ANIMALNI OTPAD TRUJE KAKANJCE: Ilegalna deponija 13 godina radi bez dozvole! (VIDEO)

U Kaknju je na vlasti koalicija SDA-SDP, dok je načelnik Općine Kakanj SDA-ovac Mirnes Bajtarević. Valter se pitanjima obratio i načelniku Bajtareviću i JP Vodokom, direktno odgovornim za zatvaranje ilegalne deponije u Kaknju, ali nismo dobili njihove odgovore. Krajem prošle godine mještani su predali peticiju Općini Kakanj, Općinskom vijeću i JP Vodokom za zatvaranje i sanaciju deponije, ali njihove reakcije nije bilo, u maju ove godine je podnesena građanska inicijativa za zatvaranje i sanaciju ove deponije, ali je inicijativa skinuta s dnevnog reda Općinskog vijeća Kakanj

Samo kilometar i pol i pet minuta vožnje od centra Kaknja nalazi se deponija Bare, koja uopće ne bi trebala ni postojati da lokalne vlasti u Općini Kakanj poštuju propise i odluke nadležnih tijela više razine, kao što je Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Zapravo se bez problema može govoriti o ilegalnoj deponiji Bare, s obzirom da to odlagalište smeća nema potrebne dozvole za rad, kojom upravlja Javno preduzeće Vodokom, gradsko komunalno preduzeće Kaknja.

Da stvari budu još gore, deponija je locirana stotinjak metara od najbližih kuća u kakanjskoj Mjesnoj zajednici Plandište, u kojoj živi 3.500 ljudi.  Stanovnici Plandišta, među kojima je i najmanje 500 djece, godinama pokušavaju neuspješno isposlovati zatvaranje ilegalne deponije, pritom se suočavajući s ignoriranjem i iznevjerenim obećanjima lokalne vlasti.

POLITIKE SE MIJENJAJU, MJEŠTANE I DALJE TRUJU

Život uz deponiju podrazumijeva skoro konstantni smrad, a svjedočili su i brojnim požarima na deponiji, te se plaše za svoje zdravlje, s obzirom da su kroz godine primijetili da u Plandištu ljudi sve više oboljevaju od opasnih bolesti. Također svjedoče da se na deponiji kroz godine počeo odlagati i animalni i medicinski otpad, za što također ne postoje dozvola.

Zbog svega toga su se povezali s lokalnim aktvistima u neformalnu građansku inicijativu Kakanj ustaje, koja je već organizirala nekoliko javnih protesta i vrši pritisak na gradske vlasti da konačno zatvore ilegalnu deponiju Bare.

Ilegalna deponija “Bare” snimljena iz zraka (Foto: Faris Memić)

Sve je to trebalo biti odavno riješeno s obzirom da je Federalno ministarstvo koliša i turizma još 2012.godine izdalo nalog za zatvaranje deponije Bare, uz objašnjenje da ista ne ispunjava minimalne tehničke uvjete. Unatoč tome, deponija i 13 godina kasnije i dalje radi!

Tadašnji direktor JP Vodokom Kakanj Sead Imamović (SDA) najavljuje 2013. godine sanaciju deponije i izgradnju reciklažnog dvorišta. Njega je na toj funkciji naslijedio Haris Veispahić (SDA), da bi prošle godine na čelo ovog javnog preduzeća došao SDP-ov kadar Isak Avdispahić.

Za vrijeme Veispahićevog mandata 2018. je najavljeno zatvaranje deponije Bare i preusmjeravanje odvoza smeća na regionalnu deponiju Mošćanica, ali sve je ostalo na najavama.

“Oni mogu vrlo jednostavno zatvoriti ilegalnu i za ljude i okoliš opasnu deponiju ‘Bare’. Mogu na sljedećoj sjednici Općinskog vijeća donijeti odluku o odlaganju komunalnog otpada na regionalnu deponiju ‘Mošćanica’. Druga stvar je što trebaju napraviti plan zatvaranja deponije, jer nama je jasno da se ta deponija ne može u potpunosti zatvoriti u godinu dana, postoje tu procedure. No, očigledna je namjera da se prave da ne znaju, jer ne žele zatvoriti deponiju u Kaknju”, ističe za Valter aktivistkinja Maksuma Topalović iz neformalne građanske inicijative Kakanj ustaje.

