TRIBINA U PRIJEDORU: Revizionizam kao kao ozbiljna prijetnja društvu koje želi izgraditi povjerenje, stabilnost i istinski dijalog

U regionu se danas bilježe sve ozbiljniji pokušaji preoblikovanja činjenica i reinterpretacije najtežih događaja iz devedesetih, pri čemu politički akteri stvaraju nove narative koji nemaju uporište u dokazima, jedna je od ključnih poruka sa tribine Istorijski revizionizam – p(r)oricanje istorije, održane 22. novembra u Prijedoru.

Revizionizam, kako je naglašeno, prerasta u sistemski proces: ne radi se više o sporadičnim incidentima ili izolovanim interpretacijama, već o širokom političkom mehanizmu koji potiskuje dokumentovane činjenice i gradi nove verzije prošlosti. Panelisti su upozorili da takva praksa oblikuje javni diskurs, utiče na identitete zajednica i ostavlja duboke posljedice na mlade generacije koje odrastaju uz iskrivljene slike o onome što se dogodilo.

Tribinu je organizovalo Udruženje Kvart iz Prijedora, a učesnici su bili: istoričar Dragan Popović iz Beograda, politikolog Nikola Puharić iz Zagreba i novinar i aktivista Refik Hodžić iz Prijedora. Uvodničar je bio Edin Ramulić iz Kvarta, dok je razgovor moderirala Mersiha Jaskić, politologinja iz Prijedora.

REVIZIONIZAM TRUJE JAVNI PROSTOR

Edin Ramulić je upozorio da je revizionizam „opasan i truje javni prostor“, a time i odnose među ljudima.

„Mi smo još uvijek u situaciji da gradimo svoju prošlost jer se različiti nacionalni narativi bore za dominaciju“, rekao je Ramulić, podsjećajući da je Bosna i Hercegovina, nažalost, širom svijeta i dalje najpoznatija po ratu, a ne po mnogim pozitivnim stvarima.

Istakao je da je cilj tribine da se o ovim temama govori u lokalnim zajednicama, a ne samo u velikim centrima.

„Vidimo i sada, po odazivu publike, da ta tema još uvijek nije u prvom planu, osim kada iza nje stoje političari ili vjerske zajednice“, rekao je Ramulić.

Naglasio je i da veliki broj građana „više voli slušati nacionalističke poruke nego glas razuma i struke“, te upozorio da ukoliko ignorišemo revizionizam, “ostavljamo ga kao naslijeđe budućim generacijama, što je potpuno nepotreban teret.“

Beogradski istoričar i aktivista Dragan Popović poručio je da vlasti širom regiona sistematski zloupotrebljavaju istoriju.

„Istorija je odavno pretvorena u oružje politike i ideologije“, rekao je Popović. Naglasio je da se u javnim nastupima političara često brišu granice između epoha:

„Ponekad ne znamo da li govore o ratu iz devedesetih, ili o Drugom svjetskom ratu — sve izgleda kao jedna te ista tema.“

Govoreći o Srbiji, Popović je naveo da vlast Aleksandra Vučića posebno često koristi istorijsko nasljeđe za izgradnju narativa o stalnoj ugroženosti naroda.

„Oni imaju jasno formirane narative o prošlosti i o tome šta bi ljudi trebalo da izvuku kao pouku. To je priča koja kod velikog dijela javnosti prolazi, jer stvara osjećaj opasnosti u kontinuitetu“, rekao je Popović.

Takav pristup opisao je kao „klasičan mehanizam autoritarnih lidera“, gdje se strah koristi kao alat za političku mobilizaciju i očuvanje moći.

TRIDESERT I PET GODINA INDOKTRINACIJE

Politikolog Nikola Puharić iz Zagreba dao je drugačiju perspektivu, podsjećajući da revizionizam u akademskom smislu može imati i pozitivan karakter — ali samo kada dolazi iz potrebe da se činjenice isprave.

„Revizionizam je dobar kada ide protiv onih dominantnih narativa koji su, vrlo često, nacionalistički“, rekao je Puharić.

U Hrvatskoj, naglašava on, istorijom se danas ne bave prvenstveno istoričari, već „ulica“ — navijačke grupe, veteranske organizacije, pa čak i estradne figure poput Marka Perkovića Thompsona.

„To je rezultat 35 godina indoktrinacije, inkorporirane u nacionalistički narativ“, rekao je Puharić, navodeći da ove grupe agresivno nastupaju protiv činjenično utvrđenih podataka, kako o Drugom svjetskom ratu, tako i o devedesetima, te da na tom talasu desničarske stranke grade “dodatni politički kapital”.

Prijedorčanin Refik Hodžić, aktivista, novinar i knjizevnik, široj javnosti poznatiji kao nekadašnji portparol Haškog tribunala, naglasio je da pitanje revizionizma u Prijedoru ima i egzistencijalnu dimenziju.

„Mene to zanima na jednom egzistencijalnom nivou — zbog zajednice u ovom gradu“, rekao je Hodžić, dodajući da opasnost leži u stvaranju odvojenih stvarnosti:

„Postoji rizik da zajednica bude podijeljena na dvije ili više zajednica, gdje svaka — srpska, bošnjačka, hrvatska — ima svoju realnost i svoju interpretaciju činjenica. Uzorci revizionizma uvijek imaju veze sa izgradnjom narativa u kojem jedno društvo živi. Taj narativ određuje šta se može pričati, ali i ko može da priča, ne samo o istoriji, nego i o budućnosti“, zaključio je Hodžić.

Zaključci sa tribine jasno pokazuju: politički kreirani narativi i sve agresivniji oblici revizionizma predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu koje želi izgraditi povjerenje, stabilnost i istinski dijalog o devedesetim godinama prošlog vijeka.

Ako se tom trendu ne suprotstavi činjenicama, otvorenom raspravom i obrazovanjem, nove generacije naslijediće prošlost koju nisu birale — ali koja će oblikovati njihov život jednako duboko kao i živote onih koji su rat preživjeli.

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Pročitajte još: 

SVE ŠTO NISTE ZNALI O POKRETU SIGURNA SRPSKA: Beograd preko Stanivukovića osigurava da u RS nakon Dodika ne dođe do potresa

SUVERENITET ILI SUVERENI PROTEKTORAT: Žan Boden u Centralnom dnevniku

—————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

Preuzimanje tekstova Valtera je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora te postavljanje linka ka izvornom tekstu na http://www.valterportal.ba

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

————————————————————————————————————————————————————————————————————————————-

PODRŽITE NAS – jer mi istražujemo za vas!