Vodopad Blihin skok kod Sanskog Mosta u avgustu je dva puta ostao gotovo potpuno bez vode. Prvi put voda je nestala 11. avgusta, da bi se već narednog dana vratila preko stijene visoke više od 50 metara.
Nadležne službe izašle su na teren, a mještani i ekološki aktivisti ponovo su otvorili pitanje uticaja obližnjeg rudnika uglja. Kompanija Lager iz Posušja odbacila je bilo kakvu vezu rudnika sa nestankom vode.
Dok se čekalo da institucije utvrde šta se dogodilo, Blihin skok je 24. avgusta ponovo ostao bez vode. Dio stanovnika sela uz Blihu na mogući prizor gotovo suhe stijene upozoravaju godinama. Uzvodno od vodopada je površinski kop mrkog uglja Zlauša kojim upravlja kompanija Lager iz Posušja. Kopovi, odlagališta i velika vještačka jezera danas su dio pejzaža oko Fajtovaca i Gornjeg Kamengrada.Fotografije iz vazduha su apokaliptične.
ŠTA SE DOGAĐA UZVODNO
Mještani i ekološki aktivisti sumnjaju da višegodišnja eksploatacija uglja utiče na Blihu, njene pritoke i izvore. Ne tvrde samo da je problem u mogućim zahvatima na samom koritu, već postavljaju pitanje šta su godine kopanja i miniranja učinile podzemnim i površinskim vodama na ovom području.
„Korijen problema jeste rudnik, otvoreni površinski kop gdje se kopa ugalj, u vlasništvu kompanije Lager, koji nakon 2023. radi bez vodne dozvole. Znači, potpuno nelegalno radi, jer mi imamo cijeli inspekcijski sistem koji okreće glavu na drugu stranu. Ovog ljeta, kada imamo nešto izraženiju sušu, s tim što smo još uvijek daleko od hidrološkog minimuma na našim rijekama, desilo se da vodopad Blihe, koji je nizvodno od područja rudnika, potpuno presuši. To se ne bi desilo da rudnika nema tamo. Prema svjedočenjima mještana, to se nikada ranije nije desilo, čak i u godinama kada smo imali jače suše. Provjeravali smo hidrološke podatke s mjerne stanice koja postoji na Blihi i tu se daju vidjeti ogromne varijacije nivoa vode, koje može samo rudnik napraviti“, kaže za Valter Anes Podić iz Eko akcije.
Lager te tvrdnje odbacuje. Iz kompanije tvrde da je Bliha presušivala i prije početka rudarskih radova i da je ovogodišnje stanje posljedica ekstremne suše. Zvaničnog odgovora o uzroku još nema.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma nakon posljednjih događaja zatražilo je od Federalne uprave za inspekcijske poslove da utvrdi činjenično stanje i mogući uticaj aktivnosti na površinskom kopu Kamengrad na vodni režim Blihe.
Odgovori koje je Valter u međuvremenu dobio od institucija pokazuju i da je vodna dozvola izdata Lageru istekla još 19. decembra 2023. godine. Kompanija je prije njenog isteka podnijela zahtjev za novu, ali taj postupak ni gotovo tri godine kasnije nije okončan.
Elipa Valtera u nekoliko navrata je razgovarala sa Samirom Cerićem, mještaninom koji godinama prati stanje Blihe i područja oko rudnika.
Cerić tvrdi da ovogodišnja suša nije dovoljno objašnjenje za ono što se događa.
Ukazuje na mjesta na kojima se posljednjih godina mijenjala količina vode. Iznad rudnika, kod mosta ispod Gorica, kaže, Blihe je malo, a izvor Pećina presušuje. Istovremeno, prema njegovim riječima, iz područja rudnika preko pojedinih potoka u Blihu dolaze značajne količine vode.
Cerić ističe da su rudarski radovi presjekli podzemne vodne kanale kojima su se ranije napajali izvori i potoci. Voda se sada zadržava u kopovima, gdje su nastala velika vještačka jezera, a potom se ispumpava prema Blihi.
