TANJA TOPIĆ: „Vladavina zakona“ po mjeri antifašiste Dodika i najueropejca Čovića

Zanimljivo je da je Milorad Dodik, socijaldemokrata, koji se često zaklinje u antifašističko porodično naslijeđe (istina, uz promovisanje, pjevanje i afirmaciju četničke ideologije), promovisanje ustaštva u Širokom Brijegu podveo pod „evropsku zastavu“. Otišao je i korak dalje, ignorišući sopstveno ćutanje, te je „evropsko ćutanje“ iskoristio da zatraži samostalnost Republike Srpske

“Vladavina zakona” iz perspektive BiH

………………………………………………………………………..

Odnos dijela političkih funkcionera iz Bosne i Hercegovine prema evropskim vrijednostima je krajnje licemjeran. I nije to ništa novo.

Navikli smo da se istovremeno samoproglašavaju istinskim reformatorima i perjanicama na evropskom putu, dok drže kao taoce sve građane BiH,  oduzimajući im evropsku perspektivu. Istina, u isto vrijeme ih zvaničnici  Evropske unije potapšu po ramenima za te nadnaravne napore koje ulažu u  blokiranje svega što bi značilo progres prema istoj organizaciji prema kojoj  iskazuju i javni prezir.

U isto vrijeme, vidjeli smo to i na nedavnim primjerima, vješto bi, s jedne strane, Evropsku uniju stavili na prvu liniju fronta, kako bi izbjegli direktnu konfrontaciju sa partnerima koji otvoreno promovišu ustaštvo i fašističku ideologiju, a sa druge strane upotrijebili je kao opravdanje da ne treba ići tim „nakaradnim“ evropskim putem.

I dok je Miloradu Dodiku trebalo šest dana da se nakon prozivki sa mnogih strana opredijeli prema koncertu kontroverznog hrvatskog pjevača u Širokom  Brijegu i promovisanja ustaških simbola i ideologije, on se po dobrom starom  običaju obrušio na evropske vrijednosti i samu Evropsku uniju.

Zanimljivo je da je Milorad Dodik, socijaldemokrata, koji se često zaklinje u antifašističko porodično naslijeđe (istina, uz promovisanje, pjevanje i afirmaciju  četničke ideologije), promovisanje ustaštva podveo pod „evropsku zastavu“.  Otišao je i korak dalje, ignorišući sopstveno ćutanje, te je „evropsko ćutanje“ iskoristio da zatraži samostalnost Republike Srpske. 

GODINA OPASNOG ŽIVLJENJA: Quo vadis, Republiko Srpska, ili štokholmski sindrom

Republika Srpska, prema Dodiku, svoju samostalnost gradi na „jasnom  odbijanju da bude dio takvog društva i takvih vrijednosti“. Istina, čovjek ostaje  zatečen pitanjem koje su to vrijednosti, posebno ako se zna da je delegacija  Evropske unije u BiH oštro osudila incidente na koncertu Marka Perkovića Thompsona kada je dio publike u transu uzvikivao ustaške slogane i pozdravljao uzdignutom desnom rukom.

Poruka iz Evropske unije je da takvim parolama nije mjesto u „demokratskom  društvu te da podsjećaju na najmračnije periode evropske istorije“. Iste poruke  sam Thompson je vidio kao „slavljenje života, zajedništva i emocija“, nikada  kao veličanje nacizma i fašizma.

Čudni su ti šumovi u komunikaciji, posebno kad se rasprava vodi na ideološkoj razini, pa se jedna sasvim jasna i okom kamere zabilježena slika negira i spinuje,  vrijeđajući zdrav razum i temelje na kojima je nastala sama Evropska unija.

Ista ta Evropska unija, koja prema Dodiku nije dostojna njegovog društva,  zatražila je poštovanje prema žrtvama zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata, a „nadležna tijela vlasti da istraže incidente u skladu sa domaćim  zakonodavstvom“. Dodik ne samo da je to svjesno prećutao, prećutao je i prisustvo sudije Ustavnog suda BiH Marina Vukoje na pomenutom koncertu.

Nije to zasmetalo većini političara u BiH, sem opozicije iz Republike Srpske.  Za razliku od njih, glavni državni tužilac u Hrvatskoj (Ivan Turudić) je izostao  sa Thompsonovog koncerta u Zagrebu, uz obrazloženje da „ne bi bilo higijenski  da ide na koncert zbog dužnosti koju obnaša“. Svoj odnos prema Thompsonu ostavio je u zoni privatnog, za razliku od Marina Vukoje.

