Da li je Kosovo srpski Tajvan
————————————
Ovaj tekst pišem tokom dugog presjedanja na aerodromu u Bergamu gdje posmatram vijesti na italijanskom jeziku bez tona. Slika je tu, grafike na italijanskom jeziku, što mi sve zajedno predočava trenutnu sliku svijeta.
Pomalo je nadrealno da većina grafika spominje ruskog i kineskog predsjednika, dok u pozadini idu prizori iz Izraela i okoline. Jasno je ipak da je globalna flotila koja uključuje i 29 Italijana u nekoj vrsti problema. Nenasilni pokret koji nastoji nešto promijeniti, pomoći ljudima u nevolji na Bliskom istoku je, izgleda mi po slikama, ponovno u problemima, jer bezbjednost Izraela je primarna, kako god se to interpretiralo u hodnicima centara svjetske moći.
Da li bi mi ton ili razumljivi natpisi na ekranu popravili utisak o stanju čovječanstva? Jasno mi je da je Putin u Pekingu u posjeti vladaru slične orijentacije. Kineskom predsjedniku Xiu, kojeg je prethodno posjetio drugi vladar sličnih pretenzija, ali kojeg demokratske institucije još uvijek koče da sebe instalira kao jednako moćnog prvog čovjeka SAD-a. Dakle, vjerovatno tri najmoćnija lidera današnjice intenziviraju kontakte da bi se uspostavio novi svjetski poredak, ili barem novo razumijevanje za uzajamne ambicije.
Nisam spomenuo da će nakon njih i četvrti vladar sličnih pristupa upravljanju državom stići u Peking, srpski predsjednik Aleksandar Vučić, ali budimo realni. Vjerovatno će impresionirati domaćine novom recitacijom na kineskom jeziku, a potom u dvosatnom monologu na svojoj nacionalnoj televiziji objasniti dijelu nacije (koji želi to da čuje) kako je i Srbija, eto, tu negdje, a ako ne već Srbija, barem njega treba svrstati u kvartet velikih.
Sačekaće svijet rezultate posjeta Pekingu, ali osnovna pitanja se mogu postaviti. Da li je dogovoren plan urgentne izgradnje infrastrukture u Gazi da bi se malo olakšali životi Palestinaca? Barem redovna opskrba strujom bi omogućila Palestincima da naredne godine gledaju Eurosong takmičenje u Bugarskoj gdje će opet Izrael nastupiti jer Evropljani, s časnim izuzetkom Španije, Slovenije, Irske, Islanda i Nizozemske, smatraju da izraelskim vojnicima treba omogućiti predah od napornog rada.
U sretnija doba je američki intervencionizam bio opravdavan pokušajem uklanjanja ozloglašenih režima i pomoći ubogim nacijama pod takvim vladavinama.
U krajnjoj liniji, međunarodna intervencija predvođena SAD-om je okončala rat u BiH i ustanovila uređenje u državi koje je po mnogočemu problematično, ali sa stanovišta međunarodne bezbjednosti ono izvrsno funkcioniše. Kosovski Albanci će isto posvjedočiti u ispravnost NATO intervencije protiv primarno Srbije, dok se u Srbiji neće složiti s takvim stavovima. Štaviše, uputiće vas u nelegalnost akcije 1999., ali u tome neće biti usamljeni.
Napad na Talibane u Afganistanu 2001. je bio očekivan, ali gdje je rezolucija Savjeta bezbjednosti kojom se autorizuje upotreba sile? Vrlo liberalno tumačenje odluka ovog tijela daje argument da je akcija bila legalna, mada nešto striktnije razumijevanje navodi na razmišljanje da je američka intervencija razumljiva i spada više u sfere samoodbrane, što je uz autorizaciju Savjeta bezbjednosti jedini preostali način legalne upotreba sile u međunarodnim odnosima.
Dvije godine kasnije invazija Iraka je pokušana biti pravdana preventivnom samoodbranom zbog zločinačke diktature i njenog posjedovanja naoružanija kojim se ugrožava svjetski mir. Režim je nesumnjivo bilo zločinački, ali oružje od kojeg je Zapad strijepio nikada nije pronađeno. Međutim i tada se pravdala upotreba sile uklanjanjem zločinačkih oblika vladavine u selektivno probranim zemljama.