Zbog toga vjeruje da je prirodni režim rijeke izmijenjen i da količina vode koja dolazi do vodopada dijelom zavisi od ispumpavanja vode iz područja rudnika. Za takvu tvrdnju za sada nema zvanične stručne potvrde. Upravo mogući uticaj površinskog kopa na vodni režim Blihe sada bi trebalo da provjeri federalna inspekcija.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma potvrdilo je za Valter da je Federalnoj upravi za inspekcijske poslove uputilo zahtjev za inspekcijski nadzor „radi utvrđivanja činjeničnog stanja i mogućeg uticaja aktivnosti na površinskom kopu Kamengrad na vodni režim vodotoka Blihe“.
Iz Ministarstva navode da će tek nakon nalaza inspekcije biti moguće konkretnije govoriti i o tome jesu li provođene propisane mjere zaštite voda.
LAGER: UZROK JE EKSTREMNA SUŠA
Iz Lagera međutim daju potpuno drugačije objašnjenje.
„Kompanija Lager u potpunosti odbacuje tvrdnje da je preusmjerila rijeku Blihu“, odgovorio je ValteruMato Stipić iz marketinga ove kompanije. U Lageru navode da je Bliha i prije početka rudarskih radova tokom izrazitih suša gubila tok, kao i da je prošle i ove godine presušila na dijelu toka koji se nalazi uzvodno od rudnika.
„Trenutačno stanje posljedica je ekstremne suše i izrazito niskih vodostaja koji pogađaju cijelu Europu“, tvrde iz Lagera.
Prema njihovom odgovoru, rudarski radovi godinama se izvode isključivo prema odobrenom projektu, ove godine nije bilo novih zahvata na vodotoku, a u blizini Blihe duže vrijeme nema aktivnih iskopa. Posljednja tri mjeseca, navode, radovi su usmjereni na održavanje, stabilizaciju i rekultivaciju terena.
Iz kompanije tvrde i da su nadležne inspekcije već obavile terenski uvid te da im je Lager stavio na raspolaganje dokumentaciju i omogućio pristup lokaciji.
„Prema svim raspoloživim činjenicama, ne postoji nikakva uzročno-posljedična povezanost između rada rudnika i privremenog nestanka vode“, odgovorili su iz Lagera.
Kritikovali su i ekološke organizacije koje rad rudnika povezuju sa stanjem na Blihi, optužujući ih za „populizam i senzacionalizam“ i navodeći da se odgovornost može utvrđivati jedino na osnovu stručnih mjerenja i nalaza nadležnih institucija. Takvog nalaza, međutim, još nema.
INSPEKTORI NISU ZATEKLI RADOVE U KORITU
Nakon prvog presušivanja gornji tok Blihe obišli su inspektori opštine Sanski Most. Na terenu je utvrđeno da Bliha ima vode iznad i ispod rudarskog kopa i da nisu evidentirani radovi u koritu rijeke. Konstatovano je i da nivo vode opada, što je povezano sa visokim temperaturama i sušnim periodom.
Taj obilazak, međutim, nije dao odgovor na pitanje zbog čega je vodopad prethodno ostao bez vode, niti je mogao dati odgovor o eventualnim promjenama podzemnih voda. Blihin skok je nekoliko dana kasnije ponovo presušio. Ono što jeste činjenica jeste to da problemi na Blihi nisu počeli ovog ljeta. Nestanak vode 2026. nije prvi problem na Blihi koji stanovnici okolnih sela povezuju sa rudnikom.
Još 2017. godine u javnosti su se pojavili snimci zamućene i onečišćene Blihe, a mještani su problem povezivali sa radom površinskog kopa Zlauša. Mještani su tvrdili da se onečišćene vode iz površinskog kopa preko potoka Oborak ulijevaju u Blihu. Govorili su o zamućenju rijeke, uginuću ribe, jalovini i problemima sa privatnim zemljištem uz kop.
Iz Službe za inspekcijske poslove Sanskog Mosta tada je potvrđeno da su zbog prijava obilazili lokaciju, sačinjavali službene zabilješke i fotografije te predmet prosljeđivali Federalnoj upravi za inspekcijske poslove. Problemi oko istog rudnika ponovo su dospjeli u javnost 2023. godine. Stanovnici sela uz kop govorili su o uništenim putevima, deponijama, miniranju i približavanju kopa kućama. U Bašićima je, prema tada objavljenim podacima, prva kuća bila udaljena oko 40 metara od kopa.