Vukoja, baš kao i tobožnja politička elita na vlasti, nije se bavio mentalnom i moralnom higijenom, ponajmanje evropskim vrijednostima u koje se zaklinju predsjednik i stranka s kojima je ovaj sudija blizak.

Dragan Čović je slučaj Thompson zapečatio zajedničkom fotografijom, iako  nije bio na koncertu, iskoračio je u zonu društvenih mreža, i time zapušio usta  kritičarima idolopoklonstva ustaških pokliča i fašističke ideologije.

Upravo čovjek koji se predstavlja kao najveći zagovornik evropskih vrijednosti  i veliki prijatelj Milorada Dodika, a koji se opet predstavlja kao najveći kritičar tih istih vrijednosti. Istina, međusobno na domaćem političkom terenu vrlo dobro usklađenih.

Do usvajanja rezolucije o osudi ustaške ideologije, koju je predložila opoziciona Srpska demokratska stranka (SDS) nakon Thompsonovog koncerta u Širokom Brijegu, upravo pod uticajem neimenovanih stručnjaka na koje se poziva stranački vrh Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) nije došlo, a suditi je da neće ni doći, jer su više nego očigledno evropske vrijednosti u raskoraku sa „evropskim vrijednostima“ koje promovišu domaći političari. 

Pomenuta rezolucija je tako viđena u SNSD-ovim krugovima kao „rezultat neznanja“, pa su stručnjaci rezolutno rekli „Njet“.

Više nego vidljiv raskorak. Ovom vrijednosnom metežu neizbježan doprinos dala je i izraelska ambasadorka, koja je u prvoj reakciji bila „zgrožena“  scenama iz Širokog Brijega, tražeći da se ovakvi izljevi mržnje moraju iskorijeniti.

TANJA TOPIĆ: Sunovrat stanja slobode medija

Ubrzo osviješćena i okuražena određenim političkim uticajima, bila je fascinirana jer se Thompson „ogradio od nacističkih i fašističkih poruka„ i pokazao moć da „utiče na generacije, inspiriše ponos i promiče domoljublje“.  Ako se promicanje ustaških pokliča i fašističke ideologije poistovjećuje sa  domoljubljem, Evropa je u ogromnom problemu. Mi u još većem. I još kada vladavina prava zataji, ili na isti način vidi slučaj idola mladih.

Krivične prijave zbog uzvikivanja ustaškog pokliča i poistovjećivanje sa  fašizmom adresirane su na Tužilaštvo BiH. Prema Krivičnom zakonu, moguće  je ove osobe teretiti za „širenje mržnje, nasilja i netolerancije“, kao i za „korišćenje simbola totalitarnih režima“.

No, da li neke pravosudne perjanice, bliske liderima SNSD-a i HDZ-a, prešutno podržavaju opasne i ekstremne ideologije, ili je domaće zakonodavstvo blagonaklono i po dobrom starom običaju selektivno prema našima, uz neizbježan politički mig?

Možda upravo u odgovoru na ovu dilemu leži i interpretacija evropskog vrijednosnog ali i pravosudnog okvira – nedostatak volje da se postane dijelom evropske porodice u kojoj će jasno biti postavljeni temelji vladavini prava. I u kojoj se jasna osuda fašističkih ideologija neće shvatiti kao razlog za odustajanje od Evropske unije.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

Pročitajte još: 

INSTITUCIJE OBESMIŠLJENE, FOTELJE TEK FORMALNOST: Dodik svim silama radi na ukidanju Republike Srpske

I GRAĐEVINSKA MAFIJA IMA SVOJU DRŽAVU: Nelegalno izgrađena zgrada na Vlašiću 20 godina stoji kao spomenik organizovanom kriminalu (KRATKI FILM)

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE

Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Tanja TOPIĆ

Tanja Topic je naučna saradnica i voditeljica banjalučke kancelarije Fondacije Friedrich Ebert. Magistrica političkih nauka. Od 1991. godine članica redakcije nedeljnika Vreme. Radila kao dopisnica Radija Deutsche Welle i WDR-a iz Banjaluke. Autorica naučnih tekstova iz oblasti medija i interkulturalne komunikacije.

Tanja TOPIĆ

Tanja Topic je naučna saradnica i voditeljica banjalučke kancelarije Fondacije Friedrich Ebert. Magistrica političkih nauka. Od 1991. godine članica redakcije nedeljnika Vreme. Radila kao dopisnica Radija Deutsche Welle i WDR-a iz Banjaluke. Autorica naučnih tekstova iz oblasti medija i interkulturalne komunikacije.