I ta selekcija je problem. Ko je vrši i na osnovu kojih kriterija? Zašto su Milošević, Sadam i Gadafi bili opasni, a Asad nije? Legitimitet intervencionizma je zadugo izgubljen nakon promjene režima u Libiji, jer je odluka Savjeta bezbjednosti nalagala upotrebu sile samo zbog uspostave zone zabrane leta iznad Libije, a ne promjenu režima.
Kina i Rusija su se suzdržale tada od veta, ali i razvile osjećaj prevarenosti. Koju godinu kasnije, Putin će tako tumačeći principe svojevolje i ne previše maštovito maskirati razloge okupacije, anektirati Krim. U to je i promjenom na čelu Kine ustanovljena mogućnost da rastuća supersila nešto slično izvede gdje je to njihov nacionalni interes, i bez imalo obzira prema međunarodnom pravu.
Dodajmo početkom ove decenije punu invaziju Ukrajine, izraelsku vojnu akciju potpunog uništenja Gaze i u značajnom dijelu Palestinaca, totalno rasulo u Siriji, Jemenu, Sudanu, katastrofe u centralnoj Africi i velike probleme u zapadnoj i istočnoj Africi. U Latinskoj Americi jedan je autokrata uklonjen, ali ovoga puta to nije niti pokušano biti maskirano nekim humanitarnim razlozima. Trump želi venecuelansku naftu. On želi i Kubu otvorenu za ulaganja, vlasništvo i potpunu američku kontrolu. Zato je Kuba u mraku. Svijet se ne obazire.
Gdje biste radije trenutno bili, u Iranu, ili na Kubi? Od mraka se direktno ne umire, ali od gladi kao posljedice već da. U ovom slučaju, Trump želi promjenu režima koji on smatra zločinačkim. Koliko god bila nehumana vlast u Havani, prilično je sigurno konstatovati da je život sigurniji pod karipskim komunistima nego pod islamskim fundamentalistima.
Trump nema problem da ostavi vlast kakva je u Iranu ako se pogode oko nafte i gasa. Bombardovanje Irana je tako otvorena agresija na suverenu državu sa zločinačkim režimom čijih je nekoliko lidera ubijeno, ali i veliki broj ljudi koji su žrtve tog i takvog režima, kao i američko-izraelske agresije. Kada je posljednji put u medijima spomenuto 165 djevojčica ubijenih u jednom napadu u Iranu?
Maske su pale. Putin pokušava da završi svoje obaveze u Ukrajini, Trump se donekle slično ponaša u Iranu i drugdje, a Xi upozorava da se niko ne igra sa Tajvanom. Međunarodni poredak je dugo umirao. Njegova legitimnost postepeno je uklanjana, ali ga je na kraju dovršio, ukinuo, Donald Trump.
Ako je novi poredak dogovoren, barem donekle, tokom ovih posjeta Pekingu, onda svijet utvrđuje eru nasilja kao djelotvorne vanjske politike. U tom slučaju pitanje je šta će srpski predsjednik naučiti u Pekingu. Možda ide da provjeri koliko mu se znanje kineskog popravilo, što brojni dobri đaci rade. Ili se po novosrpskom pravopisu kaže ćaci?
Ali ako su razlozi njegovog boravka u Kini, te prethodno u Azerbejdžanu, hvatanje signala kako da se ponaša u svojem dijelu svijeta, onda je to potencijalno problematično za srpski komšiluk.
Azerbejdžan je nedavno vratio Nagorno Karabah. Da li je Kosovo srpski Tajvan, ili Krim ili Venecuela, Kuba, Gaza, Iran, Nagorno Karabah? Šta je Bosna i Hercegovina za Srbiju? Dobar susjed ili šta? Najbolje će biti ako se Vučić zadrži pri recitiranju na jeziku velikog vođe umjesto da potraži neku novu ideju za sebe.
Ipak on nije u istoj ligi sa velikima i moćnima. Trump je star 79 godina, Putinu su 73, a Xiju 72godine. Netanyahu ima 76, a Narendra Modi 75 godina. Erdogan je star kao i Xi. Vučić je malo dijete od 56, ali šta dijete zna šta su godine, ko su đaci a ko su Ćaci.
Autokrate vladaju, ali nekada iznenadno izgube vlast. Uostalom, pitajte Orbana. Ko će prvi u penziju poslije Orbana?
————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-
Pročitajte još:
DOSSIER JEZERO: Borba za Plivu i sam život ulazi u odlučujuću fazu (VIDEO)
————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-
Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba
————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-
CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE
Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.
————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-
