NESVAKIDAŠNJI AKT CENZURE: Gradska uprava Sarajeva i gradonačelnik Avdić uveli „službenu tajnu“

Prema odredbama novog Pravilnika, ukoliko državni službenik u obavljaju poslova i zadataka nađe i primijeti koruptivne radnje ili bilo koje druge nepravilnosti koji upućuju na korupciju, klijentelizam i mogući kriminal u radu Gradske uprave, on o tome mora šutiti i o tome ne smije nikome govoriti, pogotovo ne informaciju koja je od najvišeg javnog značaja prenijeti medijima

Foto: Fuad Fočo, Armin Durgut/PIXSELL

Kako bi pokušali da preduprijede svaku mogućnost „curenja informacija“ i kritičkog propitivanja rada organa javne uprave, Gradska uprava Sarajeva na čelu sa gradonačelnikom Samirom Avdićem 21. avgusta ove godine utvrdila je „Pravilnik o zaštiti poslovnih, službenih i profesionalnih podataka Grada Sarajeva“.

Ovim nesvakidašnjim aktom uvođenja cenzure u organ Uprave Grada Sarajeva prekršeni su svi zakoni i pravilnici Bosne i Hercegovine što propisuju koje institucije i pod kojim uslovima mogu da uvedu „službenu tajnu“ u označavanje dokumenata.

ZAČEPLJENA USTA NE GOVORE

Prema postojećim zakonima ove države, oznaku „službena tajna“ mogu da stavljaju i koriste institucije odbrane (vojska), sigurnosti, policije i obavještajne službe – nikako lokalni organi javne uprave, i nikako na način kako je to osmislila i provela nova gradska uprava na čelu sa Avdićem.

Više izvora Valtera iz Uprave Grada je potvrdilo kako je službenicima zapriječeno da, ukoliko i dalje mediji budu objavljivali priče o nepravilnostima u radu gradske uprave, „policija neće izlaziti iz Vijećnice dok sve ne ispita“.

Bilo bi nam potrebno mnogo vremena i prostora da citiramo sve članove i odredbe ovog Pravilnika, pa ćemo se bazirati samo na najinteresantnije.

Tako je u Članu 2. navedeno kako „poslovnu tajnu“ („službenu tajnu“) predstavljaju podaci i druge bitne činjenice „do kojih je državni službenik/namještenik GU došao u vršenju poslova, a čije bi saopštavanje ili odavanje neovlaštenom licu moglo otežati ili onemogućiti rad GU“.

Drugim riječima, ukoliko državni službenik u obavljaju poslova i zadataka nađe i primijeti koruptivne radnje ili bilo koje druge nepravilnosti koji upućuju na korupciju, klijentelizam i mogući kriminal, on o tome mora šutiti i o tome ne smije nikome govoriti, pogotovo ne informaciju koja je od najvišeg javnog značaja prenijeti medijima.

Uz ostale, interesantan je i Član 5. Pravilnika, u kojem je navedeno da poslovnu (službenu tajnu) čine dokumenti i podaci „čije bi saopštavanje neovlaštenoj osobi štetilo interesima i ugledu Grada“ a pogotovo „ekonomske procjene i bilansi stanja, knjigovodstveno stanje, dokumenti i podaci o sporovima, podaci o kadrovima i profesionalni dosjei državnih službenika“ i dr.

Foto: Mnogo je interesantnih članova novog Pravilnika

Na ovaj način državni službenici u organima Uprave Sarajeva dovedeni su u nezavidnu situaciju da, pod prijetnjom disciplinskog postupka i suspenzije s posla, ne smiju nikome ništa reći ukoliko, uz ostalo, uoče finansijske nepravilnosti i druge neregularnosti, ili nezakonitosti prilikom zapošljavanjaslužbenika, bez obzira koliki je to javni interes.

Koliko je cijela stvar apsurdna i u sklada su poznatim praksama cenzure totalitarnih društava potvrđuje i to što je svaki službenik Grada dužan potpisati Izjavu o „obavezi čuvanja službene tajne“.

Foto: Svaki uposlenik GU i državni službenik dužan je da potpiše Izjavu da će se pridržavati akta cenzure i da će sve što de dešava ostati unutar GU

Valter se Upravi Grada obratio i mailom te smo, uz ostalo, pitali „da li su GU i gradonačelnik svjesni da Pravilnikom krše zakone ove zemlje“?

