NEVEN ANĐELIĆ: Čeka se iskra protesta

Režimi u Ukrajini prije „Narandžaste revolucije“, Gruziji prije „Ružičaste revolucije“, ili u Kirgistanu prethodno od „Tulipanske revolucije“, konačno u Makedoniji prije „Šarene revolucije“, zajedno ukazuju na deformacije u praksi demokratije koje su nakon niza godina diskriminacije i straha od režima, izvele naciju na ulice kada je taj strah ustuknuo pred valom mržnje prema de facto diktatorima

Čeka se iskra u BiH

———————————

Mediji izvještavaju da su milioni Amerikanaca demonstrirali prošle subote protiv autoritarizacije u njihovoj državi pod zajedničkim naslovom No Kings (Nema kraljeva).

U Srbiji već gotovo godinu mase demonstriraju protiv čvrsto utemeljenog autokratskog režima.

Dok se još uvijek ništa nije promijenilo, protest je bitan dio političke participacije građanstva. Demokratija nisu samo izbori i prebrojavanje glasova nakon periodičnog ispitivanja političkih opredjeljenja zajednice, već je bitan dio demokratije i izlazak na ulice, demonstriranje, protivljenje politikama onih koji vladaju, organizovanje institucija civilnog društva koje postavljaju nezgodna pitanja vlasti, sugerišu bolje politike kroz nezavisne medije te, kada se kritična masa dostigne, inzistiraju na prijevremenim izborima.

Jedan od problema funkcionisanja demokratije u Bosni i Hercegovini je i zakonska nemogućnost raspisivanja vanrednih izbora, osim kao u trenutnoj situaciji sa predsjednikovanjem u Republici Srpskoj.

Talijanska vlada, baš kao i većina zapadnoevropskih vlasti, upornom podrškom Izraelu ujedinila je milione Italijana sa drugačijim stavovima o rješenju problema na Bliskom istoku, koji su to sve iskazali na ulicama Rima, Milana, Napulja, ili zatvaranjem luke u Genovi. Iako generalna orijentacija Giorge Meloni nije bitno promijenjena, ipak je izdala komandu svojoj mornarici da pomogne talijanskim aktivistima u okviru flotile koja se s pomoći zaputila prema Gazi.

NEVEN ANĐELIĆ: „Komemoracija za Srebrenicu“ u Londonu – putokaz za regionalnu katarzu

Direktna posljedica masovnih demonstracija nije se ogledala u radikalnoj promjeni politike, već u malom ustupku, ali bitnije je da je potvrdila Italiju kao demokratsko društvo i predsjednicu vlade kao odgovornu političarku, bez obzira na krajnje desno ideološko opredjeljenje i često tolerisanje skandaloznih fašističkih ispada manjih grupa.

Masovne demonstracije u Španjolskoj istim povodom imale su za cilj iskaz podrške vladi čijom vanjskom politikom, barem prema Izraelu, mase Španaca izgleda da su zadovoljne. Niti talijanski, niti španjolski masovni protesti ne znače da kompletna društva isto misle, ali masovni iskaz narodne volje je bitan da ukaže na potencijal ideološkog sukoba i obavezu odgovornih vlasti da to uvaže i koriguju politike.

Demokratska vladavina ostvaruje se podrškom većine, ali se iskazuje vladanjem u ime svih, kompromisima, uvažavanjem zahtjeva manjina, ideoloških, političkih, partijskih, socijalnih, klasnih, nacionalnih, jer vlast je i njihova, iako je nisu podržali na izborima. U tome je tajna sretnih društavakakva jesu neka sa demokratskim vlastima, ali sigurno nisu sretna ona gdje je vladavina autoritarna.

Povodi zahtjeva za korekcijom vlasti i nezadovoljstvom politika su raznorodni i često neshvatljivi van samih društava te iziskuju opširnija pojašnjenja kako je, recimo, povećanje cijena luka u Indiji moglo izazvati iskaze masovnog nezadovoljstva prije nekoliko godina, a drastično smanjenje koju godinu kasnije jednako strastveno iskazane proteste uzgajivača. Kao jedan od osnovnih sastojaka tradicionalne indijske kuhinje, cijena luka direktno utiče na životni standard domaćinstva jer se malo koje jelo može spremiti bez njega. Nestašica, kada nastane prekomjernim izvozom, može biti dobra za nacionalnu ekonomiju, ali porazna je za indijsku domaćicu i domaćina.

