Okružni sud u Banjaluci po treći put je poništio ekološku dozvolu koju za MHE Jovići izdaje Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Sada je na potezu ponovo ministarstvo Bojana Vipotnika. Očekuje sa da Vipotnik dozvolu izda i četvrti put.
Bojan Vipotnik ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je jako uporan i istrajan čovjek. Kako sud u Banjaluci obori ekološku dozvolu, koju za MHE Jovići na rijeci Plivi u Šipovu izda njegovo ministarstvo, on potpiše novu. Tako je Okružni sud u Banjaluci prije nekoliko dana ponovo, po treći put, poništio ekološku dozvolu za “Joviće”. Poništenu dozvolu resorno ministarstvo izdalo je u decembru prošle godine. Nakon što je sud poništio prethodnu.
Ekološka dozvola koja je ponovo poništena podrazumijeva da se preduzeću “Prirodna energija” daje dozvola za gradnju MHE na rijeci Plivi snage 0,6 MW.
Sud je prethodno, drugi put, poništio ekološku dozvolu početkom decembra 2025. godine. Ni mjesec dana nakon toga Bojan Vipotnik je izdao novu ekološku dozvolu koja je sada oborena. Za sve ove postupke na kojima gubi ministarstvo, troškove plaćaju građani Republike Srpske. Sud, inače, ekološke dozvole obara po tužbi Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
“Treća poništena dozvola za mini hidro-centralu Jovići na rijeci Plivi potvrda je da izdavalac dozvole, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, i dalje olako pristupa utvrđivanju činjenica i prikupljanja dokaza u svrhu poštovanja zakona. Kao i u predhodnm presudama, tako i u ovoj sud je ukazao na potrebu i nepostojanje Plana rekultivacije i remedijacije, kao i na nepostojanje detaljne analize zajedničkog uticaja na floru i faunu postojeće mhe Glavica sa planiranim projektom. Pojekat realizacije MHE Jovići od početka prati niz kontraverzi u njegovoj realizaciji. Tako je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju investitora Prirodna energija d.o.o. Šipovo oslobodilo izrade Studije uticaja na životnu sredinu, iako se radi o jednoj od najvrijednijih rijeka Bosne i Hercgovine; ne postoji aneks koncesionog ugovora kojim bi se definisali novi rokovi za izgradnj mhe Jovići, jer je obaveza izgradnje istekla skoro prije 20 godina; nisu riješeni imovinsko – pravni odnosi na parceli na kojoj se nalazi postrojenje; lokalna zajednica kao i lokalna vlast su od početka protiv takvog izdgradnje MHE Jovići. Na sve ovo, u svojoj zadnjoj presudi sud je konstatovao da izdavalac dozvole nije postupio po uputama iz predhodne presude, te da nije naložio invesitoru izgradnju Plana remedijacije i rekultivacije, te nije detaljno obratio pažnju na kumulativni uticaj MHE Jovići sa već izgrađenom MHE Glavica koja se nalazi 900 metara nizvodno od planiranog projekta. Pozivamo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju na čelu sa ministrom Vipotnik Bojanom da se više posvete zaštiti i očuvanju prirode koja je ostala uslijed višegodišnjih napada investitora na prirodne resurse, te da dobro sagledaju sve činjenice i okolnosti prije nego što počnu sa udovoljavanjem i ispunjavanjm želja investitora u njihovoj namjeri iskorištavanja prirode bez blagodeti za lokalnu zajednicu“, rekli su za Gerila info u banjalučkom Centru za životnu sredinu.
Sud je u ranijim presudama utvrdio da u postupcima izdavanja dozvola nije postojao Plan remedijacije i rekultivacije, kao ni uvjerljivi dokazi o postojanju javnog interesa. Posebno je naglašeno da je rijeka Pliva prirodno izuzetno vrijedan vodotok, čiji se potencijal već koristi kroz održive djelatnosti poput sportskog ribolova, turizma i zaštite prirode, bez trajnog zadiranja u njen tok. Izvori rijeke Plive, udaljeni su od lokaliteta gdje je planirana mHE Jovići svega par kilometara, a tri izvora ove planinske rijeke spadaju među hidrološki najizdašnije izvore u Bosni i Hercegovini, sa minimalnim protokom koji se u stručnim vodnim dokumentima procjenjuje između 4 i 8 kubnih metara u sekundi, što ih svrstava u rang najjačih kraških vrela u ovom dijelu Evrope, a mnogobrojni izvori ih navode kao neke od najvećih izvora pitke vode u Evropi.
Planirano zaštićeno područje koje obuhvata izvorišni dio rijeke Plive i Janja inicirano je još 2018. godine kada je lokalno ekološko udruženje “Eko zona” Podnijelo zahtjev za njegovu zaštitu, prepoznajući izuzetnu prirodnu vrijednost i osjetljivost tog koridora rijeke.
Međutim, umjesto da zaštita bude provedena u skladu sa predloženim planovima i stručnim procjenama, Vlada Republike Srpske je prije oko godinu dana izmijenila granice predloženog zaštićenog područja tako da je dio obale i riječnog korita – oko 120 metara koji se poklapaju sa trasom planirane hidroelektrane „Jovići“ – izuzet iz zone zaštite.
Takva odluka Vlade omogućila je investitoru da priprema terenski rad bez stvarnog pravnog okvira koji bi štitio krajolik, biodiverzitet i izvore pitke vode, dok lokalna zajednica i ekološke organizacije ističu da je izmjena granica učinjena bez ozbiljne javne rasprave i shvaćaju je kao direktno prilagođavanje zaštitnih propisa interesima investitora, umjesto očuvanju javnog dobra.
Firma „Prirodna energija“ d.o.o. Šipovo, koja stoji iza projekta, nalazi se u stranom – češkom vlasništvu, a u ranijim postupcima bila je čak oslobođena obaveze izrade studije uticaja na životnu sredinu. Uprkos kontinuiranom protivljenju mještana i civilnog sektora, dozvole su se godinama iznova izdavale, poništavale i ponovo vraćale u proceduru.
U aprilu 2025. godine mještani Šipova, zajedno sa aktivistima ali i mještanima susjednih mjesta kroz koje protiče Pliva, javno su ustali protiv gradnje MHE „Jovići“, upozoravajući da se radi o „tihoj otimačini rijeke“, iza koje ne stoji nikakva stvarna energetska korist. Hidroelektrana je planirana uzvodno od već postojeće MHE „Glavica“, na svega kilometar uzvodno od njenog postrojenja, u prostoru koji je obuhvaćen zonom planirane zaštite prirodnih pejzaža.
Upravo na tom mjestu, kako su ranije upozoravali aktivisti, oko 120 metara obale i riječnog korita faktički je izuzeto iz zaštitnog pojasa, kako bi se omogućila izgradnja hidroenergetskog objekta. Time je, umjesto zaštite javnog dobra, prostor prepušten privatnom investitoru – bez jasnog objašnjenja zašto je zaštita prirode selektivno „presječena“ baš na trasi buduće elektrane.
U julu 2025. godine Okružni sud u Banjaluci prvi put je poništio ekološku dozvolu za MHE „Jovići“, ocijenivši da je postupak bio nezakonit i manjkav. Početkom decembra iste godine sud je ponovo stao na stranu javnog interesa i građana, donoseći još jednu presudu kojom je dozvola poništena.
Međutim, umjesto da te presude označe kraj projekta, one su se pokazale tek kao kratke administrativne pauze u dugom institucionalnom ciklusu pogodovanja.
Izvor: Gerila