U odgovorima na naša pitanja, uz ostalo, je navedeno kako je Pravni osnov za donošenje Pravilnika donesen je na osnovu: člana 79. Statuta Grada Sarajeva („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj 7/23), kojim je propisano da Gradonačelnik donosi pravilnik kao provedbeni propis, uputstvo, instrukciju i naredbu kao opći akt, te odluke u slučajevima ovlaštenja iz akta više pravne snage, kao i pojedinačni akt koji se odnosi na upravno rješavanje iz nadležnosti gradonačelnika, te rješava o pravima i dužnostima državnog službenika i namještenika iz radnog odnosa, u skladu sa zakonom“, ma šta to značilo.

IZ GU NEGIRALI DA JE SLUŽBENICIMA PRIJEĆENO POLICIJOM

Na pitanje „da li im je poznato da oznaku ‘službena tajna’ mogu stavljati samo organi sigurnosti, odbrane, policije i obavještajni sektor, te da li su svjesni da zbog svega mogu snositi odgovornost“, iz GU je Valteru odgovoreno kako „Odredbama Pravilnika o zaštiti poslovnih, službenih i profesionalnih podataka Grada Sarajeva, broj: 01/14-02-4453/25 od 21.08.2025. godine, nije propisano stavljanje oznake ‘službena tajna’ na dokumente Gradskih službi za upravu/Stručnih službi, a niti na bilo koje druge podatke i informacije“.

Iz Uprave Grada su negirali da je službenicima prijećeno policijom ukoliko dokumenti i dalje budu „curili“, navodeći da su to „netačne i neprovjerene informacije“.

Gradska Vijećnica, sjedište Gradske uprave Sarajeva (Foto: Valter)

Kratkim istraživanjem i provjerama utvrdili smo da najmanje tri zakona u BiH reguliraju ovu oblast, a jedan od njih je Zakon o zaštiti tajnih podataka (“Službeni glasnik BiH” 54/05, 12/09, 58/15). Prema odredbama ovog zakona, definirani su pojmovi tajnih podataka, nivoi tajnosti („interno“, „povjerljivo“, „tajno“, „strogo povjerljivo“) i organi ovlašteni da ih određuju.

Tako Član 6. ovog zakona jasno određuje da samo organi odbrane, sigurnosti, vanjskih poslova i drugih institucija koje rješavaju osjetljiva pitanja od državnog značaja mogu stavljati oznaku „tajno“. Dakle, Grad ili općina nisu navedeni kao subjekti koji imaju, niti mogu da imaju pravo na ovu vrstu klasifikacije.

Nadalje, prema Zakonu o odbrani i Zakonu o obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, predviđeno je da se određeni podaci, dokumenti i planovi iz oblasti vojske i obavještajno-sigurnosne djelatnosti proglašavaju tajnim radi zaštite države, među koje spadaju vojni planovi, operacije policije ili obavještajnih službi, nikako dakle javni budžeti, finansijski izvještaji, ugovori o djelu i radu, ili odluke gradskih vijeća.

Jasno je prema tome da Grad Sarajevo nema nikakvu zakonsku osnovu da bilo koji dokument obilježava kao „službenu tajnu“, što je ništa drugo do namjensko sprječavanje curenja informacija o neregularnostima u radu i nesvakidašnji akt cenzure, odnosno nezakonito sakrivanje podataka od javnog interesa.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Više od autora: 

NOVI SPEKTAKULARNI TRANSFER: Novog „eksperta“ Konaković u sjedište diplomatije dovodi iz zatvora sa nabavke narezaka

I NOVA KRIVIČNA PRIJAVA KUPI PRAŠINU: Ko u Tužilaštvu BiH godinama zaustavlja procesuiranje Mire Džakule?

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

 

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE

Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————-

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Almedin ŠIŠIĆ

Almedin Šišić je bosankohercegovački novinar s dugogodišnjim iskustvom. Novinar godine 2021. u oblasti pisanog novinarstva u izboru "Društva novinara BiH", dobitnik više novinarskih nagrada i sautemeljitelj Inforadara koji je kao glavni i odgovorni urednik vodio 5 godina.

Almedin ŠIŠIĆ

Almedin Šišić je bosankohercegovački novinar s dugogodišnjim iskustvom. Novinar godine 2021. u oblasti pisanog novinarstva u izboru "Društva novinara BiH", dobitnik više novinarskih nagrada i sautemeljitelj Inforadara koji je kao glavni i odgovorni urednik vodio 5 godina.