Iz opštine Sanski Most tada je potvrđeno da su upoznati sa nepravilnostima koje su se odnosile i na zdravlje ljudi i zagađenje Blihe te da su više puta tražili postupanje federalnog rudarskog inspektora. Mještani i ekološke organizacije upozoravali su i na ispuštanje voda iz rudnika u Blihu i velika zamućenja.
Lager je odgovarao da radi u skladu sa zakonima i propisima te da su nepravilnosti koje su ranije utvrdili rudarski inspektori otklonjene.
Zato događaji iz avgusta ove godine nisu prvi put da se postavlja pitanje uticaja rudnika na Blihu. Prijave postoje godinama ali nadležne kantonalne, federalne i državne institucije kao da ne žele da se bave ovim problemom.
VODNA DOZVOLA ISTEKLA U DECEMBRU 2023.
Odgovor Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koji je dobio Valter potvrđuje da Lager trenutno nema novu vodnu dozvolu čiji je postupak izdavanja okončan.
Agencija za vodno područje rijeke Save izdala je kompaniji 15. novembra 2021. vodnu dozvolu koja se odnosila na aktivnosti koje mogu imati specifične uticaje na vode i ispuštanje onečišćenih oborinskih voda sa radnih zona površinskog kopa.
Obuhvaćene su i vode sa prališta rudarsko-građevinske mehanizacije, radnih, otkopnih i manipulativnih površina i drugih pratećih objekata na eksploatacionom prostoru Zlauše i Martin. Dozvola je važila do 19. decembra 2023.
Lager je 15. novembra iste godine, nešto više od mjesec prije njenog isteka, podnio zahtjev za izdavanje nove vodne dozvole. Postupak još nije završen a rudnik godinama nesmetano radi bez vodne dozvole.
„Postupak izdavanja nove vodne dozvole još uvijek nije okončan, usljed provođenja postupaka po žalbama izjavljenim tokom postupka“, odgovorili su Valteru iz Ministarstva.
Prvo se žalio Lager, a potom Centar za životnu sredinu iz Banjaluke. Postupak po žalbi Centra još je u toku. Valter je Lager direktno pitao da li kompanija ima vodnu dozvolu za rad rudnika Zlauša i da li je tačno da je prethodna istekla u decembru 2023. godine. Kompanija na ta pitanja nije odgovorila.
Istek prethodne dozvole i činjenica da postupak izdavanja nove traje sami po sebi nisu dovoljni za zaključak da je cjelokupan rad rudnika nelegalan. Ostaje, međutim, pitanje pod kojim uslovima se u međuvremenu obavljaju aktivnosti koje mogu imati uticaj na vode i kako se kontroliše provođenje mjera zaštite.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva navode da je Lager dužan provoditi mjere zaštite voda utvrđene odgovarajućim vodnim aktima, dok je kontrola njihovog provođenja posao inspekcije. Što dovodi do druge nevjerovatne činjenice.
„Sve ove godine vlasti ovom problemu pristupaju površno. Unsko-sanski kanton je dao koncesiju, ali bi trebalo i da prati kako se ona realizuje. Agencija za vodno područje i Federalno ministarstvo trebalo bi da prate kako se obavljaju aktivnosti i kakav je uticaj jednog privrednog subjekta na ovom području, kako se to odražava na stanje prirode i na zdravlje stanovništva. Konkretno, imamo situaciju da jedan rudnik i kompanija koja vadi rudu nemaju ni vodnu ni okolinsku dozvolu. Nije rađena ni studija procjene uticaja na životnu sredinu. Nekoliko godina uzastopno, ili praktično svake godine po nekoliko puta, dešava se zagađenje. Sada je nestala voda. Šta je sljedeće? Treba li potpuno da nestane voda da bi situacija bila alarmantna? To je poraz našeg društva“, kaže, u razgovoru za Valter Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
USK NEMA VODNOG INSPEKTORA, VLADA NE ODGOVARA
Unsko-sanski kanton, koliko god to nevjerovatno zvučalo, godinama nema vodnog inspektora. Na pitanje Valtera zbog čega je to tako, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva odgovorilo je da imenovanje i organizacija kantonalne vodne inspekcije nisu u njihovoj nadležnosti i uputilo nas na kantonalne institucije. Isti odgovor dobili smo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Vladi Unsko-sanskog kantona (USK) zato smo poslali pitanja o tome šta znaju o dešavanjima na Blihi, jesu li im poznata višegodišnja upozorenja mještana na zamućenja i onečišćenja rijeke, koliko puta je kantonalna inspekcija kontrolisala rudnik i kakvi su bili rezultati tih nadzora.