Foto: Maksuma Topalović, Neformalna građanska grupa “Kakanj ustaje”

Izgovor lokalnih vlasti u vezi toga što otpad ne odvoze na Mošćanicu je da bi to bilo preskupo, ali Topalović kaže da su napuhali potencijalne troškove takve odluke, tvrdeći da bi ona koštala milion i pol maraka godišnje i prijeteći zbog toga poskupljenjem komunalnih usluga, dok su aktivisti izračunali da bi prava cijena bila oko pola miliona.

NA VLASTI KOALICIJA SDA-SDP

Trenutno je u Kaknju na vlasti koalicija SDA-SDP, dok je načelnik Općine Kakanj SDA-ovac Mirnes Bajtarević. Valter se pitanjima obratio i načelniku Bajtareviću i JP Vodokom, s obzirom da su oni direktno odgovorni za zatvaranje ilegalne deponije u Kaknju, ali da do objave ove priče nismo dobilinjihovo očitovanje.

Krajem prošle godine su mještani Novog Naselja Bare predali peticiju Općini Kakanj, Općinskom vijeću i JP Vodokom za zatvaranje i sanaciju deponije, ali njihove reakcije nije bilo. U maju ove godine je podnesena građanska inicijativa za zatvaranje i sanaciju ove deponije, ali je inicijativa skinuta s dnevnog reda Općinskog vijeća Kakanj i nikad nije na nju odgovoreno u zakonskom roku od 60 dana.

Foto: Faksimil peticije građana Kaknja za zatvaranje deponije

“Tu je sve puno sukoba interesa. Imamo situaciju da je općinski vijećnik istovremeno i član nadzornog odbora javnog preduzeća. JP Vodokom je u već nagomilanu administraciju u zadnjih godinu dana zaposlilo novih desetak ljudi i kada sam išao kod njih jedan uposlenik mi je rekao: ‘Kud ste navalili da nam ukinete animalni otpad, to nam je 150.000 maraka godišnje dobiti’”, priča predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Plandište Sabit Čehajić za Valter.

Naglašavamo da deponija Bare nema dozvolu za odlaganje animalnog otpada, ali da se to događa potvrđuje i, između ostaloga, i Izvještaj o poslovanju JP Vodokom za 2017. godinu, u kojem se jasno navodi kolika je cijena za odlaganje animalnog otpada na Barama. JP Vodokom, dakle, naplaćuje animalni otpad, iako nema dozvolu za njegovo odlaganje i na tome očito dobro zarađuje.

Foto: Dio Izvještaja o poslovanju JP Vodokom koji dokazuje dovođenje animalnog otpada na deponiju

Povrh toga, da se na Barama odlaže animalni otpad utvrdila je i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog (Ze-Do) kantona.

U svom nalazu od 18. marta ove godine oni utvrđuju da JP Vodokom nema važeću okolinsku dozvolu za sanaciju i zatvaranje deponije i nema dozvolu za odlaganje animalnog otpada, da Rješenje FMIOT-a o zatvaranju (2012.) i dozvola za sanaciju (2015.) nisu nikad provedeni, da je novi zahtjev za obnovu dozvole iz 2021. odbačen 2023. zbog nedostataka i da je 2024. izdata urbanistička saglasnost za sanaciju, ali bez daljnjih koraka.

 

Nalaz kontonalne inspekcije Zeničko-dobojskog kantona

NE ŽELE RAZGOVARATI S “VALTEROM” I NE ODGOVARAJU NA PITANJA

Ministarstvo za prostorno uređenje i promet i komunikacije i zaštitu okoliša Ze-Do kantona je u maju ove godine u odgovoru na poslaničko pitanje Behije Kulović iz Naše stranke također konstatiralo niz nepravilnosti u vezi deponije Bare i postupanja JP Vodokom.

