Bivši Željezarin hotel Internacional u Zenici prodat je u maju ove godine za 5,6 miliona KM kompaniji AE sigurnost, čiji je vlasnik Zeničanin Eldin Vrače. Prvobitna cijena hotela bila je 9,2 miliona KM, ali je nakon neuspjelih licitacija snižena na 7,3, a zatim je hotel prodat za 5,6 miliona KM.
Nakon što je postao vlasnik hotela, Vrače je rekao kako mu je cilj hotelu „vratiti stari sjaj i imidž u novom ruhu“. Ali idejno rješenje novog izgleda hotela naišlo je na brojne kritike. Iz njega je evidentno da se, osim rekonstrukcije zgrade hotela, planira izgradnja još jedne, značajno veće zgrade od postojeće – stambeno-poslovnog objekta u neposrednoj blizini hotela. Najava planirane izgradnje naišla je na brojne kritike stručne javnosti.
Hotel Internacional (otvoren 1978.) i zeničku Lamelu, simbole Zenice, projektovao je arhitekta Slobodan Jovandić. Za hotel Zenit u Neumu nagrađen je najvećom nagradom za arhitekturu bivše Jugoslavije, a hotel Maršal na Bjelašnici, zgrada Mašinskog fakulteta u Sarajevu, stambeni kompleksi, naselja u Zenici… samo su dio njegovog opusa.
Među prvima je regovala arhitektica Tamara Jovandić, kćerka Slobodana Jovandića. Podsjećajući da se radi o istaknutom primjeru brutalističkog stila, napisala je:
– Predložena zamjena — arhitektonski bezlična i vizuelno prazna konstrukcija — ne pruža ni trunke one ambicije, duha ili autentičnosti koje Jovandićeva zgrada predstavlja. Jednom kada se takvo djelo uništi, nema povratka; grad bi izgubio orijentir koji nas povezuje s bogatijim istorijskim i umjetničkim narativom.
Jovandić je upozorila da očuvanje arhitektonskog naslijeđa nije čin nostalgije, već ulaganje u kulturni identitet, urbanističku raznolikost i građanski ponos:
– Gradovi širom svijeta ponovo otkrivaju značaj očuvanja brutalističke arhitekture, jer nove generacije prepoznaju njenu snagu i savremenost. Uništiti ovu zgradu sada — značilo bi stati na pogrešnu stranu istorije. Pozivam vas da prije nego donesete konačnu odluku razmotrite mogućnost da umjesto modificiranja prekrasnog objekta istorijske važnosti, istražimo mogućnosti pažljive restauracije i revitalizacije u stilu već postojećeg objekta. Takav pristup bi odao počast Jovandićevoj viziji i istovremeno služio savremenim potrebama zajednice.
Na dijalog i razumijevanje Grad Zenicu i vijećnike pozvali su i brojni domaći i međunarodni arhitekti, asocijacije arhitekata, a profesori sa univerziteta na neusvajanje Urbanističkog plana Grada Zenice kakav je predložen. Prof. dr. Nihad H. Čengić, član Savjeta urbanističkog plana Grada Zenica i profesor na Katedri za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, u otvorenom pismu gradonačelniku Zenice Fuadu Kasumoviću uputio je apel da se obustave aktivnosti na izradi aktuelnog Urbanističkog plana Zenica 2021–2041.
– Vodeća norma u urbanističkom planiranju jeste da se pojedinačni interesi usklađuju sa javnim. Suprotno tome, u ovaj plan ugrađen je sistem vrijednosti kojim se javni interesi podređuju pojedinačnim, a zajednici Zenice oduzima dobra budućnost da bi se priskrbila malom broju sebičnih i pohlepnih pojedinaca.
Nikakav plan je bolji od predloženog – zaključio je.
Asocijacija arhitekata BiH pokrenula je građansku peticiju kojom traži od gradskih vlasti Zenice da zaštite Hotel Internacional i osiguraju da njegova obnova bude izvedena s poštovanjem prema izvornom obliku i arhitektonskoj vrijednosti – bez nepotrebnih dogradnji, nadogradnji i generalne devastacije.
