DRŽAVA PO KORUPCIJI: Šta može uraditi POSKOK sa više od 700 predmeta u ladicama?

NAKON OTKRIĆA VALTERA: Firma Gordana Grlića Radmana ne odustaje od namjere gradnje tvornice za preradu životinjskog otpada

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!