Pitali smo i koliko vodnih inspektora radi u Kantonu, da li Lager poštuje zakonom propisane norme, i ima li rudnik vodnu dozvolu. Odgovore nismo dobili.
Azra Berbić iz Ateljea za društvene promjene ACT smatra posebno problematičnim to što Kanton nema vodnog inspektora.
„To nije samo administrativni nedostatak. To znači da je jedan važan segment sistema zaštite voda institucionalno oslabljen upravo na području na kojem je zaštita vodnih dobara od ogromnog javnog interesa“, ističe Berbić, koja je i sama dva puta obilazila područje oko rudnika. Ne tvrdi da je Lager dokazano izazvao presušivanje vodopada, već traži da se to stručno utvrdi.
„Potrebna su nam hitna stručna mjerenja i nezavisna analiza kako bi se utvrdila i potvrdila tvrdnja lokalnog stanovništva o uzročno-posljedičnoj vezi rada rudnika i ovih devastirajućih posljedica na Blihu“, kaže Azra Berbić za Valter.
Problem je, kaže, i što nema ozbiljnog, kontinuiranog i javno dostupnog monitoringa.
„Ako građani godinama upozoravaju na probleme, a istovremeno svjedočimo promjenama na vodnom sistemu, institucije moraju utvrditi šta se dešava, koji su uzroci i da li se poštuju sve obaveze iz koncesije, rudarske dokumentacije, vodnih akata i propisa o zaštiti okoliša“, kaže ova aktivistkinja.
OKOLINSKA DOZVOLA ISTEKLA, NOVA „NIJE POTREBNA“
Lager nema ni važeću okolinsku dozvolu, ali je u ovom slučaju pravna situacija drugačija. Federalno ministarstvo okoliša i turizma odgovorilo je Valteru da je za predmetni lokalitet 13. aprila 2017. godine izdata okolinska dozvola koja je u međuvremenu istekla.
„Prema važećim propisima, za predmetnu aktivnost trenutno ne postoji obaveza pribavljanja okolinske dozvole“, navode iz ministarstva u odgovorima Valteru.
To znači da sama činjenica da Lager nema važeću okolinsku dozvolu nije dokaz da kompanija zbog toga radi protivzakonito. Za Azru Berbić to, međutim, pokazuje širi problem načina na koji se kontroliše eksploatacija prirodnih resursa.
Ured za reviziju institucija u FBiH krajem 2025. objavio je reviziju učinka „Upravljanje koncesijama za eksploataciju nemetalnih mineralnih sirovina“.
Revizori su utvrdili slabosti u planiranju, dodjeli i nadzoru koncesija i zaključili da nadzor nad koncesionarima nije sveobuhvatan. Prema njihovim nalazima, institucije se značajno fokusiraju na naplatu koncesionih naknada, dok se druge obaveze koncesionara, među kojima su ulaganja, zapošljavanje i zaštita okoliša, ne prate dovoljno dosljedno. Upozorili su i na nedovoljnu kontroluprovođenja okolišnih mjera, uključujući zaštitu voda od zagađenja.
Revizori su konstatovali i nedostatak proaktivnog pristupa u otkrivanju nelegalne eksploatacije, odnosno da su aktivnosti inspekcija u velikoj mjeri pokretane nakon prijava.
Unsko-sanski kanton nije bio obuhvaćen tom revizijom. Analizirane su institucije u Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu, pa se nalazi revizije ne mogu direktno odnositi na Lager ili institucije USK. Oni, međutim, ukazuju na slabosti šireg sistema kontrole koncesija u Federaciji.