U Ekvadoru je sličan učinak imala odluka vlade da ukine subvencije farmerima za naftu. Vlada je očajno trebala dodatni kredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a predstavnici vodećih globalnih ekonomija su kroz kondicionalnost MMF-ovog kredita zahtijevali tržišne uvjete ekvadorske privrede, što je značilo izloženost lokalnih farmera utrci sa svjetskim lancima opskrbe koji mogu ponuditi jeftinije povrće, voće, žitarice, sve što treba za prehranu nacije. Dugoročno to znači propast poljoprivrede u lokalnom vlasništvu, a kratkoročno je spas za vlasti kojima je finansijska injekcija neophodna za infrastrukturna ulaganja.

U Velikoj Britaniji laburistička vlada započela je proces izmjena zakona o protestima koji je na snazi od 1986. godine kada ga je vlada Margaret Thatcher, Željezne lady – tako nazvane zbog njenih oštrih i beskompromisnih politika -usvojila i primorala na poraz rudare u štrajku. Ona je ukinula i instituciju gradonačelnika Londona kojim je tradicionalno vladao laburista, a tadašnji prvi čovjek Londona s nadimkom Red Ken (Crveni Ken) bio joj je trn u oku.

Današnjim laburistima zakon kojim se Željezna lady borila protiv ondašnjeg radništva, liberala i ljevičara nije dovoljno restriktivan, jer nakon što su pohapsili skoro 2.000 ljudi, većinom starijih i često penzionera, uvidjeli su da masovnim hapšenjima neće spriječiti demonstracije protiv vladine odluke da je udruženje građana Palestine Action teroristička organizacija. „Starohani“ koji baš i nemaju previše da izgube, namjerno su ispisivanjem neslaganja sa zabranom na malim transparentima formalno-pravno činili krivično djelo zbog kojeg su hapšeni, čemu se nisu suprotstavljali, ali je policija nekoliko vikenda za redom bila fokusirana na mirne proteste. Istovremeno je kriminal dobio odriješene ruke jer policajca na ulici u Londonu je postala rijetkost za vidjeti.

Sva ispitivanja javnog mijenja pokazuju da je vlada Kiera Starmera na oko 20 posto podrške. Dok u parlamentu drže skoro dvije trećine mjesta, oni si mogu dozvoliti da ignorišu masovne proteste, ali ta situacija ne može predugo trajati u funkcionirajućoj demokratiji, što Britanija jeste.

Jedna druga vrsta demonstranata, onih s krajnje desnice su nedavno također okupirali centar Londonai šokirali javnost svojim ogromnim brojem. Njihovo nezadovoljstvo je izazvano porastom imigranata i zasnovano je na krajnje nacionalističkim osnovama, čemu su postament brojne zastave sa križevimasvetog Georgea širom Engleske. Starmer i njegova ministarstva već su korigovali neke od svojih izjava kojima nastoje prikazati vladu kao onu koja se brine o očuvanju nacionalnih vrijednosti koje su, tako sudeći, ugrožene brojnim imigrantskim talasima. Što se tiče Palestine, uprkos formalnom priznanju državnosti, nisu promijenili politiku.

Protest je demokratska forma kojom se potencijalno i mijenja režim. Godina 1989. je opisana kao Annus Mirabilis zbog niza mirnih protesta, napose revolucija, kojima je komunistička vlast uklonjena iz istočnoevropskih zemalja. Mudri vladari osluškuju glas naroda, makar i manjine, jer ona može prerasti u većinu kada se predugo ignoriše.

Još je Nicholo Machiavelli u Princu iskazao savjet da je najbolje kada se vladar voli, ali ako vladar mora birati između ljubavi nacije i straha prema njemu, sigurnije je da izabere strah. Problem, upozorio je Machiavelli, nastaje kada strah naroda preraste u mržnju prema vladaru. Diktatori koji su to previdjeli izgubili su vlast, a često i živote.

Protest ne znači da novouspostavljena vlast ima dugoročni demokratski legitimitet. Rezultati se nekada izrode u neoautoritarizam – način vladavine koji je formalno različit od prethodnih nametnutih režima, ali je suštinski jednak ili barem sličan onome što mu je prethodilo.

Koliko je vladavina Aleksandra Vučića u Srbiji različita od one Slobodana Miloševića? Sadašnji srpski predsjednik plaši naciju Obojenom revolucijom kojom navodno žele srušiti režim koji je, po njegovim iskazima, toliko dobrog učinio za Srbiju, dok režimske paranoidne akcije ukazuju na strah vlasti od naroda, jer nisu tako davne bile promjene sličnih režima ne tako daleko od Beograda.