Između ostaloga navode da JP Vodokom, unatoč uputama Ministarstva, nije u odgovarajućem roku dopunio “zahtjev za obnovu okolinske dozvole za predmetnu deponiju Bare i isti uskladio sa članovima 86. i 93. Zakona o zaštiti okoliša”. Dodaju i da “do dana sačinjavanja ovog akta investitor JP Vodokomd.o.o. Kakanj ministarstvu nije podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole”, koja je “uslov za podnošenje zahtjeva za okolinsku dozvolu”.

Foto: Očitovanje Ministarstva za prostorno uređenje i promet i komunikacije i zaštitu okoliša Zeničko-dobojskog kantona
Foto: Očitovanje Ministarstva za prostorno uređenje i promet i komunikacije i zaštitu okoliša Zeničko-dobojskog kantona

Predsjednik Savjeta MZ Plandište Sabit Čehajić pak dodaje kako mu je novi direktor JP Vodokom Avdispahić obećao da će do kraja ove godine prestati s odlaganjem animalnog otpada; prije ne mogu jer bi morali raskinuti postojeće ugovore i platiti velike penale.

No, tek se treba vidjeti hoće li to biti još jedno od brojnih iznevjerenih obećanja, a s obzirom da JP Vodokom nije u stanju ni uspješno podnijeti zahtjeve za izdavanje građevinske odnosno okolinske dozvole, teško im je nakon svega vjerovati na riječ.

Ekipa Valtera je tražila susret s Avdispahićem dok smo bili u Kaknju, ali on je to odbio jer je “imao drugih obaveza”. To da se lokalni dužnosnici plaše i javnosti i svojih građana pokazuje i činjenica da su ljudi iz neformalne građanske inicijative Kakanj ustaje tri puta tražili sastanak s načelnikom Bajtarevićem, ali bez ikakvog odgovora s njegove strane. Od strane vladajuće koalicije SDA-SDP se može čuti da aktivisti zapravo rade za opoziciju.

Foto: Predsjednik Savjeta MZ Plandište Sabit Čehajić i s novinarom Valtera

Čehajić svjedoči i da je vidio kako se na deponiju Bare odlaže i medicinski otpad, a dodatni problem za njegovu mjesnu zajednicu je i to što kroz nju svakodnevno drnda ogroman broj velikih kamiona koji na deponiju dovoze smeće.

Ekipa Valtera se na terenu osobno uvjerila u to da je cesta koja vodi kroz Plandište do deponije zbog toga posve razrovana, a dodatni je problem što je ta cesta ionako uska i nema trotoara sa strane, pa svakodnevno saobraćanje desetaka kamiona ugrožava i sigurnost stanovnika, naročito školske djece, koja nemaju drugi put do škole. Školarci se tako svakodnevno moraju sklanjati kamionima koji dovoze otpad na Bare, te je samo pitanje vremena kada će netko završiti pod točkovima.

Foto: Kamioni dovoze otpad na deponiju “Bare”

Stvari su se u tom smislu još više pogoršale prije nekoliko godina, kada je JP Vodokom odlučio da svoj parking za komunalna vozila prebaci na deponiju Bare s primjerenije lokacije u širem centru Kaknja. Aktivisti tvrde i da je pred deponijom prije postojao znak na kojem je pisalo da je to deponija, dok se sada može naći samo znak na kojem piše Auto-park.

Tokom nekoliko sati dok smo boravili ispred deponije Bare uvjerili smo se i vidjeli više kamiona koji dovoze otpad, a interesantno je da nisu svi pripadali JP Vodokom.

ŠKOLARCI UGROŽENI OD VELIKIH KAMIONA

Svjedočili smo i tome kako im se školarci moraju sklanjati s puta, a pred krajem našeg boravka pred deponijom iz nje je izašao jedan uposlenik, tvrdeći da tu nemamo pravo biti niti snimati. Kada smo mu rekli da smo na javnoj površini i da imamo pravo snimati, on je ustvrdio da je to kao da smo “ušli u njegovu avliju bez pitanja” i da je to “privatno zemljište”, te da se moramo povući ispred znaka za Auto-park, koji po njemu predstavlja granicu između javne površine i “njegove avlije”.