Na Blihi se godinama događa upravo ono na šta upozoravaju i mještani; problem se prijavi, inspekcija izađe na teren, a nekoliko godina kasnije stižu nove prijave.
DEGUTANTNI ODGOVORI IZ INSPEKCIJE
Koliko je teško doći do podataka o ranijim kontrolama uvjerila se Senka Vukalić, čija zemlja danas graniči sa zemljištem rudnika Zlauša.
Od 1986. godine živi van Bosne i Hercegovine, a od 2012. nije dolazila u rodni kraj. Kada se vratila u jesen 2025., kaže da ju je zateklo koliko se rudnik približio i koliko je prostor promijenjen.
„Bila sam šokirana. Tada se u meni javio bunt i želja da saznam šta se zapravo dešava.“
Od decembra 2025. obraća se institucijama i traži dokumentaciju o eksploataciji uglja na području Naprelja, Fajtovaca i okolnih sela. Odgovore je dobijala, dokumentaciju mnogo teže.
Od Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) još čeka konačan odgovor. U jednom od posljednjih odgovora FUZIP joj je naveo da pronalaženje dokumentacije za period koji je tražila zahtijeva vrijeme i angažovanje više zaposlenih, između ostalog zbog rokova čuvanja dokumenata i činjenice da pojedini federalni inspektori koji su obavljali nadzore više nisu zaposleni zbog odlaska u penziju.
„Moram priznati da me taj dio odgovora posebno pogodio. Ljudi odlaze u penziju, ali institucije ne odlaze u penziju“, kaže Senka Vukalić za Valter.
Vukalić očekuje da službena dokumentacija o izvršenim nadzorima ostane evidentirana i dostupna bez obzira na to ko je konkretan nadzor obavio. U međuvremenu je od ljudi koji se ovim problemom bave duže od nje dobila dio dokumentacije, uključujući ugovor o koncesiji.
„Što sam više čitala, imala sam sve više pitanja. Radi se o našim njivama, šumama i kućama“, kaže Vukalić.
Za Senku Vukalić priča o rudniku više nije samo pitanje zaštite Blihe. Njena zemlja nalazi se tik uz veliko jezero nastalo na području kopa.
„Mene danas više ne brine samo moja zemlja. Brine me šta se dešava sa Blihom i njenim pritokama, šta se dešava sa podzemnim vodama, kakav uticaj imaju kopanje i miniranja i, najvažnije, ko sve to kontroliše?“, postavlja više pitanja Vukalić u razgovoru sa novinarom Valtera. Naglašava kako ne želi optužiti Lager za nešto za šta nema dokaz. Upravo zato, kaže, zahtijeva dokumentaciju.
„Ako postoji važeća dozvola, pokažite je. Ako postoji relevantna studija, pokažite je. Ako je provođen monitoring, pokažite rezultate. Ako je izvršen inspekcijski nadzor, pokažite šta je utvrđeno i koje su mjere eventualno naložene“, kategorična je.
Dodatno je zabrinjava zahtjev Lagera za utvrđivanje javnog interesa radi eksproprijacije nekretnina potrebnih za eksploataciju uglja.
KONCESIJA TRAJE DO 2045. GODINE
Lager je 2015. dobio tridesetogodišnju koncesiju za istraživanje i eksploataciju mrkog uglja na području Zlauše, Fajtovaca i Gornjeg Kamengrada. Koncesija, dakle, traje do 2045. godine.
U vrijeme dodjele predstavljana je kao razvojna prilika za Sanski Most. Govorilo se o ulaganjima, ponovnom zapošljavanju nakon stečaja nekadašnjeg Rudnika mrkog uglja Kamengrad i prihodima od koncesionih naknada. Dio naknade određen je prema količini iskopanog uglja – 80 feninga po toni.
Prema podacima koje je Lager iznio 2023. godine, tokom prethodne godine na području Sanskog Mosta iskopano je oko 700.000 tona uglja koji je završavao na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije.
Nabavkom Lagerovog uglja bavili su se i federalni revizori. U izvještaju o poslovanju Elektroprivrede BiH problematizovan je ugovor za nabavku 600.000 tona uglja od Lagera vrijedan 105 miliona KM, dok je procijenjena vrijednost nabavke bila 81 milion KM. Revizori su zaključili da postupak nije proveden u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.
