Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović ocijenili su da je neophodno na osnovu podataka i stručnih analiza sagledati zastupljenost konstitutivnih naroda u institucijama BiH, upozoravajući na političke zloupotrebe pitanja legitimnog predstavljanja i posljedice koje neravnopravna zastupljenost može imati na funkcioniranje države.
To su poručili uoči početka konferencije “Položaj konstitutivnih naroda i Ostalih u institucijama u Bosni i Hercegovini”, koja se održava danas u Sarajevu.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocijenio je važnom činjenicu da se institucionalno otvara rasprava o pitanjima konstitutivnosti i legitimnog predstavljanja, temama koje se, kako je kazao, u BiH često koriste za podgrijavanje političke atmosfere, posebno u predizbornim periodima.
“Osim onih koji to rade u BiH, sve primjetniji utjecaj i drugih zemalja”, rekao je Konaković.
Istakao je da je Rezolucija o Hrvatima u BiH usvojena u hrvatskom Saboru, kojom se poziva na formiranje hrvatske izborne jedinice, možda bila okidač za vraćanje u okvire argumentacije i definiranje, prije svega, termina koje neki zloupotrebljavaju u BiH, a to su konstitutivnost i legitimno predstavljanje.
Konaković je kazao da se zahtjev hrvatskih političkih predstavnika odnosi na način izbora člana Predsjedništva BiH te da je riječ o pitanju koje je, po njegovom mišljenju, potpuno ustavno i legalno.
U tom kontekstu, napomenuo je da je i ranije postojala spremnost da se, imajući u vidu da su Hrvati najmanji konstitutivni narod u BiH, izađe ususret određenim zahtjevima koji se odnose na njihovo političko pozicioniranje.
“Ali, danas onda imate one koji sve to pogaze, ne cijene i ne razumiju, a problematiziraju jedno pitanje i onda se grubo miješaju u ustavno uređenje u Bosni i Hercegovini”, naglasio je.
Ukazao je i na način raspodjele rukovodećih funkcija na državnom nivou, navodeći da u 36 institucija Bosne i Hercegovine rukovodeće pozicije pripadaju predstavnicima tri konstitutivna naroda po principu 12-12-12.
“Pitam zašto? Nigdje nije propisano. Zašto bi Hrvati i Bošnjaci imali po 12 rukovodećih pozicija kada Ustav BiH kaže da će se u toj vrsti pozicioniranja voditi računa o procentualnoj zastupljenosti?”, upitao je Konaković.
Najavio je da će tokom konferencije biti napravljena i paralela između stanja u kantonima u kojima vlast predvodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH i drugim kantonima.
Naglasio je da cilj današnje rasprave nije produbljivanje političkih sukoba, već usmjeravanje dijaloga ka pronalaženju mogućih rješenja i otvaranju tema koje se odnose na suštinske probleme.
Poručio je da će odgovor ponuđen tokom konferencije biti institucionalan, zvaničan i zasnovan na stručnim argumentima.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šemsudin Mehmedović izjavio je da će današnja konferencija prvi put otvoriti pitanja koja smatra važnim za odnose među etničkim grupama u BiH, s posebnim fokusom na poštivanje ustavnih odredbi i funkcioniranje bh. institucija.
Ocijenio je da je pitanje etničke zastupljenosti i rad institucija BiH pod značajnim uticajem političkih aktera, koje je okarakterizirao kao antibosanske.
Naveo je da će na osnovu analiza i precizno utvrđenih podataka biti moguće sagledati položaj konstitutivnih naroda u procesu funkcioniranja institucija BiH te utvrditi u kojoj mjeri učestvuju u njihovom radu.
Također je istakao da bi konferencija trebala pokazati kakav odnos susjedne države imaju prema političkim akterima u BiH koje smatra njihovim političkim “proksijima”, navodeći da oni djeluju suprotno interesima države Bosne i Hercegovine.
Mehmedović je naglasio da cilj nije prebrojavanje etničke pripadnosti građana, već ukazivanje na, kako je naveo, problem slabljenja političkog i društvenog uticaja najbrojnijeg naroda u BiH.
Upozorio je da bi takvi trendovi mogli imati ozbiljne posljedice po političke prilike u zemlji, uključujući dodatnu radikalizaciju političke scene, otežano funkcioniranje institucija te mogućnost potpunih blokada u njihovom radu.
Na osnovu ustavnopravnog i empirijskog pristupa, na današnjoj konferenciji bit će predstavljene analize zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama u BiH uključujući raspodjelu rukovodećih funkcija i kadrovsku strukturu, radi objektivnog sagledavanja njihove usklađenosti s ustavnim i zakonskim okvirom.
Posebna pažnja bit će posvećena nedosljednoj primjeni ustavnih odredbi i provođenju odluka Ustavnog suda BiH, pitanjima ravnopravne zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama u našoj zemlji te uticaju dugotrajnih političkih kompromisa na funkcioniranje institucija, transparentnosti procesa imenovanja i očuvanju profesionalnih standarda, stručnosti i kvaliteta kadrovskih rješenja u javnom sektoru.
Izvor: N1