Nacionalni komitet ICOMOS-a u Bosni i Hercegovini uputio je apel za očuvanje i odgovorno upravljanje arhitektonskim naslijeđem, a u vezi s planiranim intervencijama na hotelu Internacional u Zenici.
Reagovali su i DOCOMOMO International – međunarodna organizacija posvećena dokumentaciji i konzervaciji moderne arhitekture, Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica (CHwB), Društvo arhitekata Zagreba, brojni profesori javni radnici.
Akademik Amir Vuk Zec poručio je da je Hotel Internacional simbol Zenice:
-… znak prepoznavanja, kao što je Skenderija u Sarajevu. Sakriti to i ukloniti ga iz vizuala Zenice – svetogrđe je. Molim Zeničane da ne brišu mjesta svoje definicije i identiteta.
Novinari Žurnala uputili su više dopisa Gradskoj upravi Zenica i Vladi Zeničko-dobojskog kantona kako bismo razgovarali o ovoj temi. Pitali smo ih da li do njih stižu upozorenja i apeli struke za očuvanje naslijeđa, da li će razgovarati sa njima, razmatrati ili zaista dozvoliti realizaciju ideje koja je dospjela u javnost, ali nisu odgovorili ni na jedno pitanje.
Grad Zenica koja ima pres službu sa više jako dobro plaćenih uposlenika tokom mjesec dana nije odgovorila ni na jedan upit novinara Žurnala.
Prof. dr. Vedad Islambegović, arhitekta i vanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u tekstu “Koliko košta dostojanstvo?” upozorio je na više problema sa vizijom dogradnje hotela Internacional. U slučaju Hotela Internacional ne postoji planska regulacija koja podržava dogradnju predviđenu nedavno promoviranim idejnim projektom Inter City Centar, naveo je:
– Da budem jasan – ne postoji plan nižeg reda (regulacioni plan) koji predviđa ovakvu intervenciju, niti se u važećem planu višeg reda (Urbanistički plan Zenice iz 1983.) mogu pronaći upute koje bi otvorile mogućnost iskazanim ambicijama. Prema onome što možemo vidjeti iz planske dokumentacije, prostor na kojem je planirano proširenje Hotela Internacional može samo biti upravo ono što danas i jeste – prazan prostor.
Profesor Islambegović upozorio je i da je dvorište hotela ostalo neizgrađeno jer stadion Bilino polje koji se nalazi u blizini mora imati perimeter praznog prostora oko sebe, zbog eventualnih intervencija.
– Iako UEFA/FIFA ne preciziraju veličinu perimetra u metrima, s obzirom na to da njegove dimenzije ovise o kapacitetu stadiona, ono što se očekuje prilikom projektovanja i planiranja stadiona jeste da se uradi crowd-flow studija koja se mora uskladiti s lokalnim upravnim i sigurnosnim zahtjevima (policija, vatrogasci, gradski planovi). UEFA/FIFA očekuju da se takva studija napravi i da perimetri budu projektovani prikladno vrsti i karakteru događaja te kapacitetu stadiona.
Koliko je poznato, ovakva studija za projekt proširenja stadiona Bilino polje nije napravljena, iako su već prezentirana dva idejna projekta. S obzirom na to da nemamo studiju, ne možemo znati koliki će perimetar biti potreban, ali možemo pretpostaviti da za stadion kapaciteta 30.000 posjetilaca on definitivno neće biti mali, naveo je:
– Kada bi se ostvarila prezentirana dogradnja Hotela Internacional, perimetar slobodnog prostora oko stadiona bio bi ozbiljno načet, čak i u slučaju kada se planirano širenje stadiona ne bi desilo. U kombinaciji s proširenjem stadiona, posljedice bi bile katastrofalne. Drugim riječima, vrlo je izvjesno da bismo došli u situaciju da imamo nov, proširen stadion (izgrađen i našim i tuđim novcem), koji ne bi bio u skladu s UEFA/FIFA pravilima. Ovo bismo vjerovatno saznali na kraju, neposredno nakon tehničkog prijema, kada je sve već gotovo. Iako sam navikao na razne lične i kolektivne poraze, taj trenutak nacionalne blamaže ne želim doživjeti.
