Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) donijela je odluku kojom je utvrdila disciplinsku odgovornost predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debevca te mu izrekla disciplinsku mjeru razrješenja s dužnosti predsjednika i sudije Suda BiH.
Kako je saopćeno iz VSTV-a BiH, Debevec je proglašen odgovornim jer je u periodu od najmanje godinu i devet mjeseci propustio postupati u skladu s pravilima o automatskoj dodjeli predmeta sudijama.
U obrazloženju se navodi da je, iako je kao predsjednik Suda BiH bio svjestan obaveze automatske raspodjele predmeta i dužnosti da osigura, nadzire i kontroliše pravilnost njihove dodjele, u 16 predmeta postupio suprotno relevantnim odredbama Pravilnika o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u sudovima.
Prvostepena disciplinska komisija zaključila je da je Debevec takvim postupanjem s direktnim umišljajem prekršio službenu dužnost, doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet pravosuđa te počinio disciplinski prekršaj propisan članom 56. tačka 23. Zakona o VSTV-u BiH, koji se odnosi na “bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva”.
Na osnovu člana 58. stav (1) tačka f) i člana 59. Zakona o VSTV-u BiH, kao i Smjernica za određivanje disciplinskih mjera u disciplinskim postupcima, Komisija je Debevcu izrekla disciplinsku mjeru razrješenja s obje funkcije.
Na odluku Prvostepene disciplinske komisije moguće je uložiti žalbu Drugostepenoj disciplinskoj komisiji VSTV-a BiH.
Podsjetimo, u aprilu je na suđenju Ranku Debevcu, Osmanu Mehmedagiću i Milisavu Pijuku, koji su optuženi za više krivičnih djela, saslušan prvi svjedok sa imunitetom Posebnog odjela Federalnog tužilaštva bez prisustva javnosti zbog zaštite tajnih podataka.
Tužiteljica Posebnog odjela Federalnog tužilaštva Medina Džerahović zatražila je isključenje javnost sa saslušanja svjedoka zbog, kako je rekla, interesa države, sigurnosti i čuvanja tajne.
Obrazložila je da je svjedok uposlenik Suda BiH na oblasti sigurnosnog područja i radi sa aktima sa oznakom tajnosti, dodavši da postoji saglasnost Suda BiH i Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) za skidanje oznake tajnost za potrebe postupka i svjedočenja, ali ne za javnost. Pored ovoga, jedan od razloga za isključenje javnosti je i zaštita svjedokovog ličnog i porodičnog života.
Izvor: Klix
