USKORO OCJENA USTAVNOSTI IMENOVANJA VLADE RS: Hoće li Ustavni sud podleći političkim pritiscima?

Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH, početkom ovog mjeseca saopštio je da bi odluka po apelacijama za ocjenu ustavnosti imenovanja mandatara, a potom i izbor Vlade RS na čelu sa Savom Minićem, mogla biti donesena koncem januara 2026. godine.

Radi se o četiri apelacije koje su spojene u jedan predmet, s obzirom da je riječ o istom ustavnom pitanju. Zahtjeve su podnijeli četiri delegata Doma naroda Parlamentarne Skupštine (PS) BiH, prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH, te dvije grupe od po 11 članova Predstavničkog doma PSBiH.

FLARGANTNO KRŠENJE USTAVA RS i USTAVA BiH

„Ja razumijem da neko i iz opće javnosti, pravosudne zajednice, akademske zajednice misli da je to trebalo i moglo se tako jednostavno, kao dlan o dlan, završiti. Mi tako ne radimo, mi ozbiljno radimo. I s druge strane, postoji nešto što se zove komuniciranje sa akterima u postupku. Ustavni sud je obavezan da zatraži mišljenje nadležnih organa, u konkretnom slučaju Skupštine… Prema tome, to je razlog, ništa drugo“, naveo je Ćeman.

I dok se čeka odluka najviše pravosudne instance u BiH i odgovor da li je imenovanje Minića i potom izbor nove Vlade urađeno u skladu s državnim Ustavnom, bh. entitet Republika Srpska i njeni građani nastavljaju da žive u svojevrsnoj pravnoj nesigurnosti.

Novinar BHRT-a Vladimir Šušak podsjeća da Vlada RS radi u punom kapacitetu i da to predstavlja „ozbiljan problem za sve odluke koje je donijela“.

„Pred Republikom Srpskom je usvajanje budžeta za narednu godinu i teško je predvidjeti sve posljedice koje mogu proisteći ukoliko Ustavni sud BiH utvrdi da je izbor Vlade Save Minića neustavan“, upozorio je Šušak.

Milorad Dodik je, podsjećamo, 23. avgusta 2025. uputio prijedlog u Narodnu skupštinu RS da Savo Minić bude kandidat (mandatar) za sastav nove Vlade. Narodna skupština  je 2. septembra 2025. izglasala Vladu na čelu sa Minićem — 51 glas „za“ od 55 prisutnih. Odluka je objavljena u Službenom glasniku RS 8. septembra 2025. Tako je, formalno — makar u proceduri, imenovanje izvršeno.

I tu dolazimo do onog velikog „ali“, jer je Dodiku pravosnažna presuda Suda BiH, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija, izrečena ranije, 1. avgusta.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) 6. avgusta, postupajući po presudi Suda BiH, Dodiku je oduzela mandat predsjednika RS, a istu odluku odbacujući Dodikovu žalbu je 18. avgusta potvrdilo Apelaciono vijeće suda BiH.

Prema stručnjacima ustavnog prava, kandidat za mandatara može biti predložen samo od osobe koja u tom momentu ima status predsjednika RS, a što Dodik nije imao, što cijeli postupak imenovanja čini neustavnim.

Upravo na to upozorava profesor ustavnog prava Milan Blagojević, koji je Minićev izbor ocijenio kao “flagrantno kršenje Ustava RS-a i Ustava BiH”. Blagojević je istakao da apelacije pred sudovima i mogućnost ocjene ustavnosti nisu samo formalnost, te da je odluka Narodne skupštine Republike Srpske „značajan presedan koji može da uruši povjerenje u institucije“.

NEŠA I „POSLJEDNJA IGRA LEPTIRA“

Pravni eksperti, brojni analitičari, kao i opozicija u ovom bh. entitetu, dio zastupnika u oba doma Parlamenta BiH, navode da je izbor Vlade RS čijeg je mandatara imenovalo lice koje za to nije posjedovalo ustavne ovlasti, čin koji je RS uveo u pravno–politički haos.

Na ovaj način, RS je dodatno destabilizovana, ali je istovremeno evidentno da vladajuću koaliciju to ne zanima. U diskusijama koje su vođene u Narodnoj skupštini o izboru Minićeve Vlade, od predsjednika parlamenta Nenada Stevandića, do poslanika vladajuće koalicije, samo se moglo čuti osporavanje presude Suda BiH izrečene Dodiku, te tvrdnje da je Dodik za njih i dalje legitimni predsjednik RS.