Islambegović strahuje da je mogućnosti dogradnje hotela već ugrađena u novi, sporni Urbanistički plan Grada Zenice, koji još uvijek nije usvojen. Ukoliko pak bude usvojen, smatra da će se vjerovatno pristupiti izradi novog regulacionog plana za ovu zonu, pa bi tako u paketu “prošla” i dogradnja hotela.
Vlasnik hotela i okolnog zemljišta Eldin Vrače oglasio se objavljujući dokumente iz 1994. godine – rješenje o urbanističkoj saglasnosti koje je izdala Općina Zenica:
– Danas kada ste se smirili da vam objavim što sam čuvao kao asa u rukavu. Svim zeničkim arhitektima, koji do dana današnjeg nisu se udostojili da nas iskomuniciraju. Kada je Željezara Zenica podnosila zahtjeve tada je moglo sve, tada su se urbanističke dozvole izdavale, nije bilo nemogućnosti. Danas kada jaučete da nema regulacionog plana i da se isti nije mijenjao, pitam kako ste mogli tada davati urbanističke, a danas kao ne može. Odgovorite? Poslije ovog večeras nemate odgovor i ovo otvara put za Inter City centar. Ja sam čovjek koji ne odustaje nego se pripremi za svaki novi poduhvat sa snagom argumenata i provjeri i šta može i ne može. U prilogu depadans hotela i rješenje o urbanističkoj saglasnosti koju je izdala upravo Općina Zenica – napisao je Vrače.
Arhitekta Zvjezdan Turkić od 1993. godine do kraja 1995. godine bio je zaposlenik firme RMK Inženjering Zenica i kao glavni arhitekt bio je zadužen da učestvuje u svim projektima od interesa za Kombinat. RMK Inženjering je kao i Željezara Zenica bio sastavni dio sistema Rudarsko-metalurškog kombinata. Reprezentativni hotel “Internacional” bio je u vlasništvu Željezare Zenica – dakle, i on je bio u sistemu RMK Zenica:
– Urbanistička saglasnost pod brojem 07/24 364-348/94 izdata je na dan 28.12.1994. godine. U članu 7. Urbanističke saglasnosti stoji da Rješenje o urbanističkoj saglasnosti prestaje da važi ako Investitor u roku od šest mjeseci ne podnese zahtjev za odobrenje za građenje. Željezara Zenica nikada nije podnijela zahtjev za odobrenje za građenje jer se situacija promijenila – predstavnici međunarodnih organizacija otkazali su korištenje prostora hotela, a interes za proširenje kapaciteta postao je upitan. Dakle, po sili zakona Urbanistička saglasnost prestala je da važi – napisao je Zvjezdan Turkić u svom tekstu o depadansu hotela Internacional.
On navodi da se u novembru 1997. godine Željezara pismeno – zvanično odrekla Urbanitičke saglasnosti (što i nije bilo neophodno). Kako je naveo, idejno rješenje depadansa hotela “Internacional” rađeno je 1994. godine tokom agresije na BiH:
– RMK Inženjering više ne postoji, na žalost, nepoznato nam je šta se desilo sa njihovom arhivom, tako da do idejnog projekta ne možemo doći. Uostalom, sve se dešavalo prije više od trideset godina.
Da je besmisleno pozivati se na dokumente izdate 1994. godine smatra i Vedad Islambegović:
– Izdata je urbanistička dozvola koja traje dvije godine a Željezara se sama odrekla te urbanističke dozvole čak bespotrebno. Godina je, dakle, 1994. – godina ludila – i niko ne razmišlja o proširenju stadiona ili bilo čemu – kaže za Žurnal.
