Odlazak Christiana Schmidta sa pozicije visokog predstavnika u BiH postao je jedna od vodećih tema u domaćem političkom prostoru, a očekuje se da će dominirati i u nadolazećoj predizbornoj kampanji, a o implikacijama ove odluke, povjerenju građana u izborni proces, te o ulozi međunarodnog faktora, za medije je govorio Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije (CIK) BiH.
Arnautović je u gostovanju na TVSA podcrtao da, uprkos brojnim reakcijama koje je izazvala Schmidtova ostavka, stabilnost institucija ne smije i ne može zavisiti od bilo kojeg pojedinca.
“Već sada vidimo brojne polemike i različita tumačenja razloga njegove ostavke. Otvaraju se pitanja zakona koje je donio tokom svog mandata, posebno izmjena Izbornog zakona i odluka koje su omogućile nesmetano finansiranje institucija Bosne i Hercegovine. Međutim, naš narod kaže: ‘Jedan se oteže, drugi se proteže’. Nema nezamjenjivih“, kazao je Arnautović.
On je posebno naglasio važnost Schmidtovih intervencija koje su se ticale tehničkih unapređenja Izbornog zakona, ali i usvajanja zakona o finansiranju bh. institucija, čime je eliminisana mogućnost da se izbori blokiraju uskraćivanjem novca iz budžeta.
Komentarišući istupe političkih aktera nakon vijesti o odlasku visokog predstavnika, član CIK-a je upozorio da se mnoge od tih izjava mogu okarakterisati kao preuranjena kampanja, što je precizno definisano Izbornim zakonom.
Objasnio je da se pod kampanjom podrazumijeva svako upoznavanje biračkog tijela sa programima i kandidatima stranaka.
Prema njegovim riječima, svako javno promovisanje političkih ciljeva znatno prije zakonskog roka može se smatrati kršenjem pravila. Centralna izborna komisija u takvim slučajevima ima mandat da reaguje po službenoj dužnosti ili na osnovu prijava građana i političkih subjekata.
“Ako procijenimo da postoje elementi kršenja Izbornog zakona, CIK može djelovati. Već imamo veoma bogatu praksu iz prethodnih izbornih ciklusa, posebno kada je riječ o lokalnim izborima“, pojasnio je Arnautović, sugerišući strankama da analiziraju dosadašnje sudske odluke i praksu Komisije po ovom pitanju.
Govoreći o posljedicama nepoštovanja pravila, Arnautović je podsjetio na visinu kazni koje se izriču za izborne neregularnosti.
“Kazne se kreću od 3.000 do 30.000 KM za političke subjekte, dok pojedinci unutar političkih stranaka mogu biti kažnjeni do 15.000 maraka“, precizirao je on.
Dodao je da su granice dozvoljenog ponašanja u medijima i na društvenim mrežama poput Facebooka političkim akterima vrlo dobro poznate.
Kada je riječ o zatvaranju Ureda visokog predstavnika, Arnautović je podsjetio na često zanemareni uslov “5+2” koji mora biti ispunjen prije gašenja ove institucije.
Kao jedno od neriješenih političkih pitanja naveo je državnu imovinu, ali je istakao da mandat visokog predstavnika traje sve dok se ne realizuju definisani ciljevi.
Također se osvrnuo na tvrdnje pojedinih političara koji najavljuju da će Schmidtove zakone proglasiti nevažećim nakon njegovog odlaska, nazvavši takve najave pravno neutemeljenim.
Pojasnio je da visoki predstavnik crpi svoj mandat iz Aneksa 10, rezolucija UN-a i Bonskih ovlaštenja.
“Tada zakon koji donese postaje domaći zakon Bosne i Hercegovine. To nije nikakav strani akt, nego domaći propis koji može ocjenjivati jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine“, jasan je bio Arnautović.
Pozivajući se na “teoriju funkcionalne dualnosti” i presudu Ustavnog suda BiH U 9/00, on je istakao da je pravo visokog predstavnika da donosi zakone u trenucima nefunkcionalnosti domaćih organa pravno apsolvirana stvar.
Arnautović je kategorički odbacio mogućnost da političke strukture same poništavaju odluke OHR-a.
“Apsolutno ne mogu. Jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine može ocijeniti da li je neki zakon u skladu s Ustavom. Međutim, nemamo nijedan slučaj da je Ustavni sud poništio zakon koji je donio visoki predstavnik“, izjavio je Arnautović.
Izvor: TVSA
