Na temu inicijative Domovinskog pokreta o uspostavljanju hrvatske izborne jedinice u BiH, odnosno prijetnje podrškom stvaranju Herceg-Bosne ako se to ne ostvari, oglasio se i Haris Zahiragić, zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik SDA.
Domovinski pokret obznanio je inicijativu za osnivanje posebne, hrvatske izborne jedinice u Bosni i Hercegovini. U svom opširnijem pismu predsjednik DP-a Ivan Penava zaprijetio je, kako je naveo, “podrškom ponovnom uspostavljanju Herceg-Bosne u okviru Sjedinjenih Država BiH”.
Premijer Andrej Plenković istakao je da se o tome razgovaralo na sastanku vladajuće koalicije. Dodao je da je za promjenu izbornog sistema u BiH nužan dogovor svih stranaka u susjednoj zemlji, jer hrvatske stranke i narod to sami ne mogu uraditi.
“Tražimo da se spriječi bilo kakva mogućnost preglasavanja hrvatskog naroda, ne samo na izborima u oktobru 2026., nego i u budućnosti. Želimo da se to ne dogodi već po peti put. Otvaranje ove teme ne bi trebalo biti nikakav bauk”, poručio je u emisiji HRT-a Otvoreno Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta i državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva.
On je uporedio izborne jedinice u Hrvatskoj te liste za dijasporu i nacionalne manjine sa stanjem u susjednoj zemlji.
“Ono što bismo mi željeli vidjeti u BiH jeste da isti ljudi koji su prijavljeni na istim prebivalištima, po istim biračkim spiskovima, glasaju isto tako, ali da imaju dvije glasačke kutije. U tom smislu mi zaista ne vidimo zašto se pravi nekakav problem u vezi s cijelom ovom pričom, da se dočekuje na neki način ‘na nož’. Ovo je sasvim legitimna stvar za komunicirati, tim više jer je ovo nacionalni interes”, rekao je Barać.
Potvrdio je da će DP za dvije sedmice objaviti službeni dokument koji će najprije predstaviti koalicionim partnerima, a zatim i svim klubovima zastupnika u Hrvatskom saboru te Uredu predsjednika.
“Mi možemo shvatiti da kolege iz HDZ-a imaju drukčije viđenje, da njihova sestrinska stranka HDZ BiH ima svoju kandidatkinju i da oni pozivaju na okupljanje hrvatskog korpusa da glasaju za nju. To je sasvim u redu. Međutim, ne možemo reći da je to interes Republike Hrvatske u cijelosti. Gledamo širu sliku. Mislimo da je sazrelo vrijeme da plasiramo tu ideju, da RH nastupi državnički i da, pored izmjena izbornog zakona, to vežemo uz konkretnu hrvatsku izbornu jedinicu”, upozorio je Barać.
DP-ovom tajniku odgovorio je zastupnik u federalnom Domu naroda i potpredsjednik SDA Haris Zahiragić.
“Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno – Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano devedesetih da takve pojave, posebno kada dolaze iz susjedne države, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem lično”, istakao je Zahiragić.
Dodao je:
“Nemojte misliti da prijetnjama, pritiscima, uvažavajući vašu poziciju unutar EU i NATO-a, i uvažavajući činjenicu da smo mi najpozvaniji jedni na druge, ne samo kao narod, nego kao države BiH i Hrvatska, s najvećom granicom, zajedničkom historijom, s dobrim odnosima, u pravilu posljednjih nekoliko stotina godina, s malim izuzetkom 1993. i 1994. godine, vrlo je ružno kada se iz te pozicije petljate u unutrašnje stvari BiH, a posebno je ružno kada prijetite. Argumentacija koju ste ponudili za to jednostavno ne stoji”, zaključio je Zahiragić.
Dodao je da njegova stranka nikada nije kandidirala Hrvata za člana Predsjedništva BiH, ali da je Željko Komšić, kojeg su, kako kaže, izabrali ljevičari, legalan i legitiman član Predsjedništva.
“Ustav BiH je propisao da se članovi Predsjedništva biraju dva u Federaciji i jedan u entitetu Republika Srpska. Srbin u entitetu RS, Hrvat i Bošnjak u entitetu Federacija. Šta mislite za koga glasaju Hrvati i Bošnjaci u entitetu RS? Mogu li oni glasati za ikoga osim za Srbina? Ne mogu. Za koga glasaju Srbi u entitetu Federacija? Ostali? Romi? Jevreji? Vi predlažete dvije kutije i da mi 200-300 hiljada ljudi, koliko ih postoji u Federaciji BiH, a koji se ne definiraju ni kao Bošnjaci ni kao Hrvati, nemaju pravo glasa? To vi nama predlažete? Evropski sud za ljudska prava nam je rekao da ovo pasivno biračko pravo ne bi smjelo biti etničko. A vi od nas očekujete da aktivno biračko pravo bude etničko”, poručio je potpredsjednik SDA.
Dodao je da su za kandidatkinju HDZ-a BiH na ranijim izborima glasali uglavnom Srbi, a da su za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda glasali mnogi Srbi i Hrvati.
“U BiH imamo 10 članova Vijeća ministara. Premijerka je Hrvatica iz HDZ-a i tri ministra. A imaju svega četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dakle, 10 posto participacije u zakonodavnoj vlasti daje im 40 posto participacije u izvršnoj. Predsjednica Federacije je Hrvatica. Predsjednici oba doma Parlamenta Federacije, i Doma naroda i Predstavničkog doma, trenutno su iz HDZ-a, Hrvati, iako Bošnjaka živi 80 posto. Ustav propisuje proporcionalnu zastupljenost. Mi imamo 80 posto Bošnjaka u Federaciji i 55 posto Bošnjaka u BiH. U vlasti participiramo na nivou države svega 33 posto i na nivou Federacije 50 posto”, izračunao je Zahiragić.
Izvor: HRT