NEVEN ANĐELIĆ: Bosna i Hercegovina na putu autoritarizma

Režimi u Ukrajini prije narandžaste revolucije, Gruziji prije ružičaste revolucije, ili u Kirgistanuprethodno od tulipanske revolucije, konačno u Makedoniji prije šarene revolucije, zajedno ukazuju na deformacije u praksi demokratije koje su nakon niza godina diskriminacije i straha od režima, izvele naciju na ulice kada je taj strah ustuknuo pred valom mržnje prema de facto diktatorima.

Kao što je pad Berlinskog zida 9. novembra 1989. iznenadio čak i agente CIA-e, niko nije predvidio Assadov kraj u Siriji prošle godine, tako nagli krah brutalnih sistema vlasti.

Neke od današnjih diktatura će se iznenada urušiti pod naletom protesta, ali niko ne zna kada i zašto će se akumulirati kritična masa za promjene. Katalizator za arapsko proljeće je bilo arogantno ponašanje lokalnih trgovačkih inspektora na uličnoj pijaci u Tunisu.

Machiavelli je ukazao na trenutak kada strah preraste u mržnju, ali kako prepoznati takav momenat?

Notorno podijeljeno libanonsko društvo je postalo ujedinjeno 2019. godine kada su vlasti, u nestašici para, odlučile da uspostave porez na korištenje whatsapp telefonske aplikacije. Brojne vrste kršćana, oni maronitski, grkopravoslavni, armenski pravoslavni i katolički, sirijački, bilo pravoslavni bilo katolički, protestantski, izašli su na ulice zajedno sa muslimanima, šijitskim i sunitskim, te Druzima. Nacija je po prvi puta bila ujedinjena još od građanskog rata prošlog stoljeća. Ovo nije bila jedina, iako kratkoročna, idiotska odluka konsocijacijskih vlasti, ali za razjedinjenu naciju dovoljna da zajedno ustane protiv nje.

Jedna druga konsocijacija, ona u Bosni i Hercegovini, još uvijek čeka na ujedinjavanje naroda i ustanak protiv vlasti. Iako je broj razloga i uzroka za potencijalni ustanak ogroman, primjeri pokazuju da jedna mala iskra, često irelevantna, može izazvati požar u kojemu do tada čvrsta i brutalna vlast jednostavno nestane. Čeka se iskra u BiH.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Pročitajte još: 

NEMA CENTRA, IMA KUĆE: Banjalučke prljave političke igre preko djece s poteškoćama u razvoju

DO IZBORA 2026. DVA PUTIĆA: Izetbegović mami Nikšića u koalicijski brak, SDP pred historijskim ispitom

—————————————————————————————————————————————————————————————————————

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

—————————————————————————————————————————————————————————————————————

CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE

Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Dr. Neven ANĐELIĆ (London)

Neven Anđelić predaje međunarodne odnose i ljudska prava (britanska titula: Reader) na londonskom Regent’s University, a gostujući je profesor na Università di Bologna. Ranije je bio gostujući visoki naučni saradnik na London School of Economics and Political Science (LSE ), a također je na University of California – Berkeley proveo godinu s Fulbrajtovom stipendijom u statusu gostujućeg naučnika. U periodu 2014-2018. bio je član Savjetodavnog odbora o Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina u Vijeću Evrope. Autor je brojnih naučnih radova i nekoliko knjiga. Bio je novinar i urednik kultnog Omladinskog programa Radio Sarajeva. Neven Anđelić je član Odbora za političke nauke ANU BiH.

Dr. Neven ANĐELIĆ (London)

Neven Anđelić predaje međunarodne odnose i ljudska prava (britanska titula: Reader) na londonskom Regent’s University, a gostujući je profesor na Università di Bologna. Ranije je bio gostujući visoki naučni saradnik na London School of Economics and Political Science (LSE ), a također je na University of California – Berkeley proveo godinu s Fulbrajtovom stipendijom u statusu gostujućeg naučnika. U periodu 2014-2018. bio je član Savjetodavnog odbora o Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina u Vijeću Evrope. Autor je brojnih naučnih radova i nekoliko knjiga. Bio je novinar i urednik kultnog Omladinskog programa Radio Sarajeva. Neven Anđelić je član Odbora za političke nauke ANU BiH.