Umjesto pravnih argumenta, tako se isključivo govorilo o „političkoj presudi Dodiku po nalogu nelegitimnog visokog predstavnika“.

Nadati se je da će u izjašnjenu Narodne skupštine RS oko Minićevog izbora  Ustavnom sudu BiH biti dostavljen i dokument ko je mandatara predložio. Na sjednici Kolegija NSRS, kako je to kazao poslanik Liste za pravdu i red Miloš Vučević, šefovima poslaničkih klubova iz ruke Nenada Stevandića je dat na uvid papir o imenovanju mandatara, iz kojeg nije bilo vidljivo ko je Minića imenovao.

Vučević je pojasnio da poslanici u NSRS nikada nisu dobili na uvid taj dokument, pa je ostalo nejasno da li je Minića imenovao Dodik, ili je pak ovlaštenje prenio na potpredsjednika RS Davora Pranjića. Ukoliko je to bio Pranjić – onda se postavlja pitanje kada je na Pranjića Dodik prenio ovlasti?

Novinari koji prate Vladu i NSRS nasvode da i sam Minić pokušava da izbjegne pitanje legitimnosti Vlade koju vodi.

Na kraju, izjava predsjednika Ustavnog suda BiH da će se odluka po apelacijama za izbor Vlade RS čekati do konca januara dočekana je u javnosti sa nemalim iznenađenjem. Neboja Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red i poslanik u Narodnoj skupštini RS, kaže kako ne vjeruje da Ustavnom sudu treba tri mjeseca „da jednu tako prostu stvar riješi“.

„Vjerujem da je tu neka politička nagodba u pitanju. Ne znam šta se dešava iza kulisa, ali sve upućuje na to“, rekao je Vukanović.

KO ĆE KRIVIČNO ODGOVARATI

Ono što je u ovom trenutku evidentno jeste da su pred Ustavnim sudom dvije mogućnosti. Jedna, da imenovanje Minića i izbor nove Vlade RS proglasi ustavnim. U tom slučaju pred svima bi se postavilo pitanje koliko građani BiH mogu imati povjerenja u pravni poredak BiH i da li je tumačenje Ustava i zakona jednako za sve.

U drugoj varijantni – ukoliko izbor Vlade RS bude ocijenjen neustavnim, nastupio bi širok dijapazon pravnih posljedica, od poništavanja akta o izboru Vlade, vraćanja u prethodno stanje, te ponovnog glasanja u Narodnoj skupštini RS. Drugim riječima, postojeća Vlada prestaje postojati kao da nikada nije bila izabrana, odnosno, sve bi njene odluke postale ništavne. 

Ovo se u pravu smatraju najstrožijim rješenjima, pa se u praksi češće poseže za odlukom da akti takve Vlade ne važe od dana donošenja sudske odluke radi očuvanja stabilnosti sistema.

Ukoliko imenovanje Minića bude osporeno, pa time i Vlada kojoj je na čelu, pitanje je hoće li i ko pokrenuti pitanje odgovornosti nosioca vlasti u RS-u?

Od one ustavne, da se utvrdi ko je prekršio Ustav RS i Ustav BiH, preko političke, a koja bi mogla rezultirati zahtjevima za ostavke na čelu zakonodavne vlasti, pa sve do raspuštanja parlamenta.

Vukanović pak smatra da će u slučaju da izbor Vlade bude osporen Narodna skupština pokušati odmah izabrati novu Vladu, i kako kaže, održati sjednicu i ponovo potvrditi sve odluke prethodne Vlade. To je, naglašava, sasvim očekivan slijed poteza.

Međutim, ne treba zanemariti i krivičnu odgovornost onih koji su  zloupotrijebili položaj, falsifikovali procedure, nezakonito omogućili izbor.

Ono što je indikativno jeste i to da iz međunarodnih krugova nisu stigle reakcije na izbor nove Vlade RS. Jedino što je izostalo su čestitke novom premijeru, što je ranije bila uobičajena praksa.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

Pročitajte još: 

KOLIKO JOŠ DO POTPUNOG EKOCIDA: HE Ulog kao spomenik korupciji i uništavanju prirode (VIDEO)

NESVAKIDAŠNJI AKT CENZURE: Gradska uprava Sarajeva i gradonačelnik Avdić uveli „službenu tajnu“

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!