DARIO RISTIĆ: Kako je ruski dobrovoljac iz BiH izbjegao procesuiranje za odlaske na strano ratište

Dario Ristić dobrovoljac iz Modriče u ruskoj vojsci čiji trag Detektor prati godinama, ponovo je na ratištu u Ukrajini nakon što su optužbe u našoj zemlji odbačene zbog zakona koji amnestira dvojne državljane. Sagovornici Detektora upozoravaju kako ovo nije jedini slučaj, te da bi zakon trebalo mijenjati ili donijeti mjere po uzoru na neke zemlje Evrope.

Nakon boravka na ukrajinskom ratištu odlučio se predati vlastima BiH nakon čega ga je Državno tužilaštvo optužilo za protivzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama. Ali u februaru je Sud BiH optužnicu vratio na uređenje, a ubrzo potom je i odbačena. U obrazloženju je navedeno da je Ristić služio regularnu vojsku kao državljanin Rusije, što u BiH nije krivično djelo.

Rade Ćulibrk, Ristićev advokat, u razgovoru s novinarima Detektora pojašnjava kako je njegov klijent prije odlaska na ratište u stranu zemlju dobio, pored bh., i državljanstvo Rusije.

“Vrlo je bitno vrijeme, dakle, da je Dario Ristić potpisao ugovor s vojskom Ruske Federacije i prije nego je dobio državljanstvo on bi bio u krivičnom djelu, bez obzira što bi naknadno dobio. Tu je vjerovatno i Ruska federacija, da li iz političkih razloga i međunarodnih odnosa i tako dalje i oni su propisali pravila da ne potpisuju ugovore s vojskom Ruske Federacije lica koja nisu državljani i dok ne steknu državljanstvo“, rekao je Ćulibrk.

Nekadašnji državni tužilac Dubravko Čampara rekao je da su u Tužilaštvu BiH po saznanju o odlukama da Rusija potpisuje ugovore s dobrovoljcima nakon sticanja državljanstva koja su nudili, održali kolegij na kome su shvatili da postojeći zakon oslobađa u tom slučaju dobrovoljce iz naše zemlje.

Ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj formaciji kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine, ali se ovaj član neće primjenjivati na lica koja su na zakonit način stekla državljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i Hercegovine ili služe vojnim formacijama pod kontrolom međunarodno priznatih vlada od strane Ujedinjenih nacija, navodi se u Krivičnom zakonu BiH. Ovaj član, kažu pravnici, dodan je 2014. zbog učestalih odlazaka naših državljana u Siriju.

“Tako da smo mi zaključili da ne idemo u krivični progon tih ljudi kada budemo imali dokaze da su zaista dobili državljanstvo prije stupanja u tu stranu armiju u kojoj su pristupili. Vjerovatno je u ovom slučaju ista stvar bila da je optuženi donio to nakon podizanja optužnice i da je sud kada je vidio da je on bio zaista državljanin Rusije, da je donio odluku da odbaci optužnicu“, objašnjava Čampara.

Nekadašnja državna sutkinja Azra Miletić, a danas advokatica, kaže da je sam zakonodavac rekao da se odredbe spornog člana zakona neće primjenjivati na one koji su na zakonit način stekli državljanstva druge države.

“Samim tim on je takve ljude eksploatirao od krivične odgovornosti. Prema tome, kada je u pitanju ovaj konkretan predmet, sud je postupio onako kako bi i trebalo u skladu sa zakonom“, rekla je Miletić.

Sagovornici Detektora smatraju izmjene zakona jednim od potencijalnih rješenja za slučajeve poput Ristićevog. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kaže da taj slučaj otvara pitanje da zakonodavac, onako kako bi trebao raditi s vremena na vrijeme, vrši neku vrstu provjere zakona i njegove primjene.

“U slučaju kad se radi o dvojnom državljanstvu, da bez obzira na postojanje dvojnog državljanstva, osoba kada boravi na ovom prostoru da podliježe upravo zakonima države u kojoj boravi i čiji je istovremeno državljanin, dakle Bosni i Hercegovini”, kaže Turčalo i dodaje da je to ujedno i borba protiv terorizma, odnosno ideološkog, radikalnog, desničarskog ekstremizma.

Čampara dodaje da je ova zakonska odredba “u najmanju ruku čudna“, jer su takve osobe ipak počinile neku vrstu krivičnog djela.