Krajem jula, nekoliko dana prije razmatranja Nacrta Urbanističkog plana Grada Zenice od strane Gradskog vijeća, zenički Pokret za preokret uputio je otvoreno pismo vijećnicima kao upozorenje na moguće dugoročne posljedice usvajanja nacrta dokumenta izrađenog od strane Kantonalnog zavoda za urbanizam. U pismu su istakli da bi njegovo usvajanje, s obzirom na evidentne stručne i proceduralne propuste zakonskog karaktera, moglo trajno narušiti prostorni identitet, funkcionalnu strukturu i vizuelni karakter grada.
Uprkos tim upozorenjima, Gradsko vijeće je usvojilo nacrt dokumenta:
– Na osnovu naših javno iznesenih stavova, Kantonalni zavod za urbanizam oglasio se tzv. “pojašnjenjem” zakonitosti procedure izrade plana, čime je samo dodatno potvrdio činjenicu da je Urbanistički plan Grada Zenice 2021–2041 izrađen nezakonito, nestručno i od strane lica koja nemaju zakonom utvrđene kvalifikacije. Ukoliko premijer Vlade Zeničko-dobojskog kantona preuzme odgovornost na sebe i ne pokrene zakonom utvrđenu proceduru stavljanja nacrta dokumenta van snage, a Gradsko vijeće eventualno prihvati Prijedlog Urbanističkog plana, spremni smo pred nadležnim sudom dokazati sve navedene nezakonitosti i stručne propuste u njegovoj izradi.
Posebno je značajno naglasiti da se Kantonalni zavod za urbanizam nije očitovao na javno iznesena stručna stajališta članova Savjeta plana, profesora Nedima Čengića s Katedre za urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu te profesora Samira Lemeša s Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici. Njihove argumentirane konstatacije, koje ukazuju na nezakonit i nestručan pristup u izradi najvažnijeg planskog dokumenta grada, dodatno potvrđuju opravdanost naših ranijih upozorenja – navode iz Pokreta.
Arhitekta Boris Britvar iz Pokreta za preokret za Žurnal kaže da je Zenica na korak do toga da propusti šansu da zaštiti svoje kulturno-povijesno naslijeđe, koje je impozantno i veoma značajno i za grad i za državu:
– Ona je dio našeg identiteta. Mi imamo puno objekta,a o čemu je izvrsno govorila emisija Betonski spavači, koju je snimila HRT, a za koju je i nagrađena nagradom Grada Zenica. Imamo mnoge vrijedne objekte a nešto što je najvrednije je postavka Juraja Najdharta i njegov Urbanistički plan iz 1955. Trebali smo sve to zaštitii – Zenica je po industrijskom naslijeđe mogla biti u tom smislu i turistički grad, iako to nekome možda zvuči apsurdno. Ali to je bilo itekako moguće da su se ovi iz vlasti okrenuli tome. Međutim, njih interesuju soliteri i neboderi i ostale stvari.
U vezi sa hotelom Internacional Britvar ipak upozorava da je predstavljeni projekat još uvijek tek želja investitora. On za Žurnal podsjeća da taj projekat u ovom trenutku zakonski još uvijek ne znači mnogo:
– On može taj projekat koristiti kao pismo namjere prema Gradu, svoju ideju onoga što bi on napravio. A sasvim je druga stvar šta kaže zakon i šta piše u našim prostorno-planskim dokumentima. U biti ne piše ništa, jer Zenica nema urbanistički plan. Investitor je iznio ideju, stručna javnost je dala svoj stav o tome. Da li će Gradska uprava uzeti u obzir to što misli struka ili neće, to je druga stvar, oni to uglavnom ne uzimaju u obzir. Međutim, veoma je bitno da je stadion Bilino polje proglašen za nacionalni stadion a eventualno izgradnjom toga što je on naumio mogu se ugroziti standardi koje diktra FIFA, a kad su u pitanju stadioni za međunarodno takmičenje.