Rudnik kod Sanskog Mosta, inače, samo je dio poslovanja Lagera. Kompanija iz Posušja osnovana je 1987., a od prodaje, distribucije i servisiranja građevinskih mašina izrasla je u poslovni sistem čiji interesi danas obuhvataju rudarstvo i energetiku. Vlasnik kompanije je Milenko Bašić.
Lager je 2024. godine ostvario 282,38 miliona KM prihoda i 83,02 miliona KM neto dobiti. Godinu ranije imao je 325,35 miliona KM prihoda i 72,16 miliona KM dobiti. Kompanija je tako, uprkos padu prihoda od gotovo 43 miliona KM, povećala dobit za skoro 11 miliona. Po neto dobiti Lager je 2024. bio druga najprofitabilnija kompanija u Federaciji BiH.
Poslovni interesi Lagera i povezanih kompanija posljednjih godina šire se posebno u energetici, od projekata solarnih elektrana u BiH, do vjetroelektrana u Hrvatskoj i Srbiji. Poslovanje kompanije pratili su i sudski i drugi sporovi. Milenko Bašić i izvršni direktor Lagera Dragan Stipić obuhvaćeni su optužnicom hrvatskog USKOK-a u aferi vjetroelektrane. USKOK ih tereti da su podmićivali tadašnju hrvatsku državnu sekretarku Josipu Rimac kako bi koristila politički uticaj za pogodovanje projektu Krš–Pađene.
Bašić je javno negirao optužbe i tvrdio da je njegova kompanija bila žrtva korupcije. Navodi iz optužnice nisu pravosnažno utvrđena krivica.
KOLIKA JE KORIST ZA SANSKI MOST?
Anes Podić iz Eko akcije smatra da korist koju lokalna zajednica ima od eksploatacije nije srazmjerna posljedicama koje rudnik ostavlja iza sebe. Ukazuje na koncesionu naknadu od 80 feninga po toni uglja.
„Od novca koji opština prikupi na osnovu koncesionih naknada ne mogu čak ni održavati puteve koje uništavaju teški kamioni koji prevoze rudu.“ Podić govori o prašini, buci i prostoru koji je eksploatacijom potpuno izmijenjen.
„Imate ogroman ožiljak na zaista idiličnom predjelu ovog dijela opštine Sanski Most“, kaže Podić za Valter.
Iz Lagera, s druge strane, navode da posljednjih mjeseci rade na održavanju, stabilizaciji i rekultivaciji terena.
Azra Berbić iz ACT-e smatra da Blihu zbog svega toga ne treba posmatrati samo kao problem jedne kompanije. Ukazuje na način na koji se u Federaciji planiraju, dodjeljuju i kontrolišu koncesije i eksploatacija prirodnih resursa. Prostorni plan Federacije BiH 2008–2028 nikada nije usvojen, dok, prema informacijama koje je prikupio ACT, ni Unsko-sanski kanton nema strategiju niti plan upravljanja mineralnim sirovinama.
„To je začarani krug: federalni nivo čeka kantone, kantoni čekaju Federaciju, a koncesije i eksploatacija se u međuvremenu nastavljaju“, kaže Berbić za Valter.
Ona problem vidi i u načinu kontrole.
„Ako građani ne primijete problem i ne prijave ga, hoće li ga institucije uopšte primijetiti?“, pita Azra Berbić.
Na Blihi su mještani upozoravali na probleme 2017. godine. Nove prijave zbog onečišćenja uslijedile su 2020. Problemi sa Blihom i radom rudnika ponovo su bili tema 2023. U avgustu 2026. Blihin skok je dva puta ostao bez vode. Uzrok još nije utvrđen. Kada će i hoće li biti – uopšte nije poznato.
—————————————————————————————————————————————————————————————————–
Pročitajte još:
KOLIKO JOŠ DO POTPUNOG EKOCIDA: HE Ulog kao spomenik korupciji i uništavanju prirode (VIDEO)
—————————————————————————————————————————————————————————————————–
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
—————————————————————————————————————————————————————————————————–
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.
—————————————————————————————————————————————————————————————————–