“Po meni bi se trebalo, bar bi trebalo razmisliti ili inicirati takvu promjenu. Da i u tom slučaju, kada imate državljanstvo, da morate imati odluku oružanih snaga koja vam odobrava učešće u stranoj armiji. Iako je to legalna armija, priznata od strane UN-a, priznata od strane Bosne i Hercegovine, međunarodnih organizacija, ipak vam treba, po meni, trebala bi odluka oružanih snaga koja vam dozvoljava pristup toj armiji“, kaže Čampara.

Mirza Buljubašić, docent na Fakultetu za kriminalistiku i kriminologiju u Sarajevu, kaže da je trenutno pravo takvo kako jeste i da mnogi smatraju da je potrebno da se izmijene zakoni, odnosno da se naprave dopune naročito jer sutra svi iz BiH koji imaju državljanstvo susjedne Srbije ili Hrvatske također mogu da budu regrutovani u tim zemljama.

“Kako ćemo taj problem tematizirati? Kako će Bosna i Hercegovina reagovati na taj problem? Pa identično, pravno će reagovati identično kao što je reagovala na povratnike sa ukrajinskog ratišta. Očigledno je da je to unutarnji problem Bosne i Hercegovine, dakle nedostatak takvih normi, i očigledno je da susjedne države imaju interese da regrutiraju nove činovnike unutar svojih vojski iz stanovništva BiH“, objašnjava Buljubašić.

Volodymyr Bachynski, ambasador Ukrajine u BiH za Detektor je ranije, tokom razgovora o Selveru Hrustiću iz BiH koji je zarobljen u Ukrajini, kazao da posebnu zabrinutost izaziva situacija kada državljanin druge države svjesno pristupa redovima vojske Rusije koja je izvršila invaziju i učestvuje u borbenim djelovanjima protiv Ukrajine i Ukrajinaca na teritoriji suverene države.

“BiH i Ukrajina kandidati su za članstvo u Evropskoj Uniji, prema tome moramo se pridržavati načela i principa koji postoje u EU. BiH kao zemlja koja teži postati članica, trebala bi se pridržavati istih pravila i tako pokazati da su joj evropske vrijednosti bliske“, rekao je nedavno za Detektor.

Rade Ćulibrk, Ristićev advokat ispričao je da se za postupak protiv njega interesovala i Ambasada Ruske Federacije u BiH.

“Neki od uposlenika Ruske Federacije. Interesovao ga je tok postupka. Koje mjere je sud odredio kad je bio kućni pritvor, kasnije koje su bile mjere zabrane. U kojoj fazi je postupak, je li potvrđena optužnica i samo u tom dijelu odluka suda i tok postupka“, objasnio je Ćulibrk.

Međutim, isto interesovanje ne postoji u institucijama BiH. Na upit za razgovor o slučaju Ristić i eventualnoj promjeni zakona odgovor iz kabineta državnog ministra pravde, Davora Bunoze, nije stigao. Ristić nije jedini dobrovoljac iz BiH na ovom ratištu. Odgovore smo potražili i u Parlamentu.

“Po mojem mišljenju, bi ministar sigurnosti BiH, u ovom slučaju tu dužnost obavlja zamjenik ministra sigurnosti, trebao u kontaktu sa OSA-om i u konsultaciji sa Tužiteljstvom, na primjeru konkretnog predmeta, pripremiti izmjenu zakona kako ne bi u tom slučaju bio ni doveden sud da donosi nerazumljive i nelogične odluke i kako bi se sankcionisalo takvo ponašanje, kako bi sudska sankcija mogla imati represivno, ali ono što je puno važnije, preventivno dejstvo, da odvrati svakoga od takvog ponašanja“, kaže Jasmin Imamović, državni zastupnik.

Njegov parlamentarni kolega Safet Kešo kaže kako bi  rješenja za ovaj problem trebalo tražiti u iskustvima nekih drugih zemalja, te u zakonskim propisima koje regulišu državljanstvo, gdje bi trebalo na neki način uvjetovati ili ostaviti neku mogućnost da se ljudima koji počine eventualno zločine oduzima državljanstvo ili nešto slično.

“Dakle, ja bih lično, dakle kao čovjek, kao građanin… bio spreman ići dotle da se tim ljudima oduzima državljanstvo. Ali u formalno-pravnom smislu ja mislim da to jednostavno neće biti moguće jer će se ući u sferu poštivanja ljudskih prava i sloboda i vjerujem da bi kad uđemo u te prostore da bi smo te sporove jednostavno gubili“, kaže Kešo.