Ranije je Birtvar povukao paralelu između ideje rekonstrukcije i dogradnje hotela sa nedavnim rušenjem spomenika na pravoslavnom groblju u Zenici:
– Taj čin sam uporedio sa ovim činom izgradnje nad hotelom. Jer i u jednom i u drugom slučaju je riječ o nasilju nad prostorom: tamo nad nadgrobnim spomenicima, a ovdje nad spomenikom arhitekture – kaže za Žurnal.
U BiH, nerijetko se dešava da investitori ili novi vlasnici zanemaruju zaključke komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Evropska komisija u svojim zaključcima poziva na depolitizaciju kulturnih institucija, uključujući Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika, te na osiguranje transparentnosti i stručnosti u njihovom radu. U Izvještaju o BiH za 2024. godinu navedeno je kako država i dalje mora trajno riješiti pravni status i finansiranje institucija kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.
No hoće li sada reagovati Grad i Vlada Ze-do kantona, ali i državne institucije? Naš sagovornik, profesor Vedad Islambegović, kaže da jednim dijelom razumije izostanak reakcije, iako je ni slučajno ne može opravdati:
– Gradu do sada nije podnesen zahtjev za urbanističku dozvolu niti zahtjev za izmjenu i dopunu regulacionog plana, pa su oni nijemi posmatrači. Oni reaguju po službenoj dužnosti. Donekle razumijem i te ljude koji rade tamo, to su preplašeni birokrati jer ovo su poprilično moćni i opasni ljudi pa treba hrabrosti da reagujete. S pozicije državnog činovnika vam treba još više hrabrosti – znamo kako se skidaju ljudi sa pozicija, maltene predatorska država. Razumijem njihov strah, kroz godine sam se nagledao skidanja ljudi sa pozicija jer su se usprotivili nečemu. A ovaj investitor ne planira ništa što drugi već nisu učinili.
Vedad Islambegović podsjeća da to što se planira sa hotelom Internacional u Zenici nije izuzetak:
– Ovo je sve već postalo kulturološki problem, ovaj loš manir odnosa prema prostoru, kulturi i naslijeđu, to je, dakle, kulturološki, a ne više sistemski problem – kaže za Žurnal.
– Hotel Internacional je projekt koji mi je naročito privukao pažnju i bio je za mene izuzetno otkriće. Hotel je neboder s dramatičnom lebdećom konzolom u kojoj je smješten restoran. Odvažno je to konstruktivno i formalno rješenje. Nutrina zgrade s raznim javnim sadržajima organizirana je oko lobija visine tri etaže ispunjenog neobičnim modernističkim lusterima. To je vitalan metropolitanski prostor kojeg se ne bi postidjeli ni puno veći gradovi – rekao je za Index dr. Maroje Mrduljaš, koji je o gradu Zenici za HRT snimio jednu od epizoda popularne TV serije Betonski spavači.
Opisujući svoj boravak tokom snimanja emisije za Index, Mrduljaš je Hotel Internacional opisao kao “vremensku kapsulu s direktnim pogledom na lijepi stadion Nogometnog kluba Čelik”.
-Jedan od urbanih akcenata bilo je gradsko pozorište arhitekata Jahiela Fincija i Zlatka Ugljena koje je bilo i nagrađeno saveznom nagradom Borba, svojevrsnim Oscarom za arhitekturu u Jugoslaviji. Zenica je uzorno planiran grad, s centralnim parkom na okuci rijeke Bosne, lijepim centrom integriranim s povijesnom jezgrom te gigantskom željezarom koja je ponešto distancirana.
Primjer hotela Internacional u Zenici neodoljivo podsjeća na bezbrojne druge slučajeve u svim državama nastalima poslije raspada SFRJ-a:
– Vrijedna arhitektura odlazi “na bubanj” ili se ruši kako bi se obogatila nova klasa investitora – rekao je za Index.
Izvor: Žurnal