Foto: Ilegalna deponija “Bare”

Čini se da je takav neprijateljski način komunikacije karakterističan za sve povezane s ilegalnom deponijom Bare, od načelnika Općine Kakanj Mirnesa Bajtarevića, pa naniže.

Kada smo se vratili u centar Kaknja i sjeli na kavu pitali smo konobara šta on misli o deponiji. Ispostavilo se da je to bio pun pogodak.

“Moja je kuća gore. Prije dva dana nismo mogli ni prozore ni vrata otvoriti koliko smrdi”, rekao je. Zanimalo nas je i podržava li aktivnosti neformalne grupe građana Kakanj ustaje, na šta je potvrdno odgovorio.

Zapravo je jedina dobra vijest u ovoj horor priči uništavanja okoliša i zdravlja građana, potencijalnog kriminala i nesposobnosti lokalnih vlasti – u razgovoru s građanima Kaknja saznali smo da oni sve to više nemaju namjeru trpiti.

“Strah je nestao”, rekao nam je jedan od njih te podsjetio da su u Kaknju građanski protesti postali uobičajena stvar i da se vlast konačno počinje plašiti naroda. Ako išta dovede do konačnog zatvaranja deponije Bare, na koje Kakanjci čekaju već 13 godina, onda će to biti zbog činjenica da vladajućim strukturama više nije svejedno i da se pribojavaju bunta građana i mještana.

Stoga za kraj vrijedi podsjetiti na zahtjeve koje prema vlastima ima Kakanj ustaje:

To su: hitno zatvaranje deponije Bare u skladu sa zakonskim standardima, prestanak odlaganja otpada svih vrsta (komunalnog i animalnog), provedba sanacije i ekološke rehabilitacije prostora te utvrđivanje odgovornosti JP Vodokom i nadležnih institucija zbog višegodišnjeg kršenja zakona.

Kada je u pitanju ovaj zadnji zahtjev, tu po svemu sudeći ima posla i za nadležno tužilaštvo.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Pročitajte još: 

KOLIKO JOŠ DO POTPUNOG EKOCIDA: HE Ulog kao spomenik korupciji i uništavanju prirode (VIDEO)

VALTER OTKRIVA: Tužilaštvo KS istražuje desetine nezakonitih zapošljavanja iz mandata Benjamine Karić

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

CERTIFIKAT JOURNALISM TRUST INITIATIVE

Valterportal je nosilac certifikata Inicijative novinarskog povjerenja (Journalism Trust Initiative/JTI), koja definira poštivanje i primjenu etičkih standarda i međunarodnih standarda pouzdanosti. JTI je mehanizam pouzdanosti zasnovan na ISO standardu koji je na inicijativu Reportera bez granica (RSF) razvio panel od 130 međunarodnih stručnjaka pod okriljem Evropskog odbora za standardizaciju (CEN). Nezavisna revizorska kuća Deloitte je certificirala Valterportal prema programu JTI i CWA 17493:2019.

——————————————————————————————————————————————————————————————————————————————–

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!

Facebook
Twitter
LinkedIn

Autor

Gordan DUHAČEK

Gordan Duhaček je rođen 1980. u Sarajevu. Državljanin Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Postjugoslavenski nomad - živio je u Tuzli, Beču, Zagrebu, Berlinu i Sarajevu. Pisanjem i novinarstvom se profesionalno bavi skoro 20 godina. Radio je za zagrebački Radio 101, hrvatske news portale tportal.h i Index.hr, njemački MDR i druge medije. Član redakcije Valtera.

Gordan DUHAČEK

Gordan Duhaček je rođen 1980. u Sarajevu. Državljanin Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Postjugoslavenski nomad - živio je u Tuzli, Beču, Zagrebu, Berlinu i Sarajevu. Pisanjem i novinarstvom se profesionalno bavi skoro 20 godina. Radio je za zagrebački Radio 101, hrvatske news portale tportal.h i Index.hr, njemački MDR i druge medije. Član redakcije Valtera.