Nedavno je grupa evropskih zemalja tražila zabranu ulaska u Šengensku zonu za one koji su služili u ruskoj vojsci. Inicijativa, predvođena Estonijom, koju je već podržalo nekoliko evropskih država i koja bi mogla da se nađe na agendi Evropske unije, predviđa zabranu ulaska u Schengen i nakon završetka rata. Kako se za Detektor navodi u pisanom odgovoru Ministarstva vanjskih poslova Estonije, ta zemlja je do danas uvela zabrane ulaska u Šengensku zonu za više od 1.300 bivših ruskih boraca.

Podaci koje je Detektor dobio iz ukrajinskog Centra za ratne zarobljenike govore o oko 200 ljudi s Balkana koji se bore na ruskoj strani. Naša država, upozoravaju sagovornici, nema precizne podatke o broju lica koja ratuju na stranim ratištima.

BiH je do sada donijela 51 presudu za terorizam, odnosno odlaske na strana ratišta u Siriju. Jedna od tih presuda odnosi se odlazak u Ukrajinu. Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je 2020. godine Gavrila Stevića optužbi za odlazak na ratište u Ukrajinu i pridruživanje paravojnim formacijama.

“Teško je napraviti procjenu da li se radi o ideološkoj odluci da se ode na strano ratište ili novčanoj, ili se radi o udruženim odlukama, ali svakako, bez djelovanja protiv takvih ljudi, mi zapravo ne ispunjavamo ovu temeljnu funkciju iz te strategije i zakonodavnog okvira, a to je zapravo prevencija takvih ponašanja“, pojašnjava dekan Turčalo.

S druge strane, Buljubašić kaže da generalno u BiH postoji problem sa povratnicima sa stranih ratišta i veliki je fokus na pripadnike ISIL-a, njihove procese reintegracije, repatrijacije. Dodaje da se ti procesi nisu vidjeli kada govorimo o povratnicama sa ukrajinskog ratišta.

“To znači, drugim riječima, da mi možemo imati potencijalan sigurnosni problem u BiH. Imamo ljude koji su se vratili sa ratišta, koji nisu procesuirani za krivična djela, koji su obučeni vojno. Ne samo da su vojno obučeni, da imaju ratna iskustva, oni su ostvarili mreže unutar sigurnosnih struktura. Ne samo vojne mreže sa vojnicima, dakle i obavještajnim strukturama. Naš sigurnosni aparat je također u riziku, a ne samo naše društvo“, kaže Buljubašić.

Dario Ristić se u BiH vratio u septembru prošle godine. Prije toga je ranjen, te je sam sebi amputirao nogu, a oporavak u Rusiji prenosio je na internetu. Njegov identitet Detektor je otkrio još 2024. godine, od kada smo pratili njegov put od Modriče do Ukrajine. Nekadašnji sportista, osuđenik i danas odlikovani ruski borac, trenutno je prema objavama na Internetu opet u Rusiji.

Ćulibrk se sa Ristićem čuo nedavno prije odlaska kad je zadržan na aerodromu u Sarajevu jer nije sa sobom imao rješenje Suda BiH o ukidanju svih mjera zabrane zbog pravosnažnog odbijanja potvrđivanja optužnice.

“On se pojavio na aerodromu s pasošima. Njemu su vraćeni oduzeti pasoš Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije“, objašnjava Ćulibrk, koji je klijentu dostavio odluke nakon čega je pušten da otputuje.

Detektor je ranije pratio Ristićeve naloge na TikToku u kojima je objavljivao videe sa eksplozivima, dronovima i bombama, te drugim oružjem. Videi su javni, dostupni i najmlađima, a profil prati preko 10.000 ljudi. Stručnjaci upozoravaju kako ovakvi narativi oblikuju percepcije, normalizuju nasilje i stvaraju simbolički okvir u kojem se učešće u ratu prikazuje kao prihvatljivo ili poželjno ponašanje.

“U slučaju kakvih turbulencija ili većih incidenata u Bosni i Hercegovini, mi imamo ljude koji se veoma lagano mogu mobilizirati i mogu izazvati incidente, mogu biti direktni učesnici nasilnih protesta, red flags-a, dakle, napada koji su fingirani faktički, koji mogu samo postaći dalje nasilje u Bosni i Hercegovini“, smatra Buljubašić.

Izvor: Detektor